Rizici u bankarstvu Dr Slobodan Lakić

Παρουσίαση με θέμα: "Rizici u bankarstvu Dr Slobodan Lakić"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Rizici u bankarstvu Dr Slobodan Lakić
Bankarski menadžment Rizici u bankarstvu Dr Slobodan Lakić

2 Bankarski rizici Bilo koje poslovanje koje ima za cilj maksimiziranje profita, uključujući bankarstvo, suočeno je sa makroekonomskim rizicima (efekti recesije, npr.) i mikroekonomskim rizicima (prijetnje nove konkurencije) Dodatni potencijalni rizici sa kojima se sve firme moraju suočiti, poput zaostajanja u tehnologiji, poslovna kriza dobavljača ili klijenta, političko uplitanje, prirodne nesreće i slično

3 Cont. Ipak, banke se suočavaju takođe sa brojnim rizicima, atipičnim za ne-finansijske firme Kada su banke u pitanju, suštinski posao je upravljanje rizicima koji nastaju od bilansnog i van-bilansnog poslovanja Cilj banke kao cjeline biće novostvorena vrijednost akcionarskom kapitalu banke maksimiziranjem prinosa prilagođenih rizikom akcionarima Neadekvatno upravljanje rizikom može ugroziti solventnost banke

4 Cont. Rizici u globalnom bankarstvu - globalna diversifikacija aktiva obično dopušta banci da poboljša svoje upravljanje rizikom, čime se povećava profitabilnost i dodatna vrijednost akcionara Ipak, iz brojnih razloga globalno izlaganje čini poslovanje upravljanja rizikom složenijim: a) Banke sa podružnicama i subsidijarnim jedinicama u drugim zemljama imaju dio svoje infrastrukture izložene valutnom,

5 Cont. … političkom i riziku devizne kontrole;
b) Procjenjivanje kreditnih rizika u inostranstvu zahtijeva dodatno istraživanje i pronicljivost; c) Međubankarska tržišta su osjetljiva na bilo koje neočekivane finansijske šokove koji nastaju od glavnih učesnika na ovim tržištima, poput SAD ili Japana; d) Državni rizik (rizik suverenosti) može da bude veća pretnja na internacionalnom nivou, ukoliko je političko neizvršenje …

6 Cont. … obaveza uobičajenije u inostranstvu nego u zemlji;
e) U međunarodnim operacijama teže je otkriti prevaru ili loše finansijsko upravljanje, čime se povećava operativni rizik Hefernen daje sljedeću klasifikaciju rizika: kreditni rizik; rizik likvidnosti i finansiranja; rizik poravnanja/plaćanja; rizik kamatne stope; tržišni ili cjenovni rizik; devizni ili valutni rizik; rizik zaduženosti ili leveridža; suvereni i politički rizik; operativni rizik.

7 Cont. Različiti pristupi podjeli bankarskih rizika
Generalno, pet je bazičnih kategorija između kojih postoje znatna preklapanja: a) Kreditni rizik - rizik gubitka kroz neizvršenje obaveza vezanih za finansijske aktive; b) Rizik nesolventnosti - rizici da će obaveze premašiti upotrebljiva sredstva + akcijski kapital; c) Rizik likvidnosti (i finansiranja) - rizik da će banka imati nedovoljna likvidna sredstva da bi izvršila tekuće obaveze;

8 Cont. d) Tržišni rizik - rizik da će promjena kamatnih stopa, deviznih kurseva ili drugih tržišnih pomjeranja nepovoljno uticati na banku; e) Operativni rizik (poslovni rizik) - poslovni rizici koji nastaju iz svakodnevnih operacija Podkategorije rizika su, prema Golinu:

9 Cont. a) Suvereni (country) rizik - rizik rata, civilnih nemira, državnog neizvršenja obaveza; nedostatak diversifikacije u ekonomiji koji rezultira u prekomjernoj diversifikaciji u sektoru; Suvereni i country rizik mogu da utiču ne samo na bankarske operacije već i na bančine klijente čime se utiče na kreditni rizik i druge finansijske rizike

10 Cont. b) Sistemski (industrijski) rizik - slom bankarskog sistema usljed neizvršenja obaveza kod finansijske institucije i konsekventne “lančane reakcije”; rizik neadekvatne bankarske supervizije; rizik industrijskog pada ili kolapsa usljed dugoročnih faktora koji utiču na klijente banke (tekstilna industrija, brodogradnja); rizik od nesreće koji utiče na klijente banke.

11 Cont. c) Rizik konkurencije - rizik promjene strateških saveza, novih produktnih inicijativa konkurencije, novi ulasci u industriju uključujući strane banke; rizik da ključno osoblje bude preuzeto od strane konkurenata; d) Informacioni rizik - rizik da pogrešne informacije utiču na odlučivanje banke, tj. projekciju troškova;

12 Cont. e) Tehnološki rizik - rizik promjene tehnologije koji zahtijeva nove investicije da bi se ostalo konkurentnim; rizik tehnološke krize; f) Rizik od nesreće - ruzik gubitka nekretnina, dokumenta klijenata, itd. kroz požar, poplavu, zemljotres ili druge nezgode; rizik gubitka ključnih zaposlenih g) Zakonski/regulatorni rizik - rizik nepovoljne promjene u zakonu; neočekivane nepovoljne zakonske odluke;

13 Cont. ... rizik tužbe ili skupih parnica; nedostatak efektivne prisile; nedostatak efektivne bankarske supervizije; rizik grešaka u dokumentaciji; h) Rizik uslovljavanja - rizik da zaposleni nisu efektivno ispunili zakonske obaveze koje banku podvrgavaju obavezama ili su izvršili nesmotrene pisane greške koje su rezultirale gubitkom banci;

14 Cont. i) Rizik reputacije (rizik javnih odnosa) - rizik gubitka ugleda usljed loših odluka koje utiču na klijente itd; j) Rizik od kriminala - rizik prevare, pronevjere, kompjuterskog kriminala, krađe. Odbor Federalnih rezervi je identifikovao šest tipova rizika: a) Kreditni rizik - koji je povezan sa kvalitetom pojedinačnih aktiva i vjerovatnoćom neizvršenja (neplaćanja)

15 Cont. Problem je ekstremna poteškoća procjene kvaliteta individualnih aktiva zbog ograničenih publikovanih informacija Kreditni rizik je potencijalna varijacija neto dohotka i tržišne vrijednosti akcijskog kapitala koja rezultira iz neplaćanja ili odloženog plaćanja Različiti tipovi aktiva i vanbilansnih aktivnosti imaju različite vjerovatnoće neizvršenja Zajmovi tipično pokazuju najveći kred. rizik

16 Cont. Bankarske investicione HOV često pokazuju manji kreditni rizik zbog sigurnijih zajmoprimaoca Banke koje pozajmljuju sredstva u stranim zemljama preuzimaju rizik zemlje Country rizik odnosi se na potencijalni gubitak kamate i glavnice na međunarodne zajmove usljed toga što zajmoprimalac odbija da izvrši pravovremeno plaćanje, kako je ugovorom predviđeno

17 Cont. b) Rizik likvidnosti - tekući i potencijalni rizik za profit i tržišnu vrijednost akcionarskog kapitala da banka ne može izvršiti plaćanje ili klirinške obaveze na pravovremen i cjenovno efikasan način Ovaj rizik može biti rezultat ili problema finansiranja ili tržišni likvidnosni rizik Rizik finansiranja likvidnosti predstavlja nemogućnost likvidiranja potraživanja ili dobijanja adekvatnog finansiranja novim zaduživanjima

18 Cont. Tržišni likvidnosni rizik predstavlja nemogućnost banke da lako olabavi ili kompenzira specifična izlaganja bez značajnijih gubitaka zbog neadekvatne dubine tržišta ili tržišnih poremećaja Rizik likvidnosti je najveći kada banka ne može da anticipira nove zajmovne zahtjeve ili povlačenja depozita i nema pristup novim izvorima gotovine

19 Cont. c) Tržišni rizik - tekući i potencijalni rizik za profit i kapital akcionara koji rezultira iz nepovoljnih kretanja tržišnih stopa ilicijena Tri područja tržišnog rizika su: rizik kamatne stope ili stope reinvestiranja, rizik cijena hartija i devizni rizik Tradicionalna analiza rizika kamatne stope upoređuje osjetljivost kamatnog prihoda na promjene u prinosu aktiva sa osjetljivošću kamatnog rashoda na promjene kamatnog troška pasiva

20 Cont. Ovo se može izvršiti preko:
- analize finansiranja GAP, kako bi se odredilo koliko mnogo će neto kamatni prihod varirati sa kretanjima tržišnih kamatnih stopa; - analize jaza trajanja, kao opsežniji pristup portfolio analize, upoređuje se trajanje aktiva sa trajanjem pasiva preko analize jaza trajanja da bi se procijenio uticaj promjena stopa na neto kamatni dohodak i tržišnu vrijednost (ili cijenu) akc. kapitala

21 Cont. Trajanje je mjera elastičnosti koja pokazuje relativnu cjenovnu osjetljivost različitih HOV Obje analize su usmjerene na neuparene rokove i trajanja aktiva i pasiva kao potencijalnih promjena kamatnih stopa Aktiva ili pasiva je kamatno osjetljiva ukoliko joj cijena može biti ponovo određena unutar izvjesnog vremenskog perioda

22 Cont. Velike banke moraju da sprovode VaR analizu da bi procijenile rizik gubitka svojih portfolija trgovinskih aktiva: akcija, HOV sa fiksnim prihodom, holdinga u stranim valutama, derivativa i ostalih vanbilansnih ugovora Male banke identifikuju svoju izloženost sprovođenjem analize osjetljivosti

23 Cont. Devizni rizik nastaje usljed promjena deviznih kurseva koji utiču na vrijednost aktiva, pasiva i vanbilansnih aktivnosti denominovanih u valutama koje se razlikuju od bankarske domaće valute Postoji jer su neke aktive banke i pasive denominovane u različitim valutama Kada se iznos aktiva razlikuje od iznosa pasiva u valuti, bilo koja promjena deviznih kurseva stvara dobit ili gubitak koji utiče na tržišnu vrijednost akc. kapitala banke

24 Cont. Ovaj rizik je takođe prisutan i u vanbilansnim kreditnim obavezama i garancijama denominovanim u stranim valutama Poznat je i kao translacioni rizik strane valute Banke koje ne sprovode poslovanje u stranim valutama direktno ne preuzimaju ovaj rizik Većina banaka mjeri devizni rizik mjerenjem neto izloženosti svake valute

25 Cont. Neto izloženost banke je iznos aktiva umanjen za iznos pasiva denominovanih u istoj valuti Potencijalna dobit ili gubitak od izloženosti naznačena je povezivanjem svake neto pozicije sa potencijalnom promjenom deviznog kursa za tu valutu u odnosu na domaću valutu

26 Cont. d) Operativni rizik - odnosi se na mogućnost da operativni troškovi mogu značajno da variraju od očekivanog, što proizvodi pad neto dohotka i vrijednost firme Neke banke su relativno neefikasne u kontrolisanju direktnih troškova i zaposlenih koji prave greške, a gubici nastaju i zbog krađa i prevara zaposlenih i klijenata

27 Cont. Operativni rizik banke je usko povezan sa njenim operativnim politikama i procesima i da li ima adekvatne kontrole Ovaj rizik je teško mjeriti direktno, ali je vjerovatno veći što je veći broj odjeljenja i filijala, zaposlenih ili kredita insajderima Tipične mjere operativnog rizika uključuju racija poput ukupnih aktiva po zaposlenom i ukupnog ličnog troška po zaposlenom Kontrola rizika zavisi i od tehnologije koja se koristi, neadekvatnih informac. sistema

28 Cont. e) Pravni i reputacioni rizik - teško mjeriti
Pravni rizik - rizik da nesprovodivi ugovori, suđenja ili nepovoljne presude mogu da prekinu ili negativno utiču na operacije, profitabilnost, položaj ili solventnost institucije Reputacioni rizik - rizik da negativan publicitet (ili stvaran ili nestvaran) nepovoljno utiče na bazu klijenata banke, ili donosi dalje skupe sudske sporove, čime se negativno utiče na profitabilnost

29 Cont. f) Rizik kapitala ili solventnosti - rizik kapitala se obično ne posmatra odvojeno budući da će pomenuti rizici u jednoj ili drugoj formi uticati na kapital banke i time na solventnost Ipak, predstavlja rizik da banka može postati nesolventna i propasti Firma je tehnički nesolventna kada ima negativnu neto vrijednost ili akcionarski kapital

30 Cont. Ekonomska neto vrijednost firme je razlika između tržišne vrijednosti njenih sredstava i obaveza Dakle, rizik kapitala se odnosi na potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti sredstava ispod tržišne vrijednosti obaveza pokazujući da je ekonomska neto vrijednost nula ili manje Jedan pokazatelj ovog rizika je poređenje akcionarskog kapitala sa sredstvima banke

31 Cont. Što je veći, veći je iznos sredstava koja se ne mogu naplatiti, a da banka ne postane nesolventna Rizik kapitala je usko povezan sa finansijskim leveridžom, kvalitetom aktive i cjelokupnim profilom rizika banke; što je veći preuzeti rizik, veći je iznos potrebnog kapitala Firme sa visokim rizikom kapitala (nizak racio kapital / aktiva) pokazuju visoke nivoe finansijskog leveridža

32 Cont. Takođe, i veću cijenu kapitala i veće periodične fluktuacije u ostvarenju profita Hempel i Simonson klasifikuju bankarske rizike u četiri šire klase rizika: a) Ambijentalni rizici - karakteristika bankarstva je ambijent, a kategorije ovog rizika su: legislativni, ekonomski, konkurentski i regulatorni;

33 Cont. b) Rizici upravljanja - prouzrokovani upravljanjem bankom (ljudski resursi kao bankarska karakteristika), a kategorije ovog rizika su: rizik pronevjere, organizacioni rizik, rizik sposobnosti, rizik nadoknade štete; c) Rizici izvršenja (delivery) - bankarska karakteristika su finansijske usluge, a kategorije rizika su operativni, tehnološki, strateški i rizik novog proizvoda;

34 Cont. d) Finansijski rizici - bilans stanja je bankarska karakteristika, a kategorije ovog rizika su: kreditni (neizvršenja, neplaćanja ili kvaliteta aktive), likvidnosni (finansiranja), kamatne stope, leveridža (kapitala), međunarodni;

35 Country rizik Zbog fragmentiranih i nekompletnih informacija rizik zemlje pripadao je kategoriji pitanja koja su teško razumljiva Banke nisu znale veličinu izloženosti kredita niti kojim zemljama da pozajmljuju Bankari su bili “hipnotisani” međunarodnim eurokreditnim sindiciranjem U današnjoj globalnoj ekonomiji, stanje se značajno izmijenilo, a nedostatak pravovremenih informacija nije problem

36 Cont. Informacije su postale obilnije, jeftinije i gotovo trenutne, kako zemlje konkurišu u transparentnosti da privuku direktne strane investicije i portfolio kapital Pitanje je samo odlučivanja koja je informacija važna, a zatim je potrebno znati kako da se procesuira Country rizik uključuje složene kombinacije makroekonomske politike, strukturne i institucionalne slabosti, loše upravljanje, kao i … (nastavak)

37 Cont. … reginalno “prenošenje zaraze” koja je obuhvaćena u kontekstu visokih nivoa tokova trgovine, kapitala i informacija Zemlje u razvoju su prethodnih nekoliko decenija privukle pažnju svojim ekonomskim dinamizmom i napadima nestabilnosti i finansijskih kriza Nakon globalne dužničke krize iz 1982, desila se meksička pezo kriza 1994, istočno-evropska 1997, ruska 1998, brazilska 1999, a potom i argentinska

38 Cont. Svaka od ovih kriza predstavljala je “iznenađenje” za analitičare, svaka se razlikovala od drugih, a razlikovale su se i od kriza u razvijenim tržištima kapitala u OECD zemljama U terminologiji se često kao sinonimi koriste: politički, country, suvereni (državni) i prekogranični rizik Najstariji je politički (nakon kubanske revolucije, u 60-im), a potom country rizik koji je počeo češće da se koristi od 70-ih

39 Cont. Priroda investiranja obuhvata: strane direktne investicije, portfolio investicije i bankarske komercijalne kredite Za jedan broj istraživača country rizik se odnosi na “vjerovatnoću pojavljivanja političkih događaja koji će promijeniti izglede za profitabilnost date investicije” Ipak, rizik će postojati ako podrazumijeva ne samo mogući gubitak ili potencijalno smanjenje očekivanog prinosa već i ukoliko utiče na firmu pozitivno

40 Cont. U literaturi se mogu identifikovati dva izvora rizika
Prvi je samo fokusiran na vladinu ili državnu povezanost (nepovoljne akcije) sa poslovnim operacijama Ovdje politički rizik nastaje od akcija vlada kojim se miješaju ili sprječavaju poslovne transakcije, mijenjaju uslovi sporazuma, ili prouzrokuju potpune ili djelimične konfiskacije vlasništva stranih preduzeća

41 Cont. Prema drugom mišljenju, rizik zemlje se odnosi na ambijentalnu nestabilnost i njen uticaj na uslove poslovanja Dakle, uključuje ne samo uzroke rizika koji potiču od vlade već i druge uzroke koji mogu ometati efikasno funkcionisanje bilo koje strane organizacije vani Ficpatrik je drugi pristup podijelio u tri: rizik političke prirode; ambijentalne, a ne izolacione prirode; posljedice funkcion. u zemljama sa čudnim i ne baš razumljivim okruženjem

42 Cont. Izvori klasifikacije country rizika su: a) Društveno-politički:
- politički: demokratske i nedemokratske promjene vlade; - promjene politike lokalnih vlasti; - kretanja u društvu sa intencijom da utiču na strana preduzeća ili politiku domaće zemlje

43 Cont. b) Ekonomski: - makroekonomski: bilo koji makroekonom. rizik koji je specifičan za domaću zemlju; - mikroekonomski: bilo koji mikroekonom. rizik koji je specifičan za domaću zemlju c) Prirodni: - zemljotres i druge prirodne nesreće

44 Cont. Country rizik se odnosi na niz rizika koji proističu iz ekonomskog, društvenog i političkog ambijenta (okruženja) određene zemlje, uključujući politiku vlade koja je stvorena kao odgovor na kretanja u takvom ambijentu, što ima potencijalne povoljne ili nepovoljne posljedice na inostrani dug i/ili investirani kapital u toj zemlji Ova problematika se odnosi na međunarodno bankarstvo, a to uključuje složeniji pristup u procjenjivanju rizika od onoga koji se koristi u domaćem bankarst.

45 Cont. Country rizik predstavlja vjerovatnoću da zajmotražioci u zemlji neće biti u mogućnosti da servisiraju ili otplate dugove inostranim kreditorima Suština analize country rizika kod komercijalnih banaka je u procjenjivanju ekonomskih i političkih faktora koji utiču na mogućnost da će zemlja stvoriti dovoljno dolara da otplati strane dugove kako oni prispijevaju za otplatu

46 Cont. Ekonomski faktori su kvalitet i efikasnost ekonomskih politika i politika upravljanja finansijama, resursna baza i njena spoljna finansijska pozicija Politički faktori uključuju stepen političke stabilnosti zemlje i stepen u kojem je strani entitet (npr. SAD) voljan da implicitno stane iza spoljnih obaveza zemlje Country rizik analiza je usmjerena na sposobnost, a ne na spremnost da se vrati dug

47 Cont. Rizici u međunarodnom bankarskom kreditiranju katkad se klasifikuju kao komercijalni ili country rizik Komercijalni rizik uključuje procjenjivanje vjerovatnoće da strani klijent neće biti u mogućnosti da vrati svoje dugove iz poslovnih razloga Podjela country rizika na državni (nazvan i politički) i valutni (poznat i kao devizni) je prihvatljiva kada je zajmoprimalac privatna firma, ali ne i kada je to vlada

48 Cont. U cilju upoznavanja izloženosti country riziku neohodno je da banka razvija informacioni sistem kojim se obuhvataju svi oblici izlaganja riziku (zajmovi, investicije), njihova klasifikacija (po vrsti, roku dospijeća, dužniku…), prenošenje informacija u informacioni sistem u direkciji, prilagođavanja bankarskom referentu koji dalje razvija posao i donosi odluke o aktivnosti banke Banke utvrđuju limite da smanje izloženost riziku u bilo kojoj zemlji

49 Cont. Limiti su utvrđeni od strane country limit komiteta sastavljenog od vrhovne bankarske izvršne vlasti Country menadžeri i analitičari daju preporuke country limit komitetu Country limit odluka se zasniva na dva odvojena dijela informacija: analitička studija rizika; marketinški plan izrađen od službenika za operacije u zemlji

50 Cont. Dakle, iznad country limita se obično ne dozvoljava izlaganje riziku Granica izlaganja riziku će biti niža što je veći procijenjeni stepen rizika Međutim, promjene u zemlji mogu prouzrokovati promjene u rizicima i očekivanim prinosima banke pa se obično vrši ponovno procjenjivanje limita u toj zemlji Limit se može podijeliti na nekoliko sublimita

51 Cont. Podjela limita je na osnovu dospjelosti ili zavisno od dužnika
Terminski sublimit (preko 1 godine) je kod visoko rizičnih zemalja relativno malog obima, a investiranje je sa kraćim rokovima dospijeća Uspješna analiza zemlje podrazumijeva ocjenu ekonomske strukture zemlje, tržišta i ostalih spoljnih faktora, monetarne politike, međunarodne likvidnosti i sposobnosti da se dalje pozajmljuje...

52 Cont. … na međunarodnim finansijskim tržištima, unutrašnjeg i spoljno-političkog razvija itd. Možda se najvažniji faktor ove analize odnosi na monetarni sektor Kritični faktori su vezani za cijene i devizne kurseve Korisni pokazatelji su domaća monetarna baza, ponuda novca, neto domaći kredit i raspoložive cjenovne indicije, neto strana sredstva i neto strani dug

53 Cont. Monetarni poremećaji mogu imati uticaj na potrošnju i štednju, formiranje kapitala, raspodjelu dobiti, očekivanja i sl, tj. oblast realnog sektora Kratkoročna procjenjivanja su, s obzirom na dobru razumljivost mehanizama uticaja monetarnih kretanja na probleme rizika, kao i raspoloživost podacima, prilično lakša nego kada je u pitanju dugoročni pristup

54 Cont. Predviđanje odgovornosti vlade za probleme u međunarodnoj sferi je teži problem I. Walter aspekte country rizika dijeli na monetarni, strukturni, ekonomski, politički i aspekt likvidnosti U slučaju monetarnog cilj je da se opišu numerički izgledi za narednih 7-10 godina za nekoliko elemenata agregatne tražnje i monetarne karakteristike nacionalne ekonomije

55 Cont. Ocjena je od povoljnog ka nepovoljnom sa nekoliko stepena za:
- faktore agregatne tražnje: potrošnja stanovništva, investiciona, opšta, neto strana tražnja (uvoz - izvoz); - opterećenje preraspodjele dobiti (deficit vlade); - monetarne faktore: rast novčane ponude; - nezaposlenost, stopu inflacije, ostvareni porast nominalnog društvenog proizvoda, kreatore ekonomske politike itd.

56 Cont. Bankarska struktura za procjenjivanje rizika - Maskarenas i Send su proučavali organizacionu strukturu kod 50 najvećih banaka u SAD koje procjenjuju country rizik Utvrdili su da organizaciona struktura korišćena od banaka obično spada u jednu od četiri kategorije Country menadžeri i osoblje analitičara prezentuje preporuke country limit komitetu

57 Cont. Limite ustanovljavaju country limit komiteti koje sačinjavaju operativci u samom vrhu banke Banke određuju country limite za kredite kako bi ograničile izlaganje nekoj zemlji Odluka o country limitu tipično je zasnovana na dva odvojena dijela informacija: studija analize country rizika; marketinški plan predstavljen od službenika banke koji su zaduženi za operacije u posmatranoj zemlji

58 Cont. Tip 1 (dijagram 1): Country menadžer obuhvata nekoliko paragrafa o country riziku da bi pratio predlog za limit kredita koji je predložen country limit komitetu Marketinški plan, studija zemlje i predloženi limit kredita dolaze od country menadžera Ovaj sistem, koji nema provjera i mjerenja, obično su koristile banke koje imaju manje međunarodnog izlaganja i/ili iskustva

59 Cont. Country menadžeru obično nedostaje analitička osnova ili specijalizovano obrazovanje za procjenjivanje političkih i ekonomskih rizika i zato zavisi od “intuitivnog, subjektivnog i odvažnog” pristupa Uporedivost analize rizika u dvije zemlje je teška, a country menadžeri mogu izraditi svoje izvještaje tako da uključuju ili isključuju informacije koje mogu po njihovoj volji opravdati određeni predlog limita

60 Cont. Tip 2 organizacije (dijagram 2): Uključuje se koordinator koji obezbjeđuje standardizaciju Koordinator traži i sakuplja informacije, standardizuje izvještaj i organizuje i uređuje konačni izvještaj country limita Međutim, konačna odgovornost za rizik je još uvijek kod country menadžera Ovaj sistem omogućava uporedivost među zemljama i uzima u obzir stalno ažuriranje

61 Cont. Country menadžeri imaju manje mogućnosti da iskrive informacije i oni skiciraju konačan predlog limita kredita Tip 3 (dijagram 3): Koordinator je zamijenjen ovlašćenim odjeljenjem za procjenjivanje koji podnosi izvještaj direktno komitetu za country limit Odjeljenje sačinjava vlastitu studiju zemlje, a proslijeđeni izvještaj se u komitetu upoređuje sa predloženim limitom country menadžera

62 Cont. Ovaj sistem uključuje provjere i mjerenja svojstvene samostalnom odjeljenju za procjenjivanje Izvještaj country menadžera sada može neposrednije da se odnosi na tržišne mogućnosti, konkurenciju, specifične probleme zemlje Odjeljenje je sposobnije da procijeni suverene i valutne rizike

63 Cont. Pristup menadžera iz 1. tipa može biti neutralisan akademskim i tehničkim pristupom profesionalnog osoblja Tip 4 organizacije (dijagram 4): Uključuje se stručno osoblje u proces Postoje posebna odjeljenja za procjenjivanje i koordinaciju Specijalističko osoblje izvještava koordinacionu jedinicu o političkim i ekonomskim pitanjima

64 Cont. Specijalističko osoblje raspolaže profesionalnom vještinom, a koordinaciona grupa djeluje kao most između specijalista i ostatka organizacije Koordinaciona grupa pokušava da unese perspektivu u proces i obično je sastavljena od osoba sa velikom stručnošću, koje uz to imaju dovoljno praktičnog znanja iz ekonomije, politike i bankarstva, tako da mogu biti efikasni posrednici

65 Cont. Zaključak: Dominantni bankarski rizik je kreditni rizik koji se odnosi na rizik da neki zajmovi ili investicije u obveznice neće biti isplaćeni u roku dospijeća Country rizik kao oblik kreditnog rizika sastoji se u vjerovatnoći da u nekoj zemlji, zbog političkih, pravnih, ekonomskih ili socijalnih događaja može da dođe do situacije da dužnici budu spriječeni da izvršavaju svoje finansijske obaveze prema inostranstvu

66 Upravljanje rizikom Odbrana od rizika
Prema Rouzu, ključni rizici u upravljanju bankarskim i finansijskim institucijama su rizik likvidnosti, kamatne stope, poslovanja, devizni rizik i rizik od kriminala Zaštita finansijske situacije institucije može se izvršiti na nekoliko načina: a) Kvalitet menadžmenta - sposobnost prvoklasnog menadžera da brzo reaguje i rješava probleme prije nego što problemi onemoguće odbranu banke;

67 Cont. b) Diversifikacija - Raznovrsnost finansijskih izvora i korišćenja sredstava Dvije vrste diversifikacija: 1. Portfolio diversifikacija - veća raširenost u otvaranju kreditnih računa i depozita između različitih kategorija klijenata: računi velikih i malih poslovnih firmi, različite industrije, domaćinstava sa različitim izvorima prihoda i imovinskim kreditnim garancijama

68 Cont. 2. Geografska diversifikacija - pronalaženje klijenata koji su locirani u različitim sredinama ili državama koji bi trebalo da budu podređeni različitim ekonomskim uslovima Najefikasnija je kada novčani tokovi različitih grupa klijenata nemaju uhodanu šemu kretanja tokom vremena: smanjenje gotovinskog toka jednog segmenta klijenata može barem djelimično da bude kompenzirano povećanjem novčanog toka iz drugog segmenta klijenta

69 Cont. c) Osiguranje depozita - koje je nerazdvojivo od bankarstva
Mnoge industrijske razvijene zemlje imaju neki od sistema osiguranja depozita Npr. Federalna korporacija za osiguranje depozita, osnovana u SAD, projektovana da izgradi povjerenje građana u bankarski sistem Danas štiti uloge deponenata koji imaju vrijednost do $ u bilo kojoj federalno osiguranoj banci ili štedionici

70 Cont. Ova korporacija nije mogla da spriječi propadanje banaka i štedionica, ali su zaustavljeni pritisci na druge depozitne institucije u slučaju stečaja Vrši kontrolu banaka i štednih institucija, izdaje naloge o prestanku i prekidu poslovnih transakcija, naplaćuje novčane kazne u građanskim parnicama, traži krivično gonjenje za prekršioce federalnog bankarskog zakona, sprječava preuzimanje mnogobrojnih rizika od strane menadžmenta i akcionara

71 Cont. d) Vlasnički kapital - krajnja linija zaštite protiv rizika, kada propadnu ostale vrste zaštite Apsorbuje gubitke nastale od neizmirenih zajmova, slabih investicija u HOV, kriminala i loše procjene menadžmenta Veći rizik neuspjeha, potreban veći kapital Banka tako može da nastavi poslovanje, ali kada gubici postanu veliki da prevazilaze mogućnosti svih vidova odbrane zaključavaju se vrata banke

72 Cont. U finansijskim institucijama sve veća se pažnja posvećuje upravljanju rizicima zbog izraženije ocilacije kamatnih stopa (kamatni rizik) i većeg broja neplaćenih dugova (kreditni rizik) Zbog povećanog broja slučajeva neplaćanja kredita i drugih dužničkih instrumenata finansijske institucije trpe gubitke

73 Cont. Upravljanje kreditnim rizikom
Upravljanje kreditnim rizikom zahtijeva jasnu kreditnu filozofiju kako bi se odredili prioriteti menadžmenta kada je u pitanju tržište Kreditne filozofije banaka mogu da se rangiraju od naglaska na čvrstoj performansi zajmovnog portofolija najvećeg kvaliteta zasnovanog na visoko konzervativnim standardima garantovanja do naglaska na agresivni rast zajmova i ...

74 Cont. … tržišni udio sa visoko fleksibilnim standardima garantovanja
Kreditna filozofija banke je ustanovljena u formalno pisanoj kreditnoj politici Kreditna filozofija i kreditna politika moraju da budu podržane i povezane sa odgovarajućom kreditnom kulturom Efektivna kreditna kultura postoji kada je tekuće ponašanje svakog pojedinca u kreditnoj organizaciji blisko povezano sa prioritetima menadžmenta

75 Cont. Kada su postavljene kreditna filozofija i kreditna kultura, banka mora da dizajnira strategiju upravljanja kreditnim rizikom Cjelokupni kreditni rizik se dijeli u dvije bazične cjeline: transakcioni i portfolio Transakcioni rizik se dijeli na suštinski (stvarni) rizik i rizik koncentracije Stvarni rizik nastaje od faktora koji su jedinstveni specifičnim zajmoprimcima ili industrijama, npr. bazi klijenata, njenom geografskom tržištu, finans. leveridžu i sl.

76 Cont. Rizik koncentracije proističe iz novčanog iznosa ili udjela zajmovnih portfolija banaka akumuliranih kod pojedinačnih zajmodavaca ili industrija ili u užim tipovima zajmova (energija, manje razvijene zemlje, visoko leveridžovane institucije i sl.), kao i u izvjesnim geografskim područjima Transakcioni rizik se može odnositi na tri komponente: rizik izbora, rizik garantovanja i operativni (poslovni) rizik

77 Cont. Rizik izbora procjenjuje rizik koji se odnosi na koristi (kamata, provizija, depoziti kao uslov) koje banka očekuje od odobravanja zajma preduzećima i pojedincima Rizik garantovanja se odnosi na bankarske standarde za garantovanje zajma (uslovi uključeni u ugovor o zajmu, vrsta kolaterala koja se prihvaća i sl.)

78 Cont. Pojmovi negativne selekcije i moralnog hazarda daju okvir da bi se razumjeli principi koje menadžeri banaka (finans. instit.) moraju slijediti kako bi umanjili kreditni rizik i plasirali uspješne kredite Negativna selekcija (nepovoljan izbor) predstavlja problem na tržištima kredita jer su rizični klijenti (vjerovatnoća da neće otplaćivati svoje obaveze) ujedno i oni koji najčešće i traže kredit

79 Cont. To znači da su krediti za koje postoji najveća vjerovatnoća da neće imati dobar ishod istovremeno i krediti za koje postoji najveća vjerovatnoća da će biti odobreni Korisnici kredita koji žele da ulažu u veoma rizične investicione projekte mogu mnogo da zarade ako njihovi projekti uspiju Nepoželjnost ovih klijenata se sastoji u najvećoj vjerovatnoći da nije moguća otplata kredita

80 Cont. Moralni hazard se sastoji u tome da korisnici kredita mogu da budu potaknuti na aktivnosti koje kreditorima nisu prihvatljive Kada korisnik dobije kredit, velika je vjerovatnoća da će ga uložiti u projekat s visokim rizikom koji daje visok prinos ako je uspješan Međutim, izloženost visokom riziku smanjuje vjerovatnoću da će kredit biti otplaćen

81 Cont. Da bi se pronašla rješenja za ove probleme postoji nekoliko principa za upravljanje kreditnim rizicima: a) Provjera i praćenje klijenata - aktivnosti banaka usmjerene na dobijanje informacija Usljed asimetričnih informacija na kreditnim tržištima, kreditori raspolažu manjim brojem informacija o ulaganjima od onih koji traže kredit Aktivnosti za dobijanje informacija su provjera i nadgledanje

82 Cont. Potrebno je da banka podvoji loše od dobrih kredita kako bi ostvarila zaradu Uspješna provjera podrazumijeva prikupljanje pouzdanih informacija od zajmoprimalaca Nakon što se odobri kredit, prate se aktivnosti klijenta kako bi se provjerilo da li se poštuju odredbe iz ugovora o kreditu koje sprječavaju klijente da učestvuju u rizičnim aktivnostima, tj. da se smanji moralni hazard

83 Cont. b) Dugoročna veza s klijentom - predstavlja dopunski način kojim se može doći do informacija Dugotrajne veze s klijentom smanjuju troškove prikupljanja informacija i olakšavaju proces otkrivanja kreditnih rizika, tj. razrješavaju neočekivane slučajeve moralnog hazarda Želja za dugotrajnom vezom klijenata s bankom utiče da izbjegavaju rizične aktivnosti

84 Cont. c) Okvirni kredit (kreditna obaveza) - okvir je obaveza banke da tokom određenog perioda odobri kredit firmi do određenog iznosa i po utvrđenoj kamatnoj stopi ili češće po stopi koja je vezana za neku tržišnu kamatnu stopu Sporazumom o kreditnoj obavezi, kojim se značajno smanjuju troškovi, firme mogu da dobiju kredit kad im je potreban, a banka ima dugotrajan odnos sa klijentom uz lakše prikupljanje informacija

85 Cont. d) Instrumenti osiguranja kredita - krediti sa instrumentima osiguranja (imovina) često se nazivaju osiguranim kreditima Time se umanjuju posljedice negativne selekcije, a kreditor može da proda instrument osiguranja i nadoknadi izgubljena sredstva e) Kompenzacijski saldo - firma kojoj je odobren kredit mora u svako doba da drži određeni iznos na svom tekućem računu, a taj depozit mu banka može oduzeti

86 Cont. Preko tekućeg računa klijenta banke banka može da prati isplate firme i na osnovu toga može da sazna veliki broj informacija o finansijskom stanju klijenta f) Kreditno racioniranje - kreditori odbijaju da odobre kredite čak i kada su klijenti spremni da plate traženu ili čak višu kamatnu stopu Jedan tip racioniranja je kada se odbije odobriti kredit klijentu u bilo kom iznosu, čak i uz plaćanje više kamatne stope

87 Cont. Drugi oblik je kada je banka spremna da odobri kredit, uz ograničenje kredita na manji iznos od onog koji klijent traži U prvom slučaju, naplaćivanje viših kamatnih stopa samo pogoršava problem negativne selekcije, odnosno povećava vjerovatnoću da se novac pozajmljuje rizičnom klijentu U drugom, što je veći kredit, veći je i podsticaj učešća u aktivnostima koje umanjuju vjerovatnoću otplate kredita

88 Cont. Upravljanje kamatnim rizikom
70-ih i 80-ih dolazi do povećane kolebljivosti kamatnih stopa, a došlo je i do debakla štedno-kreditnih asocijacija Propasti su bile uglavnom rezultat nepravilnog upravljanja kamatnim rizikom Prvi korak procjene kamatnog rizika je određivanje stavki aktive i pasive koje su osjetljive na promjene kamata, odnosno koje imaju kamate koje će ponovo biti određene (vrjednovane) u periodu od 1 god

89 Cont. Ako pojedina finansijska institucija ima više pasive, nego aktive osjetljive na promjenu kamatnih stopa, porast kamatnih stopa smanjiće neto kamatnu maržu i prihod; smanjenje kamatnih stopa povećaće neto kamatnu maržu i prihod a) Analiza jaza dohotka - jednostavan pristup mjerenju osjetljivosti prihoda banke na promjene kamatnih stopa - Primjer 1: upravljanje kamatno osjetljivim jazom

90 Cont. U ovoj analizi se pasiva osjetljiva na promjenu kamatnih stopa (RSL) oduzima od aktive osjetljive na promjenu kamatnih stopa (RSA): GAP = RSA - RSL Ako se GAP pomnoži s promjenom kamatne stope dobija se učinak na prihod banke: ΔI = GAP x Δi ΔI je promjena u prihodu banke Δi je promjena kamatnih stopa

91 Cont. Primjer (2)………………………………...
Problem analize je što mnoge stavke aktive i pasive, koje nisu klasifikovane kao stavke osjetljive na promjene kamatnih stopa, imaju različita dospijeća Problem se rješava tzv. pristupom razreda dospijeća prema kojem se jaz izračunava za nekoliko podrazdoblja dospijeća, koji se zovu ročni razredi ili razredi dospijeća Izračunavaju se učinci promjena kamatnih stopa tokom perioda od nekoliko godina

92 Cont. b) Analiza jaza trajanja - alternativna metoda mjerenja kamatnog rizika, koja proučava osjetljivost neto tržišne vrijednosti banke na promjenu kamatnih stopa Analiza se zasniva na Mekkolijevom konceptu trajanja, a formula glasi: %ΔP = - DUR x [Δi/(1+i)] gdje je %ΔP = (Pt+1 - Pt)/Pt

93 Cont. - promjena tržišne vrijednosti HOV izražena u procentima (Primjer 3) Jaz trajanja se definiše na sljedeći način: DURgap = DURa - [L/A x DURl] DURa je prosječno trajanje aktive DURl je prosječno trajanje pasive A je tržišna vrijednost aktive L je tržišna vrijednost pasive (Primjer 4)

94 ΔNW/A = - DURgap x [Δi/(1+i)]
Cont. Promjena u tržišnoj vrijednosti neto vrijednosti izražene kao procenat aktive izračunava se: ΔNW/A = - DURgap x [Δi/(1+i)] Primjer 5 ……………………………... Analiza jaza trajanja se zasniva na pretpostavci da su kamate za sva dospijeća potpuno jednake - kriva prinosa je potpuno ravna

95 Cont. Ipak, kriva prinosa nije ravna, a njen nagib oscilira pokazujući tendenciju promjene svaki put kad se promijeni nivo kamatnih stopa Da bi se došlo do potpuno tačne procjene kamatnog rizika, mora se izvršiti procjena: što bi se moglo dogoditi s nagibom krive prinosa kad se kamate promijene Taj podatak bi se uzeo pri ocjeni izloženosti kamatnom riziku