TEČENJE U VODOTOCIMA.

Παρουσίαση με θέμα: "TEČENJE U VODOTOCIMA."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 TEČENJE U VODOTOCIMA

2 STRUJANJE U VODOTOCIMA
U vodotocima (strujanje sa slobodnim vodnim licem) bitni su pojmovi: - proticajna površina A , - omočeni opseg O - hidraulički radijus Rh = A/O. Za pravokutni poprečni presjek: O = B+2h Za korita velike širine B>>h ; h/B0 ; Rh = h. Često se koristi trapezna forma proticajnog presjeka sa nagibom pokosa m. Kanalizacijski kanali često se izvode u formi kružnih poprečnih cijevi. A O

3 STRUJANJE U VODOTOCIMA
U reguliranim vodotocima često se pojavljuju i kanali složenog poprečnog presjeka. Prirodna korita su nejednolika a dubina se referencira na vertikalnu udaljenost između kote slobodnog vodnog lica i najniže kote dna. Ako su obale sačinjene od materijala koji se odupire djelovanju posmičnog naprezanja, profil će ostati stabilan i nepromijenjen tijekom vremena. Ako to nije slučaj te dolazi do erozije (i deponiranja) materijala a profil će tijekom vremena meandrirati. VELIKA VODA MALA VODA

4 TEČENJE U VODOTOCIMA Često se koristi trapezna forma proticajnog
presjeka sa nagibom pokosa m. Kanalizacijski kanali često se izvode u formi kružnih poprečnih cijevi.

5 STRUJANJE U VODOTOCIMA
Klasifikacija tečenja u vodotoku obzirom na promjenu dubine duž toka: jednoliko i nejednoliko VODNO LICE

6 Jednoliko Nejednoliko Pad vodnog lica Pad dna kanala
Pad linije energije

7 STRUJANJE U VODOTOCIMA
Klasifikacija tečenja u vodotoku obzirom na promjenu parametara u vremenu: stacionarno - nestacionarno

8 STRUJANJE U VODOTOCIMA
Klasifikacija otvorenih vodotoka: laminarno i turbulentno Kritični Reynoldsov broj za otvorene vodotoke Rekrit  500 * 4R je karakteristična duljina za otvorene vodotoke

9 TEČENJE U VODOTOCIMA - otpori i turbulentno strujanje
Raspodjele posmičnih naprezanja po konturama trapeznog proticajnog profila: Posljedica nejednolikog profila naprezanja je pojava „slabog“ sekundarnog strujanja u proticajnom profilu te pojava maksimalnih brzina strujanja sa pomakom od površine u dubinu.

10 STRUJANJE U VODOTOCIMA – jednoliko tečenje
Praktični interes je proračun srednjih brzina v i protoka Q u proticajnom profilu jednolike dionici otvorenog korita. Koristi se Chezyjeva jednadžba: C - Chezy-jev koeficijent hrapavost I0 - nagib dna kanala Za jednoliko tečenje vrijedi: I0 = IPL= IEL IPL - nagib linije vodnog lica IEL - nagib energetske linije IEL Za definiranje Chezy-jevog koeficijenta hrapavosti u praksi se često koristi Manning-ov koeficijent hrapavosti n: Kod jednolikog tečenja je h1 = h2 = h te se naziva normalna dubina

11 Vrijednosti Manningovog koeficijenta hrapavosti n

12 TEČENJE U VODOTOCIMA – jednoliko tečenje
Upotrebom Chezy-jeve jednadžbe u uvjetima jednolikog i stacionarnog tečenja određuje se funkcijski odnos Q(h) = v(h)A(h) koji se u dijagramskom prikazu naziva i konsumpciona krivulja.

13 TEČENJE U VODOTOCIMA – protočna krivulja
Proračun protoka u jednolikom strujanju za zadani presjek i hrapavost korita, poznati nagib dna I0, kod tražene dubine y je eksplicitan.

14 STRUJANJE U VODOTOCIMA – lokalne promjene u geometriji toka
U tečenju sa slobodnim vodnim licem također se pojavljuju više ili manje nagle promjene geometrije strujanja kao posljedica u promjenama geometrije proticajnog profila (suženja, proširenja, stepenice itd.). Time se uzrokuje povećano vrtloženje i lokalni gubici energije: v - srednja brzina u proticajnom profilu (uobičajeno prije promjene proticajnog profila)

15 UKUPNA I SPECIFIČNA ENERGIJA PRESJEKA
je energija u odnosu na dno UK DNO VODOTOKA REFERENTNA RAVNINA U ovisnosti o uvjetima strujanja (pad, hrapavost) jedan te isti protok Q može protjecati kroz promatrani presjek korita različitim brzinama, pa prema tome i različitim dubinama. S promjenom dubine i brzine mijenjat će se i potencijalni dio specifične energije presjeka i njezin kinetički dio a i specifična energija presjeka u cjelini.

16 STRUJANJE U VODOTOCIMA – specifična energija pop. presjeka
Specifična energija presjeka je energija u odnosu na dno

17 TEČENJE U VODOTOCIMA – specifična energija pop. presjeka
Režim tečenja se dijeli na mirni, siloviti i kritični. Ekstrem funkcije specifične energije poprečnog presjeka E dobiva se izjednačavanjem prve derivacije sa nulom:  dA = Bdh  Froudeov broj (**2)

18 MINIMALNA SPECIFIČNA ENERGIJA PRESJEKA
Energija mase tekućine koja protječe u jedinici vremena kroz promatrani živi presjek vodotoka, reducirana na jedinicu mase i određena s obzirom na neku horizontalnu ravninu zove se specifična energija vodotoka i označava se sa E Definiranje režima provodi se kroz analizu specifične energije poprečnog presjeka koja je definirana izrazom: Ekstrem funkcije specifične energije poprečnog presjeka E dobiva se izjednačavanjem prve derivacije s nulom:  dA = Bdh  MINIMALNA SPECIFIČNA ENERGIJA

19 KRIVULJA SPECIFIČNE ENERGIJE
Isti protok može proticati sa dvije dubine Režim tečenja se dijeli na mirni, siloviti i kritični.

20 DIJAGRAM SPECIFIČNE ENERGIJE
PRELIJEVANJE PREKO BRANE

21

22 ŠIROKI PRAG PRELJEVANJE PREKO ŠIROKOG PRAGA

23 STRUJANJE U VODOTOCIMA – specifična energija pop. presjeka
Režim tečenja se dijeli na mirni, siloviti i kritični. Ekstrem funkcije specifične energije poprečnog presjeka E dobiva se upotrebom prve derivacije:  dA = Bdh  Froudeov broj (**2)

24 STRUJANJE U VODOTOCIMA – specifična energija pop. presjeka
Fr < 1  mirni režim Fr > 1  siloviti režim Fr = 1  kritično tečenje Dubina pri kojoj se pojavljuje Fr = 1 naziva se kritična dubina hkr a srednja brzina u takvom proticajnom presjeku kritična brzina vkr. U slučaju fiksiranja vrijednosti protoka Q = konst. i specifične energije E moguća su dva rješenja dubina h1 i h2. Smanjenjem specifične energije te dvije dubine se približavaju te pri ostvarenju minimuma E = Emin postoji samo jedna dubina i to kritična dubina hkr pri kojoj je Fr2 = Fr =1. Kritična dubina hkr za pravokutni kanal može se dobiti i eksplicitno: (pri kritičnoj dubini vkr = q/hkr)

25 SPECIFIČNA ENERGIJA Dijagram specifične energije poprečnog presjeka (dubina h je funkcija specifične energije poprečnog presjeka E pri konstantnom specifičnom protoku q i konstantnom poprečnom presjeku) h>hkr (Fr < 1) mirno tečenje h<hkr (Fr > 1) silovito tečenje VAŽNO: Krivulja se dobiva pri varijaciji nagiba dna kanala uz Q,q = konst.

26 SPECIFIČNA ENERGIJA Za bilo koju raspoloživu specifičnu energiju presjeka E postoji i odgovarajući maksimalni protok qmax koji može protjecati u uvjetima kritičnog tečenja (hkr i vkr). Iz tih razloga tokovi svladavaju „prepreke“ poput preljeva i visokih pragova na „štedljivi“ način  uz najviše kote „prepreka“ pojavljuju se uvjeti kritičnog tečenja sa kritičnim dubinama. Primjer preljevanja preko tzv. širokog praga. Tečenja prije širokog je mirno, na širokom pragu je kritično a na nizvodnoj dionici režim tečenja ovisi o nizvodnom nagibu dna kanala te može biti miran (I0<Ikrit ; h>hkr, Fr < 1) ili silovit (I0>Ikrit ; h<hkr, Fr > 1).

27 SPECIFIČNA ENERGIJA Praktična primjena analize specifične energije u uvjetima stacionarnog tečenja i uz zanemarenje linijskih i lokalnih gubitaka Dubine prije i poslije pregrade predstavljaju par h1 i h2 pri istom specifičnom protoku q i pri istoj specifičnoj energiji E. Podizanjem pregrade iznad kritične dubine hkr nastupa maksimalni mogući specifični protok qmax za raspoloživu specifičnu energiju E.

28 MIRNO SILOVITO REŽIMI TEČENJA Tečenje preko uzdignuća u dnu
relativno male visine h (iza grebena se nema odvajanje graničnog sloja i pojava lokalnog gubitka uzrokovanog intenzivnim vrtloženjem). MIRNO SILOVITO MIRNO (Fr < 1) SILOVITO (Fr >1) Uzdizanje dna dz/dx > 0 Spuštanje dna dz/dx < 0 dh/dx < 0 dh/dx > 0 Proširenje dB/dx > 0 Suženje dB/dx < 0

29 SPECIFIČNA ENERGIJA PRESJEKA
TRI REŽIMA TEČENJA: MIRNO KRITIČNO SILOVITO

30 SPECIFIČNA ENERGIJA PRESJEKA
Q1>Q2>Q3>Q4

31 PRIMJENA DIJAGRAMA SPECIFIČNE ENERGIJE
SUŽENJE PRAVOKUTNOG KANALA ( u dolasku je mirni režim) Dubina vode u suženom dijelu kanala može biti veličine h2 ili h3, koja je uvijek manja od h1 ovisno o uvjetima toka u nizvodnom dijelu kanala.

32 PRIMJENA DIJAGRAMA SPECIFIČNE ENERGIJE
SUŽENJE PRAVOKUTNOG KANALA ( u dolasku je siloviti režim) Dubina vode u suženom dijelu kanala može biti veličine h2 ili h3, koja je uvijek veća od h1 ovisno o uvjetima toka u nizvodnom dijelu kanala.

33 Froudov broj predstavlja odnos između inercijalnih
REŽIM TEČENJA Prva derivacija specifične energije Za jediničnu širinu korita Fr>1 → burno strujanje vodno lice se diže Fr<1 → mirno strujanje vodno lice se spušta Fr=1 → kritično strujanje vodno lice ostaje na kritičnoj dubini Froudov broj predstavlja odnos između inercijalnih i gravitacionih sila

34 PRIMJENA DIJAGRAMA SPECIFIČNE ENERGIJE
PRIMJER UZDIGNUĆA DNA KANALA – PRELJEV PREKO ŠIROKOG PRAGA Može se koristiti i za mjerenje protoka

35 Normalni vodni skok VODNI SKOK
Na prelasku iz silovitog u mirni režim strujanja pojavljuje se tranzicijski fenomen zvan vodni skok. Kroz vodni skok dolazi do smanjenja srednjih brzina i povećanje dubine te do visokog stupnja disipacije mehaničke energije toka hv. Normalni vodni skok

36

37 REŽIMI TEČENJA MIRNO SILOVITO

38 PRELJEV PRAKTIČNOG PROFILA
PRELJEVI OŠTROBRIDNI PRELJEV PRELJEV PRAKTIČNOG PROFILA Creagerov preljev

39 STRUJANJE U VODOTOCIMA – prelijevanje
Oštrobridni preljev Preljev visine p u kanalu širine B s brzinom pristrujavanja u mirnom režimu v0 uz energiju E0 i dubinu h0. Energetski gubici se zanemaruju. Iznad najviše kote preljeva pojavljuje se kritična dubina hkr koja iznosi: hp - visina prelijevanja (vertikalna udaljenost između najviše kote preljeva i razine vodnog lica na “dovoljnoj” udaljenosti od preljeva. patm patm

40 STRUJANJE U VODOTOCIMA – prelijevanje
Obzirom na formirano kritično tečenje iznad samog preljeva protok se izračunava upotrebom jednadžbe: daljnjim sređivanjem prelazi u izraz: CQ - bezdimenzionalni koeficijent preljeva Za slučaj visokog preljeva hp/P0 ; v00: Navedeni izraz se koristi i za ostale vrste preljeva a koeficijent preljeva CQ se dobiva eksperimentalno. U općem slučaju preljeva koeficijent preljeva CQ u ovisnosti od:

41 THOMSONOV PRELJEV

42 THOMSONOV PRELJEV

43 PRELJEV PRAKTIČNOG PROFILA -SLIKA IZ HIDROTEHNIČKOG LABORATORIJA

44 PRELJEVI Češći primjer je primjena preljeva sa zaobljenom krunom odnosno preljev praktičnog profila : Moguće izvedbe u vidu tzv. vakumskog i bezvakumskog preljeva.

45 ISTJECANJE Istjecanje Na dovoljnoj uzvodnoj udaljenosti od profila pregrade strujnice su paralelne a raspodjela tlakova po vertikali (dubine h0) vodnog stupca je hidrostatska. U proticajnom profilu pregrade strujanje je nejednoliko a strujnice nisu paralelne. Na određenoj nizvodnoj udaljenosti od pregrade ponovno se uspostavlja proticajni profil s paralelnim strujnicama (kontrahirani proticajni presjek). Odnos visine odizanja pregrade “s” i kontrahirane dubine h1 je koeficijent kontrakcije CC (eksperimentalno dobiven ; h1 = CCs).

46 ISTJECANJE Za istjecanje ispod pregrade u kanalu jednolike širine B: - površina kontrahiranog presjeka A1=CC s B jednadžba kontinuiteta Q0=Bh0v0 = Q1= BCC sv1 specifična energija jednaka u oba presjeka E0 = E1 (pretpostavka odsustva energetskih gubitaka) U slučaju horizontalnog dna i visoke pregrade s/h0 0 ; Fr0  0 vrijednost koeficijenta istjecanja je CQ = 0,611.

47 ISTJECANJE ISPOD USTAVE

48 Normalni vodni skok VODNI SKOK
Na prelasku iz silovitog u mirni režim strujanja pojavljuje se tranzicijski fenomen zvan vodni skok. Kroz vodni skok dolazi do smanjenja srednjih brzina i povećanje dubine te do visokog stupnja disipacije mehaničke energije toka hv. Obzirom na gubitak energije toka hv koncept specifične energije nije moguće primijeniti. Normalni vodni skok

49 VODNI SKOK Vodni skok je hidrodinamička pojava kod prijelaza iz burnog u mirno strujanje. Kod toga se uz znatno vrloženje koje uzrokuje gubitak energije ΔE također poveća dubina toka h1 → h2 Proračun odnosa između h1 i h2 (Z.O.K.G.) sila tlaka: količina gibanja:

50 Normalni vodni skok VODNI SKOK
Moguća je primjena zakon o očuvanju količine gibanja na kontrolnom volumenu u kojem je sadržan normalni vodni skok. q =v1h1=v2h2 h1,h2 - prva i druga spregnuta dubina - osrednjeno posmično naprezanje na dnu (zanemarivo) Lj duljina vodnog skoka Umonožak Lj je zanemariv naspram sila hidrostatskog tlaka Normalni vodni skok

51 VODNI SKOK

52 VODNI SKOK

53 VODNI SKOK Moguća je primjena zakon o očuvanju količine gibanja na kontrolnom volumenu u kojem je sadržan normalni vodni skok. q =V1h1=V2h2 h1,h2 - se nazivaju prva i druga spregnuta dubina

54 GUBITAK ENERGIJE U VODNOM SKOKU
Bernoulli

55 Jednadžba vodnog skoka (ZOKG i JK) definira međusoban odnos spregnutih dubina h1 i h2:
Fr1 - Froudeov broj u profilu prve spregnute dubine h1 Nakon izračuna druge spregnute dubine h2 i V2 može se izračunati i gubitak energije (disipacije) u vodnom skoku:

56 VODNI SKOK Duljina vodnog skoka Lj dobiva se eksperimentalno a za praktične potrebe može se koristiti izraz Lj  6,1h2. (može i Lj  6 (h2-h1) Povećanje Fr1 uzrokuje povećanje omjera h2 / h1 i hv / E1. Ukoliko su uvjeti nizvodne dionice vodotoka takvi da je normalna dubina manja od druge spregnute dubine h2 doći će do odbačenog vodnog skoka koji propagira nizvodno (ugrožena stabilnost korita). (skicu na ploči) Potrebno je osigurati potopljeni vodni skok u kojem je druga spregnuta dubina h2 manja od nizvodne normalne dubine.

57 VRSTE VODNIH SKOKOVA Razlikujemo:
normalni vodni skok, donja voda t = h2 odbačeni vodni skok, donja voda t < h2 potopljeni vodni skok, donja voda t > h2

58 SLAPIŠTE Dio hidrotehničke građevine u kojem se vrši disipacija energije u vodnom skoku zove se slapište

59 SLAPIŠTE DUŽINA VODNOG SKOKA Lsk = 6 (h2 – h1)

60 Rješavanje dubine slapišta z u obliku bučnice pokušajem (iteracijom)
SLAPIŠTE Rješavanje dubine slapišta z u obliku bučnice pokušajem (iteracijom) Pomoću Bernoulli-ja (dijagram specifične energije) →na osnovi H i h – h1 i h2 (odnosno z) Pomoću jednadžbe za vodni skok iz h1 izračuna se dubina h2 i usporedi s h2S i (h2S = z + t) - ako je h2S > h2 skok je potopljen, prekidamo proračun - ako je h2S = h2 skok je normalan - ako je h2S < h2 povećamo z i ponovno računamo CILJ JE POTOPLJENI VODNI SKOK

61 SLAPIŠTE Da se objekt na kojem se događa vodni skok zaštiti od djelomičnog ili potpunog razaranja provode se odgovarajući hidrotehnički zahvati koji povećavaju otpornost građevine. Primjeri:

62 STRUJANJE U OTVORENIM VODOTOCIMA – vodni skok
Vodni skok se na hidrotehničkim objektima odvija u bučnici ili slapištu. (sinonimi) Bučnica osigurava stabilizaciju (potapljanje) vodnog skoka u njenim gabaritima. Bučnica se izvodi na kraju preljevne građevine ukapanjem ispod kote dna prirodnog korita (produbljenje).

63

64 STRUJANJE U OTVORENIM VODOTOCIMA – spalište
HE Brežice u izgradnji (XI/2015)