PUŽEVI I ŠKOLJKE.

Παρουσίαση με θέμα: "PUŽEVI I ŠKOLJKE."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 PUŽEVI I ŠKOLJKE

2 PUŽEVI Puzlatka Plavi priljepak Ugrc Kvrgavi i bodljikavi volak

3 Puzlatka Pripada obitelji puzlatki (Halioridae), sa znanstvenim nazivom Haliotis tuberculata lamellosa, koja osim naziva puzlatka ima uzduž naše obale i otoka naziv uho svetog Petra, divojačko uho, morsko uho, zlatenka, misec i jos niz prelijepih hrv. Naziva. Najduža osovina puža je do 100 mm, a težina do 4 dag. Srednja lovna težina iznosi oko 1 dag. Izvana je kamenosive boje sa smeđkastim ili zelenkastim, a iznutra je sedefasta.

4

5 Živi na tvrdim kamenitim podlogama na manjoj dubini, a rasprostranjena je uz obale cijelog Jadrana. Obitava uz kamene nasipe,držeći se pojasa plime i oseke. Najviše ih ima uz otoke zadarskog arhipelaga. Brojniji su na položajima manjeg udaranja mora. Danju se skriva pod kamenjem, a noću plazi. Bojom se prilagođava okolici. Hrani se algama. Prilikom parenja mužjak se pričvrsti na kućicu ženke. Leže jaja.

6 Lov Može se loviti u svako doba godine, ljeti i u jesen lakše i više. Posebni lovni alati ne postoje, čupa se rukama ili odcjepljuje oštrim predmetom, najčešće nožem. U sportskom ronjenju na dah danju u plitkoj vodi, uspješno se lovi prevrčući kamenje u svrhu razonode. Jestiv je i priprema se kuhanjem ili za gulaš. Koristi se kao meta za lov ribe, iako ga riba jede samo u nuždi (zbog tvrdog mesa).

7 Plavi priljepak Pripada obitelji priljepaka (Patallidae), sa znanstvenim nazivom Patella caerulea. Njemu vrlo sličan je priljepak sa znanstvenim nazivom Patella caerulea L.var. subplana s hrvatskim nazivom nepravilan plavi priljepak. Kućica plavog priljepka je plosnato-ovalnog oblika sa slabo izraženim rebrima.

8 Najduža osovina puža iznosi 70 mm, obično 40 do 50 mm
Najduža osovina puža iznosi 70 mm, obično 40 do 50 mm. Težina iznosi oko 150 gr., a srednja lovna težina iznosi oko 50 grama. Naši ribari ga još zovu prilipak,pantalena,lupar,lumpar,čupka,košara,dahnica itd.

9 Lov Love ga u svako doba godine. Ali najbolje u hladnijim mjesecima,jer je meso tada najmekše. Pomoću noža ili zašiljenog metalnog predmeta se odlijepi od kamena. Najlakše se lovi za vrijeme oseke, jer živi pretežito u obalnom području plime i oseke na čvrstom kamenitom dnu.

10 Čvrsto se pridržava za kamenje, a od isušenja se zaštićuje tako da se čvrsto priljubi uz udubljenje na kamenoj podlozi. Nakon traženja hrane,ponovno se vraća u udubljenje. Hrani se algama,a mrijesti se od siječnja do svibnja. Običan je puž i rasprostranjen je u čitavom Jadranu. Jestiv je, meso mu je tvrdo, ali vrlo ukusno ako se jede sirov. Jede se i kuhan. Koristi se kao meka za nov na razne ribe povrazima, ali ga riba jede samo u nuždi. Pojavljuje se u ribarnicama, ali se uglavnom lovi vlastitu potrošnju.

11 Ugrc Pripada obitelji zvrkova (Trochidae), sa znanstvenim nazivom Monodonta turbinata. Ima oblik zvrka i spiralno je uvijen s otvorom nepravilnog oblika na donjoj strani. Najduža osovina puža iznosi 40 mm, s maksimalnom težinom do 15 gr, a srednja lovina iznosi oko 5 gr. Boje je sivo-smeđe do smeđe ili mutnosivozelenkaste. Iznutra je sedefastobijele boje. Poznat je i pod nazivom nanara, narikla, naridela, dandulica i bunbuljak.

12

13 Rasprostranjen je po cijelom Jadranu, i to samo na kamenitoj obali
Rasprostranjen je po cijelom Jadranu, i to samo na kamenitoj obali. Živi na brojnim skupinama pričvršćen na kamenju u pojasu gdje se izmjenjuje plima i oseka, odnosno u medialitoralnom i infralitoratnom sloju. Naselja su mu gušća što je obala obraslija i škrapljiva. Obitava i u pukotinama i procjepima, ali čim Sunce zađe, izlazi iz skrovišta i puže po kamenju u potrazi za hranom. Izbjegava strme obale i oslađenu vodu. Glavni neprijatelji su mu puževi iz obitelji bodljikavih volaka. Hrani se pahuljastim algama. Mrijesti se na proljeće i ljeto. Leže jaja.

14 Lov Lovi se cijele godine obično zalaskom sunca i ranim jutrom a najbolje noću uz pomoć svijetiljke. Jednostavno ga se skuplja rukama. Danju, roneći uza samu obalu, može ga se uspješno sakupljati. Jestiv je i meso mu je ukusno i traženo na čitavoj našoj obali i otocima. Ima intenzivan miris i okus mora, a prakticira se kuhati u morskoj vodi, ali čim voda uzavre valja ga skinuti s vatre. Iz kućice se vadi iglom ili oštrim drcvem. Jedu ga samo primorci kao poslasticu.

15 Kvrgavi i bodljikavi volak
Kvrgavi volak pripada obitelji bodljikavih volaka (Muricidae), sa znanstvenim nazivom Phyllonotus trunculus. Njemu veoma srodna vrsta je Bodljikavi volak- Bolinus brandaris, međutim, osim njih dvoje u Jadranu živi više vrsta volaka kao što su: rebrasti volak, volak jež, tele, Edwardsov volak, volak iz Blainvillea, Sowerbyiev volak itd.

16 Kvrgavi volak je običan puž Jadrana jer živi u cijelom uzobalnom području od 2 do 50 m dubine. Najviše obitava na čvrstoj podlozi koja je obrasla algama. Gušće je naseljen u sjevernom nego u južnom dijelu Jadrana. Osobito ga ima u lukama i okolo luka te na pozicijama gdje se talože organske tvari. Najduža osovina puža iznosi 130 mm, a čitava težina do 9 gr. Srednja mu je lovna težina 4 gr. Boja kućice je dosta promijenjiva i najčešće je muljevito sivozelenkasta. Ima poveći broj naziva uzduž naše obale i otoka kao: kravica, koza, rogač, inkrenjača, divlji pumpar itd.

17 Sklon je razbojničkom načinu života te pomoću radule buši kućice mnogih puževa i školjaka. Hrani se raznim mekušcima, ali sklon je pojesti puža iste vrste. Strvinar je i jede razne uginule organizme.

18 Lov Lovi se tijekom cijele godine ali lakše i bolje ljeti. Često se zapliće i uhvati na razne mreže stajačice (najčešće poponice) u koje ga primami uginula riba. Zato tako često ulazi u vrše zbog uginule ribe ili abruma. Najjednostavniji način lova jest skupljanje po plićacima roneći. Prakticira se lov mrežnom vrećicom,koja se napuni raznim otpacima hrane,na koje se volak prilijepi te zajedno s vrećicom podiže. Jestiv je i meso mu je dobro za jelo.

19 Bodljikavi i kvrgavi volak

20 ŠKOLJKE Morski zekan Kunjka Dagnja Prstac Periska Jakovljeva kapica
Kopito Kamenica

21 Kapica prugasta Kapica srčanka Cjevasti šljanak Sunčev izlaz Prnjavica Rumenka Kućica

22 Morski zekan Pripada obitelji morskih zekana (Aplysiidae), sa znanstvenim nazivom Aplysia depilans. To je najveći puž golać u Jadranu koji naraste do 20 cm. Obitelji morskih zekana sadrži dva roda poznata u Jadranu.

23 Tijelo mu je potpuno golo a unutar tijela nalazi se reducirana ljuštura kao plosnata pločica koja je najčešće potpuno pokrivena plaštem tako da ostaje mali ulaz u plaštanu šupljinu, gdje se škrge i druge strukture plaštanog kompleksa. Na glavi je par ticala koja su proširena pri osnovici u usne zastore. Rinofori su u obliku zečjih ušiju. Podizanjem i spuštanjem krpastih produžetaka stopala može plivati. Živi na pjeskovitom i muljevitom dnu. Zadržava se na plićacima. Za velika nevremena valovi ga često izbace na samu obalu.

24 Kada se brani od neprijatelja,ispušta obojen otrovni sekret (ljubičastu tekućinu neugodna mirisa). Vrijeme mriješćenja je ljeto, a vrapčasti mrijest pričvršuje na alge i kamenje.Hrani se biljem (algama).

25 Kunjka Pripada obitelji lađica (Arcidae) sa znanstvenim nazivom Arca noae. Najduža osovina ove školjke iznosi do 100 mm, dostigne težinu 5 dag, a srednja lovna težina je oko 2 dag. Osim imena kunjka,naši ribari je još zovu: mušula, Noina lađica, kunka, konkula, mošul, mošura. Boje je mrkosivosmeđe ili nečisto sivocrnkasta

26 Živi uzduž čitave obale i otoka Jadrana, i to u vrlo gustim kolonijama, uglavnom na tvrdim podlogama,ali voli i šljunkovito-ljušturasta dna kojima je ispremiješano kamenje. Drži se pričvršćena na kamenju i stijenama. Hrani se planktonom i organskim lebdecim česticama. Polaže mnogo jaja i mrijesti se u proljeće i ljeto.

27 Lov Lovi se tijekom cijele godine i to najviše ribolovnim sredstvom kunjkom,uz pomoć brodica koji tu naprave vuku. Vadi se i ronjenjem i tako da se strgne običnom alatkom «rašetkom», te debljom žicom s drškom, ali se čupa i golim rukama do 10 m dubine. Poznata su lovišta uz zapadnu obalu Istre – od Izole do Novigrada, Šmanski kanal i Malostonski zaljev, a nalazi se i na mnogo drugih područja. Školjka je uobičajena i rasprostranjena po cijelom Jadranu

28 Meso je vrlo ukusno i jede se kuhana ili prijesna, a najčešće se priprema pečena na štednjaku ili žaru. Nju koriste sportski ribolovci udičari za meku pri ribolovu.

29 Dagnja Pripada obitelji dagnji (Mytilidae), sa znanstvenim nazivom mytilus galloprovincialis. Međutim, naši ribari zovu ju: mušula, pedoč, ušenak, uš, kućica, klapunica, fratar, datul itd. Naraste maksimalno u duljino do 150 mm i dostigne težinu do 0,20 kg.

30 Lov Love se cijele godine ,ali najviše u toplim mjesecima, jer su tada najpunije. Samonikle dagnju stružu se posebnim strugačama, a na ravnim kamenim podlogama kunjkurama ili dredžama. Love se i roneći: čupaju se golim rukama ili iznose iz mora s kamenjem za koje su prirasle. Dagnja po mišljenju većine iskusnih sportskih robolovaca-udičara spada u najkvalitetniju meku, što dokazuju mnoge ribe koje je pohlepno jedu. Kod nadijevanja na udicu ta je meka problem, jer je sluzava i previše mekana.

31 Dosjetljivi sportski ribolovci dagnju sušenjem,laganim soljenjem ili lakšim prokuhavanjem otvrdnu. U svakom slučaju, svježa dagnja je nezamjenjiva meka za lov ribe iz obitelji ljuskavki (Sparidae), a rado je zagrize bukva, arbun, ovčica, fratar, špar, gira, grb itd. Dobri se rezultati lova dagnjom postižu u ribolovu noću (niz kurenat), odmetom lagane konstrukcije bez olovnice za lov ušata, gdje je potrebno za vrijeme i prije lova toriti.

32

33 Energetska i nutritivna vrijednost
Meso dagnje je ukusno i vrlo hranjivo. 100 g svježih dagnji ima 86 kcal energije, 11,9% proteina, 2,24% masti i malu količinu ugljikohidrata (3,7%). Čistog mesa ima 17-20%. Upravo zbog tako dobrog sastava, meso dagnje je vrlo traženo, a može se jesti sirovo, kuhano ili prženo. Ljušture dagnji se isto tako mogu iskoristiti, i to mljevene, kao dodatna hrana životinjama ili kao umjetno gnojivo.

34 Dagnje su bogat izvor minerala, izvrstan su izvor željeza (3,95 mg, što je 28% preporučenog dnevnog unosa), fosfora (197 mg, što čini 24% preporučenog dnevnog unosa) i selena (44,8 μg, tj. 82% preporučenog dnevnog unosa). Bogate su i kalcijem, jodom, kalijem i natrijem.

35 Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin
Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin. Izvrstan su izvor cijanokobalamina (B-12) – sadrže ga čak 12 μg, što je pet puta više od preporučenog dnevnog unosa. Dagnje su i dobar izvor ostalih vitamina B kompleksa. Tiamin (B1) se nalazi u količini od 0,16 mg, što je 13% preporučenog dnevnog unosa, riboflavin (B2) u količini od 0,21mg, što čini 16% preporučenog dnevnog unosa, a niacin (B3) u količini od 1,6 mg, što je 16% RDA.

36 Dagnje su isto tako bogate omega-3 masnim kiselinama, ali sadrže i veliku količinu zasićenih masnih kiselina.

37 Prstac Pripada obitelji dagnji (Mytilidae), sa znanstevnim nazivom thophaga litophaga. Vrlo je rasprostranjena i uobičajena školjka Jadrana koja naraste do 120 mm duljine, a postigne težinu do 4 dag. Ima puno naziva uzduž naše obale i otoka: prstić, prstavac, datula, morski datulj, mušlja piraneza, kamotoč itd.

38 Živi po čitavoj kamenitoj obali našeg Jadrana od 0 do 20 i više metara dubine, a najpoznatija lovišta su Stonski zaljev, Mljetska jezera, zapadna obala Istre itd. U suviše zaslađenoj vodi ne živi. Kiselom izlučevinom buši glatke udubine u vapnenačkim stijenama i u njima se nastanjuje. Živi u skupinama, te odabire mirna staništa, ali gdje ima jačeg strujanja vode. Hrani se planktonom, a mrijesti se krajem proljeća i ljeti.

39 Lovi se tijekom cijele godine, ali najviše ljeti
Lovi se tijekom cijele godine, ali najviše ljeti. Lov se obavlja ronjenjem na dah, razbija se sprecijalnim čekićem (tajentom) površinski sloj kamena,te se vadi pincetom. Također se lovi tako da se izvadi kamenje na obalu.

40 Jestiv je i ima meso odlična okusa, prava je delikatesa, pa je zato jedna od najtraženijih školjaka za jelo. Jede se kuhan i sirov. Izvrsna je meka za lov ovčica, komarči i druge ribe iz obitelji ljuskavki i to odmetima lake konstrukcije. Prstac je temeljem zakona o ribarstvu, objavljenim u Narodnim novinama 18.listopada godine, zaštićena školjka.

41 Periska Pripada obitelji periski (Pinnidae), sa znanstvenim nazivom Pinna nobilis i spada u najveću školjku Jadrana, tako da joj najduža osovina iznosi 1000 mm. Prosječna veličina iznosi 300 do 600 mm, dok joj je srednja lovna težina oko 0,40 kg. Maksimalna težina školjke iznosi 3 kg. Uzduž naše obale i otoka ribari je zovu: plemenita periska, lostura, lošćura, glastura, palastura, zlostura itd.

42 Vrlo je rasprostarnjena i uobičajena školjka Jadrana, a obitava u obalnom pojasu cijelog Jadrana na području pjeskovito – muljevitog dna, obraslog visokim i niskim purićem. Živi zabodena u okomitom položaju na mekanom dnu na dubini 2 do 20 m, gdje se bisusnim nitima pričvršćuje za morsko dno. Ponekad stvara malene bisere nepravilnih oblika, a u njoj često živi malo rak čuvarkuća. Periska se hrani organskim lebdećim česticama. Dvospolac je, mrijesti se krajem proljeća i ljeta.

43 Lov Lovi se tijekom cijele godine, ali najviše u ljetnim mjesecima, i to ronjenjem (čupa se rukama) ili iz brodice, pomoću naprave zvane losnar. Pretežito se lovi radi ljepote ljušture, te služi za ukras i dekoraciju. Sportski ribolovci udičari upotrebljavaju je kao meku za lov razne ribe, a za meku je osobito dobar mali rak čuvarkuća,koji živi u njoj. Jestiva je, ali prije kuhanja treba odstranit dio tijela koje je jako papren.

44 Jakovljeva kapica Pripada obitelji češljača (Pectinidae), sa znanstvenim nazivom Pecten Jacobaeus, koja ima poveći broj naziva (oko 45) uzduž naše obale i otoka,a najučestalija su: lepeza, kapica, čančula, kapokišanka, papišunka, klapunica, kaparocula, mihalica, pelegrin, prsurica,tavica itd. Najduža osovina školjke iznosi 150 mm, a težina do 12 dag.

45 Živi uglavnom na pjeskovitim i ljušturasto – pjeskovitim područjima
Živi uglavnom na pjeskovitim i ljušturasto – pjeskovitim područjima. Uobičajena je školjka i poznata po cijelom Jadranu. Obitava u priobalnoj zoni između 5 i 30 m dubine, ulovi se, ali rijeđe, i na 50 m dubine. Češće je nalazimo na području gdje je u blizini priljev slatke vode. Najpoznatija lovišta su Novigradsko more, Hvarski kanal (Podgora) i cijelo područje Zadra. Hrani se organskim lebdećim česticama. Dvospolac je, leže jaja, a mrijesti se krajem proljeća i ljeti.

46 Može se loviti tijekom cijele godine, ali najbolje zimi
Može se loviti tijekom cijele godine, ali najbolje zimi. Lovi se raznim ribolovnim alatima, kao dredžama, pridnenim povlačnim mrežama – kočama te na raznim mrežama potegačama. U posljednje vrijeme lovi sse ronjenjem na dah, a češće upotrebom ronilačke opreme. Glavni neprijatelj joj je riba i vrsta puževa koji imaju organ za bušenje ljuštura školjkaša. Jakovljeva kapica može plivati potiskom vode, te relativno brzo savladava kraće udaljenosti u potrazi za hranom ili bježeći od neprijatelja.

47 Jestiva je, meso je vrlo ukusno i jede se kuhana i prijesna, a priprema se kao i ostale školjke. Naročito je ukusan njezin veliki mišić koji je vrlo cijenjen u gastronomiji.

48 Kopito Pripada obitelji kopitnjaka (Spondylidae), sa znanstvenim nazivom Spondylus gaederopus. Njegovi ostali nazivi koji su u upotrebi su: kopitnjak, morsko kopito, papak, konjsko kopito, škumbor itd. Maksimalno naraste do 150 mm, dostigne težinu do 50dag, a srednja mu je lovna težina oko 15dag. Boje je kamenosive, pa sve do crvene i narančaste. Školjka je vrlo čvrste, tvrde i debele građe.

49 Živi pričvršćena na kamenitu dnu u priobalnom području, ali je više nazočna u blizini slatke vode. Nalazimo je uzduž naše obale, a osobito u tihim i mirnim uvalama, ne dublje od nekoliko metara. Rijetko, ali ipak se pronađe i na pučini po bracima na 30m dubine. Vrlo vješto se kamuflira i teško ju je otkriti jer je obično obrasla algama. Osim toga čvrsto sraste za kamenu podlogu i teško se skida. Hrani se planktonima i organskim lebdećim česticama. Dvospolac je, a mrijesti se krajem proljeća i ljeti.

50 Lov Može se loviti tijekom cijele godine, kad vrijeme dopušta. Lovi se pomoću posebnih kliješta, zvanih kopitar, a sportsk ronioci i kupači love je čupajući je golim rukama,a češće uporabom raznih priručnih alatki.

51 Kamenica Pripada obitelji ostriga (Ostreidae), sa znanstvenim nazivom Ostrea edulis. Naši ribari je još zovu: oštriga,loštiga,štroliga,jestiva kamenica itd. maksimalno naraste do 130mm, postigne težinu do 0.10kg, a srednja lovna težina joj je oko 0.04kg. Boje je sivokamenaste, s ljubičastim zonama.

52 Drži se prilijepljena na tvrdu podlogu, gdje živi u rijetkim kolonijama. Teško se održava zbog mnoštva neprijatelja koji je napadaju, kao morske zvijezde, volci, razni rakovi i ribe, posebice komarča. Ipak, najveći neprijatelj je tzv. Planarija. Za život kamenice od većeg je značaja pritok slatke vode i lagana strujanja. Hrani se planktonom i organskim lebdećim česticama, mrijesti se od ožujka do srpnja i od kolovoza do prosinca. U plaštenoj šupljini čuva oko milijun jaja. Izležene ličinke prihvaćaju se za čvrstu podlogu nakon dva tjedna. Kamenica je dvospolac.

53 Lovi se cijele godine,ali najviše od proljeća do jeseni
Lovi se cijele godine,ali najviše od proljeća do jeseni. Lov se obavlja uglavnom roneći: čupa s egolim rukama ili uz pomoć raznih priručnih alatki jer se čvrsto drži za kamenu podlogu gdje ju je vrlo teško raspoznati. Jestiva je, vrlo hranjiva, izdašnog mesa i cijeni se kao poslastica. Bogata je bjelančevinama, ugljikohidratima, te vitaminima (A,B, B2,C,D). servira se kao predjelo i jede se u svježem stanju i to prijesna s dodatkom limuna.

54 Kapica prugasta Pripada obitelji srčanki (Cardiidae), s znanst. nazivom Acanthacardia tuberculata. Školjka je izrazito okrugla oblika s ljušturama čvrste građe. Najduža osovina školjke iznosi do 90mm, a najčešće od 50 do 70mm. Dostigne težinu od 7g. naši ribari je još zovu barakokula te srčanka i kapica obla.

55 Rasprostranjena je po cijelom Jadranu, ali najviše po pjeskovitim i pjeskovito-ljušturastim dnima i na morskim dnima među posidonijom. Najčešće obitava između 5 i 25m dubine, a najbrojnija naselja su joj područja zadra, zapadne obale Istre i oko Splita. Zakopava se ispod same površne pijeska,a svoju prisutnost otkriva dvjema rupicama koje „svjetlucaju na suncu“. Kada je valovi izbace na žalo, pomoću stopala se odbacuje i preskače i ponovno zakopava u pijesak. Hrani se planktonom, mrijesti se tijekom ljeta. Razdvojenog je spola. Lovi se na više načina tijekom cijele godine za vrijeme lijepog vremena. Pretežito se lovi pridnenim povlačnim mrežama, grabljama….

56 Kapica srčanka Pripada obitelji srčanki. Školjke je jajolikog oblika, bjelkaste do sivožute boje. Još se naziva i jestiva čančica,gangula,škatula,lopatica… Živi na muljevitom i pjeskovitom dnu. Rasprostranjena je po čitavom Jadranu i spada u običnu i učestalu školjku. Najčešće obitava na oko 10m dubine. Dublje od 50 m nije lovljena.

57 Ponekad se zadržava i na ljušturastim dnima, osobito u onima koja su obrasla zosterom. Hrani se planktonom,a mrijesti se krajem proljeća i tijekom ljeta. Lovi se pridnenim povlačnim mrežama i grabljama. Kada je valovi izbace na obalu, skače u more opirući se o stopalo. Jestiva j , meso je vrlo ukusno, a jede se prijesna i kuhana.

58 Cjevasti šljanak Pripada obitelji šljanaka (Soleniae), sa znanst. nazivom Solen marginatus. Osim njega u Jadranu žive jo dvije vrste šljanaka i to: mahunasti šljanak i sabljasti šljanak. Cjevasti šljanak je brojniji i obična je školjka Jadrana, koja ima ljušture ravana, izdužena i četverokutastog oblika. Najduža osovina školjke iznosi 160mm, težina do 4dag,a srednja lovna težina iznosi oko 2dag. Rasprostranje je u priobalnom plitkom pojasu i to samo na pješčanim i pješčano-muljevitim plićacima pred riječnim ušćima od 0.5 do 3m dubine.

59 Najbogatija područja prostiru se oko ušća rijeke Cetine, Neretve, zatima na nekim područjima zapadne obale Istre, otoka Raba i Vrgade. Buši okomite cijevi u pijesku do 50cm, u kojima se kreće potiskom vode. Hrani se planktonom, a mrijesti se u travnju i svibnju. Polaže jaja.

60 Lov Lovi se tijekom cijele godine,ali je najbolji lov u proljeće, kada je najpuniji mesom. Lovi se pomoću tanke željezne šipke, kojoj vrh ima zaoštren zub. Treba dosta vještine i iskustva da se pronađe njegovo sklonište i pomoću šipke pogode pravi otvori kanala u pjesku, u kojima cjevasti te mahunasti i sabljasti šljanak živi. Jestiv je i meso je odlična okusa, uvijek traženo, a priprema se kao prstac. Uglavnom se lovi za vlastitu potrošnju, a usput i za razonodu.

61 Sunčev izlaz Pripada obitelji Solesurtidae. Školjka je na krajevima jako otvorena,a sama životinja je veća od vlastite školjke, pa iz nje, na oba kraja, izlazi. Koža te životinje je hrapava, pa je ribari uspoređuju s morskim trpom. Zbog toga je i dobila nazive pistelj, pestoč, pizdoč, crv i čiroful. Naraste do 100mm,a obično do 70mm. Izrazita boja joj je ružičasta s dviej bijele trake. Živi na morskom dnu finog i čistog pijeska, ali se nađe i na muljevitom dnu, zaštićenim dijelovima obale. Uglavnom obitava na svim ušćima naših rijeka i u njihovoj neposrednoj blizini.

62 Lovi se grabljama i jaružalima i sličnim napravama
Lovi se grabljama i jaružalima i sličnim napravama. Svoju prisutnost otkriva s dva otvora u pješčanom dnu promjera 10mm i više. Živi duboko u pješčanom dnu od 0.5m. Ta životinja je sklona jesti uginule organizme, ali glavna joj je prehrana plankton. Način njezina razmnožavanja ka i vrijeme mrijesta su nepoznati. Jestiva je i jede se prijesna. Na ribarnicama kod nas se vrlo rijetko, gotovo nikako pojavljuje, dok je u talijanskim ribarnicama i u ribljim restoranima redovito prisutna i cijenjena za jelo i to sirovo.

63 Prnjavica Pripada obitelji lađinki (Veneridae)
Naraste maksimalno do 70mm duljine, postigne težinu do 10 dag, a srednja lovna težina joj iznosi oko 4 dag.

64 Živi na pješčanim i šljunkovitim dnima pomiješanim s muljem i kamenčićima, osobito na područjima gdje se osjeća priljev slatke vode. Nalazimo je uzduž cijele naše obale u plitkoj vodi pa sve do 15m dubine. Obična je školjka Jadrana. Zakopava se u plitko pješčano dno, a hrani se planktonom i organskim lebdećim česticama. Mrijesti se krajem proljeća i ljeti. Plaže jaja.

65 Lov Lovi se tijekom cijele godine, ali najviše u toplim mjesecima, kada se može ulaziti u vodu. Često se nalazi i skuplja po plićacima za vrijeme oseke. Uglavnom se lovi rukama, roneći ili kopajući po površinskim slojevima pijeska i šljunka raznim alatkama. Sportski ribolovci je koriste kao meku za lov razne ribe. Jestiva je i jede se kuhana ili prijesna. Nekada u stara vremena, sladokusci su naručivali tu školjku za bečki dvor. Danas se rijeđe pojavljuje na ribarnicama.

66 Rumenka Školjke je ovalno-okruglog oblika sa šturama čvrste građe koje su izvana izbrarena koncentričnim rebrima i prugama. Površina ljušture je vrlo glatka i sjajna te spada u jednu od najljepših školjaka Jadrana. Najveća osovina školjke iznosi 110mm, najčešće je 60-80mm,a težina do 12 dag. Srednja lovna težina iznosi 5 dag. Boje je svjetloopekaste do crvenosmeđe.

67 Osnovna značajka te školjke jest u tome što se razlikuje od svih ostalih školjaka Jaadrana u blistavosti i sjajnosti tako da je naši ribari zbog toga zovu lakirka, liza… Rasprostranjena je po cijelom Jadranu do dubine 60m. najčešće se nalazi u okolici Splita te Biograda kraj Zadra.

68 Lovi se tijekom cijele godine,ali najviše u ljetnim mjesecima, lopatama i sl. svoju nazočnost otkriva s dvije sjajne rupice u pijesku gdje živi ispod same površine pijeska. Hrani se planktonom i organskim lebdećim česticama,a mrijesti se u proljeće i ljeti. Polaže jaja.

69 Kućica Pripada obitelji ladinki (Veneridae).
Rasprostranjena je uzduž cijele jadranske obale, naročito gdje su obale plitke, a živi u muljevitim i pjeskovitim dnima u neposrednoj blizini slatke vode i ušća rijeka s mnogo organskih tvari. Manje-više ima je svuda, ali ipak najviše u okolici Splita, od Makarske do Trogira, na području Zadra, Biograda pa sve do zapadne Istre. Spada u običnu školjku Jadrana koja naraste do 80 mm dužine, a postigne težinu do 4 dag. Kod nas se još naziva i: kopančica, konkula, kaparošul, mladika, puzlačica, vongola itd.

70 Boje je sivožućkaste s nježnim smeđezelenkastim mrljicama, ponekad bude i bijelo siva, a može biti i sivozelenkasta. Hrani se organskim lebdećim česticama, a mrijesti se krajem proljeća i ljeti. Polaže jaja. Lovi se najviše zimi, za velikih oseka, ali najbolje ju je loviti u proljeće kada je puna masnog tkiva. Jestiva je i jede se uglavnom kuhana, ali i prijesna. Meso je vrlo fina okusa i priprema se isto kao prstaci ili šljinci.

71 Napravili: Irsel Jupić IV-5 Srđan Topalović IV-5