UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA

Παρουσίαση με θέμα: "UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA
46. simpozij HZ RiF-a: FINANCIJSKE I RAČUNOVODSTVENE MJERE IZLASKA IZ RECESIJE UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA  mr.sc. Hrvoje Serdarušić Dubrovnik, Grand Hotel "Park” svibnja 2011.

2 Kamatna stopa - gledište investitora: tržišna kamatna stopa sastoji se od nerizične kamatne stope (Real risk-free rate) i sume četiriju premija koje investitori zahtijevaju kao kompenzaciju što podnose određene vrste rizika r = nerizična kamatna stopa + inflacijska premija + + premija za rizik nenamire + premija likvidnosti + premija za dospijeće Poslovni subjekt može direktno utjecati najviše na ove dijelove ukupne kamatne stope

3 primarna procjena rizika
(novčani tok) sekundarna procjena rizika (instrumenti osiguranja)

4 Rizik likvidnosti USPORENA NAPLATA POTRAŽIVANJA
UPRAVLJANJE RadniM kapitalOM ZNAČAJ analize novčanog jaza TROŠAK ROBNOG ILI TRGOVAČKOG KREDITA TROŠAK BANKARSKOG KREDITA

5 Usporena naplata potraživanja - aktivnosti
Sustavni monitoring portfelja Reprogram (engl. rescheduling) i restrukturiranje Lista kupaca za promatranje (status: WATCH) Rezerviranje za potencijalne gubitke Work-out: naplata (djelomična/ cjelovita) kroz prijeboj ili aktivirane instrumente osiguranja likvidacija poslovnog odnosa

6 Usporena naplata potraživanja – primjer modela za praćenje kupaca (1)
Primjer veleprodajnog lanca ABC d.o.o. sa značajnim brojem kupaca Financijski direktor provjerava koliko dugo traje naplata od kupaca U prethodnim godinama naplata = prosječno 72 dana (politika 60 dana) Cash gap (neto obrtni ciklus) direktno utječe na financijske troškove i direktno smanjuje računovodstvenu dobit i ekonomsku dobit Efikasna kontrola naplate kroz uzorkovanje slučajnim odabirom od 40 kupaca tvrtka je uvela čvršće odredbe s odgodom plaćanja od 60 dana, za manji broj dana se daju popusti, a za odstupanja od odgode se naplaćuje zatezna kamata uz prethodno ugovaranje instrumenata osiguranja (mjenice, zadužnice) Osnovne vrijednosti unesene su iz analitičkih kartica dobivenih iz računovodstva tvrtke, a rezultati su prikazani u tablici

7 Usporena naplata potraživanja – primjer modela za praćenje kupaca (2)
Sažeti prikaz izračuna i kritična vrijednost testa pri α = 0,05 Legenda: AVG – srednja prosječna vrijednost, u tablici još kao X' STDEV – standardna devijacija uzorka, u tablici još kao s VAR – varijanca uzorka μ0 – vrijednost koju treba testirati n – veličina uzorka

8 Usporena naplata potraživanja – primjer modela za praćenje kupaca (3)
H0 : μ <= 60; Ha : μ > 60 n = 40 kupaca, pa je DF= 40 – 1 = 39 točka odbijanja t-testa za razinu signifikantnosti od 5% je 1,685 >>> odbacuje se nulta hipoteza ako je vrijednost t-testa veća od točke odbijanja Rješenje testa je: _ X - μ0 t n-1 = s / (n)1/2 t 39 = 6 / 2,4567 = 2,4423 > 1,685 nulta hipoteza H0 : μ <= 60 se odbacuje na razini signifikantnosti od 5% ABC d.o.o. ima proboj u proklamiranoj politici naplate potraživanja za prosječnog kupca, posljedično, nemogućnost ostvarenja dijela poslovnog plana koji se odnosi na likvidnost

9 Upravljanje radnim kapitalom
Manjkav radni kapital utječe na pad rejtinga i povećava troškove financiranja Neuloženi viškovi likvidnosti – manji povrat na vlasnički kapital Faktori koji utječu na radni kapital:

10 primarna procjena rizika
(novčani tok) sekundarna procjena rizika (instrumenti osiguranja)

11 Upravljanje radnim kapitalom – izvori likvidnosti
Primarni – brzo raspoloživi izvori novac utržive vrijednosnice po malom transakcijskom trošku kreditne linije Sekundarni restrukturiranje duga likvidacija imovine reorganizacija poslovanja koja minimizira odljeve novca (u širem smislu i zaštita u slučaju bankrota)

12 Upravljanje radnim kapitalom – koraci u upravljanju likvidnosti
Prvi korak - mjerenje trenutne pozicije različitim analitičkim postupcima Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji obrtaja Vremenski orijentirani pokazatelji (CASH GAP ili neto obrtni ciklus) Drugi korak - po izvršenoj analizi u prvom koraku, predstavlja stvarno i efikasno upravljanje, što zahtijeva upotrebu: prognoze novčanog toka u određenom vremenskom horizontu podataka o i pristup različitim vrstama kratkoročnih vrijednosnica procjena o uspješnosti investicijskih portfelja politike i procedure kratkoročnih ulaganja izvora kratkoročnog financiranja

13 Cash gap (novčani jaz ili neto obrtni ciklus)
NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA – - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA Potrebni kredit = (Poslovni rashodi/365) * Novčani jaz Trošak financiranja = Potrebni kredit * kamatna stopa kredita

14 Troškovi financiranja radnog kapitala
Trošak bankarskog kredita = ( Naknada + Kamata) / Iznos kredita Sagledavanje diskontne politike Usporedba troškova trgovačkog i bankarskog kredita

15 Rizik nenamire (“default”)
Vjerojatnost događaja nemogućnosti namire (“default” ili “debt service default”) Tehnički default – povreda kovenanta Basel II – banke reportiraju vjerojatnost defaulta unutar godine dana (“SHORT-TERM RATING”) ako se koriste interni sistemi za rejtiranje Integrativni financijski modeli za analizu defaulta (npr. Altman Z-score)

16 Premija za rizik nenamire (“Default premium”)
ekstra povrat iznad nerizične kamatne stope («RFR» – od engl. Risk-free rate) default premium = R – RFR R - prinos do dospijeća ili obećani prinos PD (“Probability of default”)

17 Izračun premije rizika nenamire
Vrijednost 1 HRK kredita ili obveznice Default Nema defaulta 0 HRK 1+R E (kredit) = 0 * p (default) + (1+R) * (1-p) Minimalna kamatna stopa koju će zahtijevati razumni investitor/ kreditor/ dobavljač/ vjerovnik Break-even: (1+RFR) = (1+R) * (1-p) R = [(1+RFR)/(1-p)] - 1 R = [(1+0.07)/(1-0.05)] - 1 = = 12.63% R – RFR = 12.63% % = 5.63%

18 primarna procjena rizika
(novčani tok) sekundarna procjena rizika (instrumenti osiguranja)

19 Kratko istraživanje: ocjena financijskog položaja
N = 1 748, Prihodi > 100 THRK Prosječna neto dobit veća od 10m HRK u samo 5 županija (Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb, Istarska, Karlovačka, Zadarska), HR-prosjek manje od 11,1 milijuna kuna Neto dobit vs 2008.: 8,9m HRK, samo 3 županije ima veću od 10m HRK (Grad Zagreb, Istarska, Karlovačka) prosječni gubitak raste s 4,6m na 5,9m (drastično povećanje: Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka) Aktiva 2009.: 388m (prosjek kvari Grad Zagreb s 560m te Ličko-senjska županija sa 793m) subjekti iz Istarske (346 milijuna) te Koprivničko-križevačke županije imaju prosječnu aktivu veću od 300 milijuna, uz spomenute županije opća likvidnost ,7 (Grad Zagreb (25) te Karlovačka županija (116,1) opća likvidnost prosječno po svim županijama veća od 1

20 Kratko istraživanje: ocjena profitabilnosti
NFD/ EBITDA 2009.: odnos neto financijskog duga i EBITDA broj godina povrata financijskih obveza iz EBITDA-e uglavnom nizak pozitivni ekstremi u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,8 godina), Vukovarsko-srijemskoj (3,4 godina) te Zadarskoj županiji (5,9 godina); negativni ekstremi u Osječko-baranjskoj županiji (-4,5) te Požeško-slavonskoj županiji; negativni rezultati nisu intuitivni i treba dublje analizirati prosječni rezultati u za gubitak veći su od dobiti, što znači da rezultat nije pod utjecajem negativnog NFD-a >>> tvrtke nezadužene, pod utjecajem negativne EBITDA-e (ukupan broj negativnih je 7 od 20 uzetih u obzir) korelacija između opće likvidnosti i NFD/ EBITDA je 0,0023, što je izrazito nizak stupanj koreliranosti za daljnju analizu profitabilnosti bilo bi zanimljivo napraviti pregled prema DuPont analizi u smislu analize neto profitne marže, obrtaja ukupne imovine i korištenja financijske poluge, što nije bio predmet ovog istraživanja