Prof. dr. Zoran Valić Medicinski fakultet u Splitu

Παρουσίαση με θέμα: "Prof. dr. Zoran Valić Medicinski fakultet u Splitu"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Prof. dr. Zoran Valić Medicinski fakultet u Splitu
Sportska fiziologija Prof. dr. Zoran Valić Medicinski fakultet u Splitu

2 Metabolički sustavi u mišićima u tijeku rada:
Fosfagenski sustav Sustav glikogen-mliječna kiselina Aerobni sustav

3 Fosfagenski sustav: ATP (adenozin – PO3  PO3  PO3 -)
 energijom bogate veze (30,5 kJ/mol ATP) količina ATP-a dovoljna za 3 s fosfokreatin (kreatin-fosfat, kreatin  PO3 -) 43 kJ/mol kreatina, prijenos u djeliću sekunde 2-4 x više fosfokreatina od ATP-a zajedno 8-10 s maksimalne kontrakcije

4

5 Sustav glikogen-mliječna kiselina:
glikogen  glukoza (glikoliza, anaerobni metabolizam) 2 molekule pirogrožđane kiseline bez kisika nastaje mliječna kiselina 2,5 x brži od aerobnog metabolizma omogućuje dodatnih 1,3-1,6 minuta maksimalnog mišićnog rada ( m)

6 Aerobni sustav: glukoza, masne kiseline, aminokiseline

7 Maksimalna brzina stvaranja ATP:
Sustav namicanja energije M ATP/min fosfagenski sustav sustav glikogen-mliječna kiselina aerobni sustav 4 2,5 1

8 Izdržljivost sustava:
Sustav namicanja energije Vrijeme fosfagenski sustav sustav glikogen-mliječna kiselina aerobni sustav 8-10 s 1,3-1,6 min neograničeno

9

10 Oporavak mišićnih metaboličkih sustava nakon mišićnog rada:
odstranjenje mliječne kiseline (zamor) manji dio u pirogrožđanu veći dio u glukozu (u jetri)

11 Oporavak aerobnog sustava nakon mišićnog rada:
Dug kisika Obnova mišićnog glikogena

12 Dug kisika: tijelo sadrži oko 2 litre kisika
0,5 L u zraku u plućima 0,25 L otopljeno u tjelesnim tekućinama 1L vezano na hemoglobin u krvi 0,3 L vezano na mioglobin potroši se za aerobni metabolizam (1 min) još 9 L za obnovu sustava ukupno  11,5 L O2 – dug kisika

13

14 Obnova mišićnog glikogena:
složen proces koji zahtjeva dane

15

16 važno je uzimati hranu bogatu ugljikohidratima prije natjecanja
ne obavljati intenzivan mišićni rad 48 sati prije natjecanja

17

18 Djelovanje sportskog treninga:
snaga se ne povećava bez opterećenja 6 max. kontrakcija, 3x/dan, 3dana/tjedan 30%  sile tijekom 6-8 tjedana istovremeno povećanje mišićne mase – hipertrofija

19

20 Hipertrofija mišića: nasljeđe i testosteron
30-60 % povećanje zbog treninga povećanje promjera vlakana vjerojatno i podjela vlakana

21 Promjene unutar mišića:
 broja miofibrila  mitohondrijskih enzima za 120%  ATP-a i fosfokreatina za 60-80%  glikogenske zalihe za 50%  zaliha triglicerida za %

22 Vrste mišićnih vlakana:
MV koja se brzo kontrahiraju – brza vlakna (gastroknemijus) – tip II (bijela, a i b) MV koja se sporo kontrahiraju – spora vlakna (soleus) – tip I (crvena)

23 Karakteristike mišićnih vlakana:
promjer brzih vlakana  2x veći enzimi za anaerobni metabolizam  2-3x aktivniji u brzim vlaknima (snaga) spora vlakna važna za izdržljivost, aerobna funkcija (više mitohondrija i mioglobina) broj kapilara veći oko sporih vlakana individualne, nasljedne razlike

24 % vlakana u kvadricepsu:
Vrsta sportaša Brza vlakna Spora vlakna maratonci plivači prosječna osoba dizači utega sprinteri skakači 18 26 55 63 82 74 45 37

25 Disanje pri mišićnom radu:
ovisi o disciplini, ovisno o njenom trajanju

26 Potrošak kisika pri maksimalnom naporu:
Stanje PK (mL/min) prosječni netrenirani muškarac prosječni sportaš trkač maratona 3600 4000 5100 * potrošak u mirovanju  250 mL/min

27

28 Plućna ventilacija: Stanje PV (L/min) plućna ventilacija tijekom
maksimalnog mišićnog rada maksimalni minutni volumen disanja

29 Granice plućne ventilacije:
MMV  50% veća od PV tijekom rada dišni sustav u normalnim okolnostima nije ograničavajući čimbenik dopreme kisika: sigurnost u slučajevima: mišićni rad na velikim visinama mišićni rad pri velikim vrućinama poremećaji dišnog sustava

30 Učinak treninga na Vo2 MAX:
maksimalni primitak kisika u maratonaca 45% veći nego u normalne osobe (nasljeđe, dugotrajni trening)

31

32 Difuzijski kapacitet (za O2):
Stanje DC (mmol/min) netrenirani čovjek u mirovanju netrenirani čovjek pri maksimalnom radu brzi klizač pri maksimalnom radu plivač pri maksimalnom radu veslač pri maksimalnom radu 7,7 16,1 21,5 23,8 26,8

33 trostruko povećanje DC (mobilizacija neperfundiranih kapilara)
trening može utjecati na povećanje DC parcijalni tlakovi (O2 i CO2) ostaju normalni tijekom mišićnog rada pitanje regulacije disanja negativni učinci pušenja

34 Kardiovaskularni sustav u tijeku mišićnog rada:
doprema kisika i hranjivih tvari mišićima regulacija tlaka kontrakcije smanjuju protok značajan porast protoka (do 25x)

35

36 Maksimalno povećanje protoka:
Stanje Protok (ml/min/100g) protok krvi u mirovanju protok krvi pri maksimalnom radu 3,6 90

37 Mehanizmi povećanja protoka:
vazodilatacija zbog povećanog metabolizma povećanje arterijskog tlaka (30%) mišićna crpka protokom posredovana vazodilatacija ostale teorije

38 SMV za različite stupnjeve rada:
Stupanj mišićnog rada SMV (L/min) prosječan mladi muškarac u mirovanju maksimalni SMV u tijeku mišićnog rada u netreniranog muškarca maksimalni prosječni SMV u tijeku mišićnog rada u maratonca 5,5 23 30 (35-40)

39

40

41 Djelotvornost kardiovaskularnog sustava:
SV i HR se povećaju na 95% maksimuma SMV iznosi 90% svojeg maksimuma PV iznosi 65% svojeg maksimuma SMV se smanji za 50% između 20. i 80. godine, MMV se smanji još i više, a smanji se i mišićna masa

42 Hipertrofija srčanog mišića – atletsko srce
1899 – Henschen (samo perkusija, kod skijaškog trčanja) zaključio kako postoji dilatacija i hipertrofija lijevog i desnog srca i kako je pojava normalna i poželjna (više rada) kasnije se koriste radiološke tehnike (pogotovo kod sportova izdržljivosti s velikim korištenjem aerobnog sustava)

43 Vrste tjelovježbe vježbe izdržljivosti (dinamičke, izotoničke ili aerobne: dugoprugaško trčanje, plivanje) vježbe snage (statičke, izometričke ili anaerobne: hrvanje, dizanje utega) kombinirane vježbe (biciklizam, veslanje) većina sportova prilikom treninga kombinira vrste vježbe

44 Akutni učinak vježbi izdržljivosti
porast Vo2 MAX, porast SMV, porast UV i porast sistoličkog tlaka pad ukupnog perifernog otpora

45 Akutni učinak vježbi snage
blagi porast Vo2 MAX, i SMV značajan porast arterijskog tlaka, ukupnog perifernog otpora i srčane frekvencije

46 Kronični učinak vježbe izdržljivosti: porast Vo2 MAX zbog povećanja SMV i iskorištavanja kisika – volumno opterećenje lijeve komore vježbe snage: mali ili nikakav porast Vo2 MAX – tlačno opterećenje lijeve komore

47 u novije se vrijeme koriste ehokardiografske metode i NMR
promjene nisu jednoznačne – oko 50% treniranih osoba pokazuju znakove remodeliranja srčanog mišića i srčanih šupljina

48

49 - povezanost s ACE genom ili polimorfizmom
- nema povezanosti s rezultatom koji se postiže +, muškarci

50 EKG promjene se javljaju u oko 40% sportaša, 2 x češće u muškaraca, te u sportovima izdržljivosti

51

52 najčešći: znakovi rane repolarizacije, povećana voltaža QRS kompleksa, inverzija T-vala i duboki Q zubci

53

54 Iznenadna smrt u mladih sportaša
nekoć smatrana misterioznim i nedefiniranim sindromom razoran emocionalni učinak na obitelj i širu zajednicu precizni podatci o prevalenciji su ograničeni, a smatra se kako je ona niska u općoj populaciji (1: /godinu)

55 najčešće se javlja na sportskom terenu i povezana je s tjelesnom aktivnošću
obično izostaju prethodni simptomi tjelovježba djeluje kao okidač za smrtonosne ventrikularne tahiaritmije (uz postojeću, a neprepoznatu srčanu bolest)

56 Najčešće srčane bolesti
hipertrofična kardiomiopatija (1/3 svih smrti) kongenitalna anomalija koronarnih arterija (polazište lijeve koronarne arterije iz desnog Valsalvinog sinusa) miokarditis, bolesti zalistaka (aortalna stenoza), dilatirajuća kardiomiopatija, disekcija i ruptura aorte

57

58

59

60

61 Tjelesna toplina tijekom mišićnog rada:
maksimalna djelotvornost pretvorbe energije hranjivih tvari u mišićni rad iznosi 20-25% energija pretvorena u mišićni rad također se najvećim dijelom pretvara u toplinu savladavanje viskoznog otpora mišića i zglobova trenje pri protjecanju krvi u krvim žilama

62 Toplinski udar: povišenje tjelesne temperature na 41-42 °C
izrazita slabost, iscrpljenost, glavobolja, mučnina, povraćanje, obilno znojenje, zbunjenost, nesiguran hod, kolaps, gubitak svijesti  smrt zatajenje termoregulacijskih mehanizama zatvaranje pozitivne povratne sprege

63

64 Tjelesne tekućine i sol u tijeku mišićnog rada:
u toploj i vlažnoj sredini 1 sat mišićnog rada može dovesti do gubitka 2,5-5 kg većina zbog znojenja, što smanjuje učinak gubitak 5-10% mase – grčevi, mučnina aklimatizacija, gubitak soli, aldosteron (povećava reapsorpciju NaCl iz znoja) nadoknada K+

65 Sportaši i stimulacijska sredstva:
vještine sportaša se poboljšavaju iz godine u godinu razlika između trijumfa i poraza je vrlo mala ergogena sredstva ili fenomeni neka uistinu pomažu, ali neka mogu imati smrtonosne posljedice

66 sportaši su spremni iskušati bilo što kako bi poboljšali svoje rezultate (specijalna prehrana, smanjenje stresa ili hipnoza, navijanje domaćih navijača, lijekovi i hormoni – ergogena sredstva) učinci sredstava su mistificirani (prijatelji) lista mogućih sredstava dugačka, oni koji stvarno pomažu malobrojni

67 neka ergogena sredstva zapravo odmažu (ergolitični lijekovi)
farmakološki pripravci hormoni tvari s fiziološkim učincima

68 Istraživanje ergogenih tvari
ukoliko sportaš prije natjecanja uzme određenu tvar – eventualni uspjeh biti će pripisan toj tvari bilo koju tvar se može proglasiti ergogenom, no to treba i znanstveno dokazati

69 Placebo učinak pojava da tijelo reagira na očekivani način
značajno komplicira sama istraživanja razlikovanje stvarnog učinka od placeba inaktivna tvar u obliku u kojem se primjenjuje i aktivna supstancija dokazano za primjenu anaboličnih steroida kod dizača utega (1,5 kg / 11,3kg) placebo – jeftin, bez nuspojava, legalan

70

71 placebo efekt prisutan i u osoba koje uzimaju β-blokatore
najviše i najozbiljnije nuspojave! obavezno uključivanje placebo grupe (i vremenske kontrole)

72 Ograničenja istraživanja
znanstvene studije često ne mogu dati jasan odgovor na istraživano pitanje (djelići sekunde ili milimetri) ograničenje preciznosti metoda ili uređaja (razina pogreške, razlike između ispitanika, razlike od dana do dana) razlika između laboratorija i “terena” (pozitivne i negativne strane)

73 Tjelesna kondicija i trajanje života:
ljudi koji vježbaju i kontroliraju tjelesnu masu dulje žive smrtnost je 3x manja u osoba koje vježbaju

74 Mehanizmi produljenja života:
Smanjena opasnost od kardiovaskularnih bolesti (IM i CVI) smanjenje razine krvnog tlaka smanjenje razine kolesterola i povećanje HDL Brže ozdravljenje i oporavak poslije bolesti (upala pluća)