Mjerenja i kvalitet (dio predmeta: Mjerenja)

Παρουσίαση με θέμα: "Mjerenja i kvalitet (dio predmeta: Mjerenja)"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Mjerenja i kvalitet (dio predmeta: Mjerenja)
doc.dr. Samir Lemeš

2 Mjerenja i kvalitet Program predavanja:
Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike. Sistematizacija mjerila, mjernih metoda, mjernih i kontrolnih naprava te mjernih zadataka. Strategija mjerenja u raznim uslovima integracije mjerne tehnike u proizvodnom procesu. Korištenje analogne i digitalne mjerne tehnike. Senzori, ticala, mjerni sistemi za koordinatne mjerne zadatke. Automatizacija mjerne tehnike. Korištenje računara i prenos rezultata mjerenja, metode zapisa. Upotreba optike u proizvodnoj mjernoj tehnici. Opremljenost i izvedba mjernih postupaka. ISO standardi u mjernoj tehnici.

3 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike
Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih i tehničkih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjernih uređaja, reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje omogućavaju mjerenje i usavršavanje mjernih postupaka. Mjerenje predstavlja skup aktivnosti čiji je cilj dobivanje vrijednosti mjerne veličine (fizičke veličine). Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede i nauke.

4 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike
Industrijska proizvodnja zahtijeva česta mjerenja. U tehničkoj dijagnostici se vrše mjerenja u cilju utvrđivanja stanja tehničkih sistema. Nakon konstrukcije novog proizvoda vrše se ispitivanja karakteristika prototipnog rješenja. Kontrola i mjerenje se vrše u svrhu automatskog upravljanja procesima. Bez mjerenja se ne može zamisliti kontrola kvaliteta proizvoda kao uslov za njegovu prodaju.

5 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike
U tehnici i tehnologiji proizvodnje različitih mašina i uređaja koriste se različite metode i sistemi ocjene karaktera proizvoda. Kvalitet proizvoda može se ogledati kroz geometrijsku tačnost, kvalitet površina, hemijskog sastava i mehaničkih karakteristika materijala. Kvalitet proizvoda je i direktna posljedica tačnosti tehnoloških procesa. Osnovne fizičke veličine se koriste za identifikaciju i kvalifikaciju kvaliteta proizvoda (dužina, masa, vrijeme, sila, pritisak).

6 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike
U različitim granama nauke i tehnike treba mjerenje istih fizičkih veličina provoditi jedinstvenim postupcima mjerenja i kontrole. Metrologija je nauka o mjerenju (grčki: μέτρον - mjerenje, λόγος - nauka). Nauka o mjerenju, u principu, obuhvata: principe i metode mjerenja, sredstva za izvođenje mjerenja i kontrole. To su potrebni uslovi kojima se obezbjeđuje jedinstvo mjera i mjerenja, tačnost izrade proizvoda i stabilnost i tačnost proizvodnih procesa.

7 Osnovni zadaci mjerne tehnike
Razvoj generalne teorije mjerenja, Utvrđivanje jedinica fizičkih veličina i njihovih sistema, Razvoj pouzdanih etalona mjernih jedinica metoda i postupaka njihovog čuvanja i reproduciranja, Razrada metoda, postupaka, tehnika i sredstava izvođenja mjerenja i kontrole fizičkih veličina, Razrada metoda ocjene greške mjerenja, stanja i tačnosti sredstava mjerenja i kontrole,

8 Osnovni zadaci mjerne tehnike
Razvoj ekspertnih sistema obezbjeđenja potrebne tačnosti mjerenja i kontrole i upravljanja proizvodnim procesima, Razvoj metoda postizanja jedinstva mjera i mjerenja i realizacija Aktivnosti usmjerenih ka povećanju tačnosti, pouzdanosti i proizvodnosti mjerenja i kontrole. Informacije o proizvodu ili procesu dobiju se mjerenjem u toku faza izrade proizvoda ili odvijanja procesa. To se može ostvariti različitim metodama i primjenom različitih mjernih sredstava i uređaja.

9 Podjela metrologije Podjela metrologije može se izvršiti prema različitim kriterijima. U procesu proizvodnje teži se većoj tačnosti, preciznosti i pouzdanosti proizvoda (mašina, alata i uređaja). Jednostavno želi se postići viši kvalitet proizvoda i usluga. Zbog toga se razvijaju tehnike i tehnologije mjerenja i kontrole proizvoda i metoda postupaka metrološkog obezbjeđenja proizvodnje.

10 Podjela metrologije Prema oblastima kojima se bavi metrologija se dijeli na: metrologiju dužina, površina i uglova, metrologiju mase, sile i pritiska, metrologiju fizičko - hemijskih veličina, metrologiju električnih veličina. Unutar ovakve opće podjele može se govoriti i o metrologiji dužina, vremena i frekvencije, metrologiji zapremine itd. Metrologija se može podijeliti na: opću i primjenjenu

11 Podjela metrologije Opća metrologija bavi se problemima mjerenja i kontrole povezanim sa svim metrološkim oblastima bez obzira na fizičke veličine mjerna sredstva. Bavi se pojmovima, pravilima i principima. Proučava: sistem jedinica mjerenja, greške mjerenja, metrološke karakteristike mjernih sredstava, teorije i informacije o mjerenju. Primijenjena metrologija se bavi problematikom mjerenja u jednoj jedinoj karakterističnoj oblasti. Tu spada mjerenje i kontrola poznate i definirane jedne ili više fizičkih veličina.

12 Podjela metrologije Prema oblasti primjene metrologija može biti:
tehnička, industrijska, medicinska, astronomska itd. Tehnička metrologija obuhvata probleme mjerenja u tehnici u kojoj su zastupljene sve metrološke oblasti sa odgovarajućim mjernim sredstvima i mjernim metodama.

13 Podjela metrologije Medicinska metrologija se bavi problemima mjerenja u medicinske svrhe (dijagnostika u medicini je nezamisliva bez mjerenja). Industrijska metrologija se bavi problemima mjerenja (postupcima, tehnikama, tehnologijama i sredstvima) različitih veličina u industriji. To su veličine koje pripadaju jednom ili većem broju metroloških oblasti (dužina, masa, zapremina, električne veličine).

14 Podjela metrologije Metrologija se može posmatrati i kao:
naučna, industrijska i zakonska (legalna). Naučna metrologija nema internacionalnu definiciju ali označava najviši nivo tačnosti u okviru datog područja. Fundamentalna metrologija može se označiti i kao naučna sa dodatkom zakonske i industrijske koje imaju naučnu kompetentnost.

15 Podjela metrologije Naučna metrologija ima zadatak da ostvari održavanje etalona čiji rang odgovara stvarnim potrebama i mogućnostima jedne zemlje, regije ili područja djelatnosti, da ostvari validaciju etalona. Sve te aktivnosti se odvijaju u okviru raznih institucija i učešćem u procesima akreditacije, održavanja sljedivosti etalona prema međunarodnim standardima i ostvarivanjem međunarodne saradnje.

16 Podjela metrologije Fundamentalna (naučna) metrologija se dijeli u 11 oblasti: masa, elektricitet, dužina, vrijeme i frekvencija, temperatura, jonizirajuće zračenje i radioaktivnost, fotometrija i radiometrija, protok, akustika, količina supstance i interdisciplinarna metrologija.

17 Podjela metrologije Zakonska metrologija se bavi zakonski reguliranjem područja mjerenja uključujući izradu pravnih propisa, definicija tehničkih zahtjeva kako bi se postigla potrebna tačnost mjerenja i garancija sigurnosti i preciznosti izvršenih mjerenja. Zakonskom metrologijom obezbjeđuje se jasna garancija tačnosti, preciznosti i pouzdanosti izvedenih mjerenja, kroz razradu odgovarajućih međunarodnih i nacionalnih tehničkih i pravnih pravila i propisa u oblasti metrologije obezbjeđuje proizvode.

18 Podjela metrologije Osnove zakonske metrologije su:
utvrđivanje mjernih jedinica, razvoj postupaka čuvanja etalona i reproduciranja mjernih jedinica razrada metoda mjerenja, postavljanje metoda za provjeru mjernih sredstava, druge aktivnosti za očuvanje jedinstva mjera i mjerenja u nacionalnim i međunarodnim razmjerama. U okviru zakonske metrologije donose se u zakonodavnom postupku usvajanja propisi.

19 Metrološki sistem u BiH

20 Podjela metrologije Propisi za mjerila treba da garantiraju tačne rezultate mjerenja u: radnim uslovima, tokom cijelog perioda upotrbe mjerila, unutar zadatih dopuštenih grešaka. S tim u vezi zahtjevi definirani zakonskim propisima odnose se na: mjerila, metode mjerenja, pakovane proizvode.

21 Podjela metrologije Zakonsko uređenje mjeriteljstva povlači za sobom:
preventivne represivne mjere. Prije stavljanja mjerila na tržište preduzimaju se preventivne mjere. Proizvođači dobijaju odobrenje od kompetentnog ovlaštenog tijela kada tip mjerila zadovolji sve odgovarajuće zakonske zahtjeve. Za mjerila koja se proizvode serijski, mora se ovjeravanjem osigurati da svako mjerilo ispunjava sve propisane zahtjeve u proceduri odobravanja.

22 Podjela metrologije Za mjerila koja su u upotrebi, pregledi i periodične ponovne provjere se propisuju da bi se garantovalo da je mjerilo usaglašeno sa zakonskim zahtjevima. Nadzor tržišta je represivna mjera kojom se otkriva svaka nezakonita upotreba mjerila. Etaloni za ovakve preglede i ispitivanja moraju biti sljedivi do nacionalnih ili međunarodnih etalona. Zaštita potrošača može da se razlikuje u različitim državama pa tako zahtjevi koji regulišu upotrebu mjerila postaju predmet nacionalne zakonske regulative.

23 Podjela metrologije U različitim područjima mjerenja koristi se i različita mjerna tehnika. Mjerna tehnika je dio metrologije. Mjerna tehnika se može podijeliti na sljedeća osnovna područja: precizna mjerna tehnika (mjerenje mjerila, kontrola etalona) laboratorijska mjerna tehnika (razvoj mjerila i mjernih metoda) industrijska mjerenja (proizvodnja, trgovina, promet itd. ). Mjerenja u mašinstvu su dio ispitivanja koja se vrše u svim fazama proizvodnje.

24 Podjela metrologije Ispitivanja se mogu podijeliti na:
objektivna, čiji se rezultati mogu dokumentovati očitanim ili registrovanim vrijednostima, subjektivna, koja su rezultat osjećaja svakog pojedinca. Ovo su ispitivanja vidom - vizuelna ocjena stanja ili mirisom, dodirom, sluhom (šumovi) i sl. Ispitivanja u mašinstvu i tehnici mogu se podijeliti na: tehničku dijagnostiku mašina i alata, kontrolu procesa proizvodnje, utvrđivanje stanja tehničkih sistema i sigurnost i zaštita na radu.

25 Podjela metrologije U zavisnosti od karaktera registrovanja mjernih rezultata, mjerenja mogu biti: analogna i digitalna Mjerne metode ili načini mjerenja mogu biti direktni (neposredni) i indirektni (posredni). U direktnom mjerenju mjerni rezultat se dobiva poređenjem mjernog predmeta s poznatom mjernom veličinom uz pomoć mjernog instrumenta. Mjerni rezultat se samo očita sa mjernog instrumenta. U posrednom mjerenju mjerni se rezultat dobiva proračunom dviju ili više izmjerenih veličina.

26 Mjerni etaloni Mjerni etalon je materijalizovana mjera, mjerni instrument, referentni materijal ili mjerni sistem namijenjen za definisanje, ostvarivanje, održavanje ili reprodukovanje jedinice jedne ili više vrijednosti veličine koja služi kao referentna. Primjer: Metar je definisan kao dužina puta koju u vakuumu pređe svijetlost u vremenu 1/ sekunde. Primarni nivo metra je realizovan talasnom dužinom jodno stabilizovanog helium-neonskog lasera. Za niže nivoe koriste se materijalizovane mjere kao što su reporteri (mjerke), a sljedivost se obezbjeđuje korištenjem optičke interferometrije za određivanje dužine reportera u odnosu na navedenu talasnu dužinu svjetlosti lasera.

27 Mjerni etaloni Različiti nivoi etalona u lancu sljedivosti prikazani su na slici. Međunarodni pregled svih mjernih etalona ne postoji.

28 Certificirani referentni materijal
Certificirani referentni materijal (CRM), poznat kao standardni referentni materijal (SRM) u USA, je onaj referentni materijal gdje su jedna ili više vrijednosti veličina certificirane procedurom kojom se uspostavlja sljedivost prema tačnoj realizaciji jedinice, u kojoj je vrijednost veličine izražena. Svakoj certificiranoj vrijednosti je pridružena nesigurnost na određenom nivou. CRM su generalno pripremljeni u serijama. Vrijednosti veličina određene su mjerenjima uzoraka cijele serije i u skladu sa granicama nesigurnosti.

29 Sljedivost i kalibracija
Lanac sljedivosti je neprekidni lanac poređenja, pri čemu je kod svakog poređenja izražena nesigurnost. Ovim se obezbjeđuje da rezultat mjerenja ili vrijednost etalona bude povezana sa referentnim etalonom na višem nivou, koji na kraju završavaju na nivou primarnog etalona. Industrija u Evropi obezbjeđuje sljedivost na najvišem međunarodnom nivou. Za te svrhe koriste se akreditirane laboratorije.

30 Sljedivost i kalibracija
Krajnji korisnik može da dobije sljedivost na najvišem međunarodnom nivou direktno preko nacionalnog mjeriteljskog instituta ili preko sekundarnih kalibracionih laboratorija. Sljedivost može da se dobije preko laboratorija koje su izvan vlastite zemlje korisnika, na osnovu različitih ugovora o međusobnom priznavanju.

31 Sljedivost i kalibracija
Osnovno sredstvo osiguranja sljedivosti mjerenja je kalibracija mjerila ili referentnih materijala. Kalibracija obuhvata određivanje mjeriteljskih karakteristika mjerila ili referentnog materijala. Ostvaruje se na način direktnog poređenja sa etalonom ili certificiranim referentnim materijalom. Nakon toga izdaje se certifikat o kalibraciji i u većini slučajeva na kalibrisano mjerilo se stavlja naljepnica.

32 Sljedivost i kalibracija
Četiri su osnovna razloga zbog kojih se mjerilo podvrgava kalibraciji: Da se uspostavi i dokaže sljedivost. Osiguranje da je očitanje mjerila dosljedno sa drugim mjerenjima. Određivanje tačnosti očitavanja mjerila. Utvrditi pouzdanost mjerila, tj. da li mu se može vjerovati?

33 Sljedivost i kalibracija
Mjerna oprema (uključujući mjerne etalone) potvrđuje se u pogodnim periodima (obično periodično). Intervali potvrđivanja određuju se na bazi stabilnosti, namjene i korištenja. Najvažniji faktori koji utiču na učestalost potvrđivanja su: vrsta opreme, preporuke proizvođača, trend podataka dobivenih u prethodnim kalibracijama, opisana historija održavanja i servisiranja, opseg i težina korištenja,

34 Sljedivost i kalibracija
tendencija trošenja i drifta (sporih promjena karakteristika mjerne opreme u vremenu), učestalost međusobnog poređenja sa ostalom mjernom opremom, a posebno sa mjernim etalonima, učestalost i ozbiljnost vlastitih kalibracija, uslovi okoline (temperatura, vlažnost, vibracije itd.), tačnost mjerenja koja se traže. U zavisnosti od rezultata kalibracije za vrijeme prethodnih potvrđivanja, intervali potvrđivanja će se smanjiti kako bi se osigurala neprekidna tačnost. Intervali potvrđivanja se produžuju samo u slučaju kalibracije koja je dala potvrdu da tako nešto neće uticati na tačnost mjerne opreme.

35 Greške mjerenja Svako mjerenje u sebi sadrži grešku mjerenja.
Greške mogu biti: grube (nepažnja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivača, neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno korištenje, površno opažanje ili računanje...) – otklanjaju se pažljivim mjerenjem sistematske (greške mjerne metode i opreme, greške uslijed ličnih i vanjskih utjecaja) – otklanjaju se baždarenjem slučajne (promjene osobina opreme ili mjerenog objekta, promjene utjecajnih veličina, paralaksa) – otklanjaju se statistički

36 Mjerna nesigurnost Nesigurnost je kvantitativna mjera kvaliteta mjernog rezultata koja mu omogućava da se uporedi sa drugim rezultatima, referencama, specifikacijama ili standardima. Sva mjerenja imaju greške, prema kojima se rezultat mjerenja razlikuje od tačne vrijednosti onoga što mjerimo. U određenom vremenu i sa određenim sredstvima, većina izvora greške mjerenja može se identificirati i greške mjerenja mogu se kvantifikovati i ispraviti, npr. kroz proces kalibracije.

37 Mjerna nesigurnost Međutim, rijetko se vrijeme i sredstva mogu odrediti na način da se u potpunosti isprave greške mjerenja. Mjerna nesigurnost može se odrediti na različite načine. Često korištena i prihvaćena metoda, npr. prihvatljiva akreditacijskim tijelima, je "GUM metoda" koju je preporučio ISO, a opisana je u "Vodiču za izražavanje mjerne nesigurnosti".

38 Mjerna nesigurnost Primjer (Mjerni rezultat na certifikatu): Y = y ± U gdje je nesigurnost "U" data sa ne više od dvije cifre, a veličina "y" je odgovarajuće zaokružena na isti broj cifara, u ovom primjeru na sedam cifara. Izmjereni otpor na mjeraču otpora (ommetar) od 1, Ω, gdje mjerač otpora, prema specifikaciji proizvođača, ima nesigurnost od 0,081 mΩ, na certifikatu zapisuje se na sljedeći način: R = (1, ± 0, ) Ω Faktor obuhvata k = 2

39 Mjerna nesigurnost Definicija prema ISO Vodiču za izražavanje nesigurnosti u mjerenju (GUM): Mjerna nesigurnost je parametar pridružen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti, a koji bi se opravdano mogao pripisati mjernoj veličini. Ovaj parametar može biti, na primjer standardna devijacija (ili mnogo njih), ili polu-širina intervala koji ima izražen nivo sigurnosti. Nepreciznost mjerenja uključuje mnoge komponente. Neke od tih komponenata mogu se procijeniti u statističkoj distribuciji rezultata ili seriji mjerenja i mogu biti označene kao eksperimentalne standardne devijacije. Ostale komponente, koje takođe mogu biti označene standardnom devijacijom su bazirane na iskustvu iz drugih slučajeva.

40 Mjerna nesigurnost Tip A procjenjivanja mjerne nesigurnosti je metod procjenjivanja nepreciznosti pomoću statističke analize serije promatranja. U tom slučaju standardna nesigurnost je eksperimentalno standardno odstupanje srednje vrijednosti, koje proizilazi iz postupka traženja ili regresivne analize. Tip B procjenjivanja mjerne nesigurnosti je način ocjene nesigurnosti sredstvima koja su drugačija od statističke analize serije mjerenja. U tom slučaju ocjena standardne nesigurnosti je bazirana na nekim drugim naučnim znanjima.

41 Mjerna nesigurnost Nesigurnost navedena u rezultatu mjerenja je obično očekivana nesigurnost, izračunata množenjem brojčanog faktora, koji često iznosi k = 2 i koji korespondira intervalu od približno 95 % nivoa povjerljivosti. GUM (Vodič za izražavanje mjerne nesigurnosti) filozofija o mjernoj nesigurnosti: Mjerena veličina X, čija vrijednost nije tačno poznata i uzima se s pretpostavkom da je to varijabla s određenom funkcijom vjerovatnoće. Rezultat x mjerenja procijenjena očekivana vrijednost E(X).

42 Mjerna nesigurnost Standardna nesigurnost u(x) jednaka je kvadratnom korijenu procijenjenog odstupanja V(X). A tip procjene Očekivanja i odstupanja procjenjuju se statističkim proračunom ponovljenih mjerenja. B tip procjene Očekivanja i odstupanja procjenjuju se drugim metodama. Najšire korištena metoda pretpostavlja vjerovatnoću distribucije npr. pravougaonu distribuciju, zasnovanu na iskustvima i drugim informacijama.

43 GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)
Identifikacija svih važnih komponenti mjerne nesigurnosti Postoji mnogo izvora koji mogu da doprinesu mjernoj nesigurnosti. Primijeni model aktuelnog procesa mjerenja da bi identifikovao izvore. Koristi mjerne veličine u matematičkim modelima. Računanje standardne nesigurnosti svake komponente mjerne nesigurnosti Svaka komponenta mjerne nesigurnosti izražava se u terminima standardne nesigurnosti koja se određuje ili prema tipu A ili tipu B procjene.

44 GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)
Izračunati kombinovanu nesigurnost Princip: Kombinovana nesigurnost izračunava se kao kombinacija pojedinačnih komponentnih nesigurnosti prema zakonu o propagiranju nesigurnosti. U praksi: Za izračunavanje sume ili razlike komponenti, kombinovana nesigurnost izračunava se kao kvadratni korijen sume kvadrata standardnih nesigurnosti komponenata. Za proizvod ili količnik komponenti, ista pravila kao i za "sumu / razliku" primjenjuju se za relativne standardne nesigurnosti komponenti.

45 GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)
Računanje proširene nesigurnosti Množenje kombinovane nesigurnosti faktorom k. Izražavanje mjernog rezultata u obliku Y = y ± U Mjerni rezultat iskazan prevelikim brojem cifara je nepregledan i ostavlja lažan dojam o velikoj tačnosti (ispravnosti i preciznosti). Zato mjerni rezultat treba zaokružiti na upravo toliki broj cifara koji odgovara tačnosti mjerenja, bez "šuma" nepotrebnih cifara.

46 Izvori nesigurnosti pri mjerenju
nepotpuna definiciju mjerne veličine, nesavršeno ostvarenje definicije mjerne veličine, nereprezentativno uzrokovanje, tj. uzorak mjerne veličine ne predstavlja definisanu mjernu veličinu, neodgovarajuće poznavanje djelovanja uslova okoline ili nesavršeno mjerenje istih, greške osoblja pri analognim očitavanjima, krajnja osjetljivost instrumenata ili prag osjetljivosit, netačne vrijednosti mjernih etalona i referentnih materijala,

47 Izvori nesigurnosti pri mjerenju
netačne vrijednosti konstanti i drugih parametara dobijenih od vanjskih izvora korištenih u algoritmima podataka, aproksimacije i pretpostavke uključene u metode i postupke mjerenja i razlike u ponovljenim mjerenjima mjerne veličine uz prividno jednake uslove.

48 Izvori nesigurnosti pri mjerenju
Histereza predstavlja utjecaj prethodnih mjerenja. Ona je uticaj na očitavanje načinom na koji su mjerene veličine predstavljene instrumentu. Za neke instrumente nije isto da li je prethodno očitavanje bilo manje ili veće od tekućeg. Primjer je aneroid barometar, koji manju vrijednost pokazuje kada atmosferski pritisak raste, a veću vrijednost kada atmosferski pritisak opada. Mjernoj veličini treba uvijek prilaziti sa iste strane i provjeriti kuda se odvijala posljednja provjera.

49 Izvori nesigurnosti pri mjerenju
Drift je postepeno pogoršavanje datih očitavanja instrumenata tokom vremena. To se često odnosi na "grešku nule" – odstupanje mjernog instrumenta pri čemu instrument pokazuje neku vrijednost, a trebao bi da pokazuje nulu. Kada nije moguće korigovati nule ili ta korekcija nije izvršena, njena maksimalno procijenjena vrijednost treba biti uvrštena kao nesigurnost mjerenja.

50 Izvori nesigurnosti pri mjerenju
Javljaju se i razlike u ponovljenim mjerenjima iako su uslovi bili prividno isti. Ovaj izvor nesigurnosti se najlakše otkrije ponavljanjem mjerenja, koja trebaju svaki put dati isti rezultat. Ovakva nesigurnost se može ocijeniti kao tip A. Treba imati na umu da postoji određena tačka na kojoj ovo prestaje biti efikasno tj. kada je ova nesigurnost znatno manja od nesigurnosti izvora. Svi utjecajni faktori mogu, ali ne moraju, biti međusobno zavisni tj. može se desiti jedan od njih dovodi do pojave ili povećanja drugoga.

51 Mjeriteljska infrastruktura
Konvencija o metru Evropske metrološke organizacije Akreditovane laboratorije Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH Mjerne jedinice SI sistema

52 Konvencija o metru Posve praktični razlozi nametnuli su potrebu za uvođenjem jedinstvenog evropskog sistema jedinica. Industrija, trgovina i nauka mnogih zemalja uvidjele su prednosti tog jedinstvenog i logičnog sistema za svaku državu. To se naročito zapazilo na međunarodnim izložbama u Londonu i 1867 u Parizu, te na Međunarodnoj geodetskoj konferenciji 1867.godine u Berlinu, gdje je izražena potreba za svjetskom unifikacijom mjernih jedinica.

53 Konvencija o metru U Parizu godine održana je Diplomatska konferencija o metru, gdje je 17 država potpisalo "Konvenciju o metru", koja podrazumijeva sljedeće: Definirane su jedinice dužine metar i jedinica mase kilogram u obliku materijalnih pramjera. Osnovan je Međunarodni ured za tegove i mjere (Bureau International des poids et Mesures - BIPM) kao stalni naučni zavod Konvencije o metru. Osnovan je Međunarodni komitet za tegove i mjere (Comité International des Poids et Mesures – CIPM) sa zadatkom da upravlja naučnim i tehničkim radom Međunarodnog ureda za mjere i tegove u duhu Konvencije o metru.

54 Konvencija o metru Određeno je da se najmanje jednom svakih 6 godina u Parizu sazove Generalna konferencija za mjere i tegove (Conférence Générale des Poids et Mesures - CGPM), tj. skupština ovlaštenih predstavnika zemalja članica Konvencije o metru. Svoje odluke ona objavljuje u obliku preporuka koje se odnose na osnovne jedinice i konstante metričkog sistema i na metode reproduciranja jedinica pomoću pramjera, objavljuje naučne rezolucije od međunarodne važnosti, utvrđuje program rada Međunarodnog komiteta (CIPM) i smjer razvoja BIPM, rješava finansijske probleme itd. Konvencija o metru imala je 51 državu članicu u godini i 27 država i ekonomija koje su pridružene CGPM, sa pravom da pošalju posmatrača na CGPM.

55 Regionalne mjeriteljske organizacije

56 Evropske metrološke organizacije
EUROMET (European Metrology Collaboration) je udruženje osnovano 1983.godine, pod čijim pokroviteljstvom sarađuju nacionalni metrološki instituti EU i EFTA (Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu). Sada se zove EURAMET, okuplja 37 članica. Osnova saradnje su projekti koji se odnose na istraživanja, međulaboratorijska poređenja i studije sljedivosti. Projektima upravljaju tzv. izvještajne grupe koje imaju po jednog člana iz svake zemlje. One čine osnovu ekvivalentnosti između NMI i evropske sljedivosti.

57 Evropske metrološke organizacije
EA (European Cooperation for Accreditation) je ključna organizacija akreditacionih tijela u Evropi zasnovana na međusobnim sporazumima i nadzorom kroz međusobne posjete. Namjera je da ispitivanja i kalibracije koja se provode u laboratoriji u nekoj zemlji budu prihvaćeni i priznati od vlasti i industrije u svim ostalim zemljama članicama. Metrološka infrastruktura u većini zemalja se sastoji od Nacionalnih metroloških instituta (NMI), referentnih i akreditovanih laboratorija.

58 Evropske metrološke organizacije
Nacionalni mjeriteljski institut, NMI, je institut koji je nacionalnom odlukom određen za razvijanje i održavanje nacionalnih etalona jedne ili više veličina. NMI predstavlja zemlju na međunarodnm nivou u odnosima sa nacionalnim mjeriteljskim institutima drugih zemalja, u odnosima sa regionalnim mjeriteljskim organizacijama (RMO) i sa BIPM. Mnogi NMI ostvaruju primarne etalone osnovnih i izvedenih jedinica na najvišem međunarodnom nivou, dok neki NMI ostvaruju neke jedinice koristeći sekundarne etalone sljedive do drugih NMI.

59 Evropske metrološke organizacije
Nacionalni mjeriteljski instituti, NMI su tipično odgovorni za: distribuciju jedinica Sl akreditovanim laboratorijama, industriji, univerzitetima, zakonodavstvu i dr. istraživanje u mjeriteljstvu i razvoj novih i poboljšanih etalona (primarnih i sekundarnih) i mjernih metoda učestvovanje u komparacijama na najvišem međunarodnom nivou održavanje opšte strukture nacionalne hijerarhije kalibracija/sljedivosti (Nacionalni mjeriteljski sistem).

60 Akreditovane laboratorije
Akreditacija je priznavanje trećoj strani tehničke sposobnosti laboratorije, sistem kvaliteta i njenu neovisnost. Akreditovati se mogu i javne i privatne laboratorije. Akreditacija je dobrovoljna, ali većina međunarodnih, evropskih i nacionalnih vlasti osigurava kvalitet ispitnih i kalibracionih laboratorija u okviru njihove nadležnosti, tako što zahtijeva da njihovu akreditaciju izvrši nadležno tijelo za akreditaciju.

61 Akreditovane laboratorije
U nekim zemljama, na primjer, akreditacija se zahtijeva za laboratorije koje vrše kalibraciju tegova koji se koriste u prodavnicama za maloprodaju. Akreditacija se dodjeljuje na osnovu ocjenjivanja laboratorija i redovnog nadzora. Akreditacija se uglavnom provodi prema regionalnim i međunarodnim standardima, npr. ISO/IEC "Opći zahtjevi za kompetencije ispitnih i kalibracionih laboratorija", i tehničkim propisima i smjernicama relevantnim za pojedinačne laboratorije.

62 Akreditovane laboratorije
Namjera akreditacije je da sva ispitivanja i kalibracije koje se izvrše u akreditovanim laboratorijama u jednoj zemlji budu prihvaćene i u drugim zemljama članicama, od strane nadležnih vlasti i u industriji. Stoga, tijela za akreditaciju imaju dogovorene multilateralne sporazume na međunarodnom i regionalnom nivou, kako bi se prepoznala i promovirala jednakost međusobnih sistema, izdatih certifikata i ispitnih izvještaja koje izdaju akreditovane organizacije.

63 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH
U Turskom carstvu u kome je gotovo pet vijekova pripadala i Bosna i Hercegovina postojao je sistem za mjere i mjerenja. Pristupanjem Konvenciji o metru pristupilo se uvođenju metarskog sistema u Turskoj (1875. godine) pa i u turskim oblastima u granicama Bosne i Hercegovine (do godine). Zbog zamjene brojnih jedinica i konfuzije koja je time nastala, Turska istupa iz Konvencije godine, te ponovo pristupa godine.

64 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH
Evropske mjerne jedinice i mjeriteljski sistem u naše krajeve donosi Austro-Ugarska koja je odlukom Berlinskog kongresa dobila pravo da zaposjedne BiH i njome upravlja (1878. godine do godine), a bila je jedna od država koja je potpisala Metarsku konvenciju i ratificirala je u Budimpešti 31. decembra godine. U februaru godine izvršena je aneksija BiH. Uspostavljanjem Sabora i Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu dolazi i do usvajanja i proglašavanja Zakona o mjerama za Bosnu i Hercegovinu ( )

65 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH
Nakon toga su usvajani zakoni o mjerama u Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, i SFRJ 1992. godine osnovan je Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente –ZSMP, koji se sastojao od: Sektora standardizacije Sektora mjeriteljstva Sektora za patente U novembru godine donesena je Odluka o organizaciji standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i intelektualnog vlasništva u BiH od strane tadašnjeg visokog predstavnika.

66 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH
2001. godine Parlamentarna skupština BiH usvaja set zakona: Zakon o osnivanju Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH Zakon o osnivanju instituta za akreditiranje BiH Zakon o akreditiranju BiH Zakon o standardizaciji BiH Zakon o mjeriteljstvu BiH Zakon o mjernim jedinicama BiH

67 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH
Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine predstavlja državni mjeriteljski institut u BiH, direktno odgovoran Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Entitetske institucije za mjeriteljstvo: Zavod za mjeriteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine, uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Zavod za metrologiju i standardizaciju Republike Srpske, uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade Republike Srpske.

68 Mjerne jedinice SI sistema
Zakonske mjerne jedinice u Bosni i Hercegovini su jedinice međunarodnog sistema SI (osnovne, dopunske i izvedene). Osnovne SI jedinice su: Veličina Ime Oznaka dužina metar m masa kilogram kg vrijeme sekunda s električna struja amper A termodinamička temperatura kelvin K jačina svjetlosti kandela cd količina materije (supstance) mol mol

69 Mjerne jedinice SI sistema
Dužina: Jedinica za dužinu je metar. Metar je dužina puta koju u vakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/ sekunde. Masa: Jedinica za masu je kilogram. Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma. Vrijeme: Jedinica za vrijeme je sekunda. Sekunda je trajanje perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.

70 Mjerne jedinice SI sistema
Električna struja: Jedinica električne struje je amper. Amper je jačina stalne električne struje koja među dva paralelna vodiča, neograničene dužine i zanemarivo malim kružnim presjekom, koji su u vakuumu razmaknuti jedan metar, proizvodi među tim vodičima silu od 2∙10-7 njutna po metru dužine. Termodinamička temperatura: Jedinica termodinamičke temperature je kelvin. Kelvin je termodinamička temperatura koja je jednaka 1/273 dio termodinamičke temperature trojne tačke vode.

71 Mjerne jedinice SI sistema
Jačina svjetlosti: Jedinica jačine svjetlosti je kandela. Kandela je jačina svjetlosti u određenom smjeru izvora koji odašilje monohromatsko zračenje frekvencije 540∙1012 herca i kojemu je energetska jačina u tom smjeru 1/683 vata po steradijanu. Količina materije: Jedinica za količinu materije je mol. Mol je količina materija u sastavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.

72 Mjerne jedinice SI sistema
Dopunske jedinice SI: Ugao (u ravni): Jedinica ugla u ravni je radijan. Radijan je ugao između dvaju poluprečnika koji na krugu isjecaju luk dužine jednake poluprečniku (1 rad = 1). Prostorni ugao: Jedinica prostornog ugla je steradijan. Steradijan je ugao kupe sa vrhom u sredini kugle, koja na površini kugle omeđuje površinu jednaku površini kvadrata određenog poluprečnikom kugle (1 sr = 1).

73 Mjerne jedinice SI sistema
Izvedene SI jedinice: frekvencija (Hz), sila (N), pritisak (Pa), energija, rad, toplota (J), snaga, energetski tok, toplinski tok (W), električni naboj (C), električni napon, elektromotorna sila, električni potencijal (V), električni kapacitet (F), električna vodljivost (S), magnetni tok (Wb), magnetna indukcija (T), induktivnost (H), Celzijeva temperatura (°C), svjetlosni tok (lm), osvijetljenost (lx), aktivnost radioaktivne tvari (Bq), apsorbirana doza joniziranog zračenja (Gy), ekvivalentna doza jonizujućeg zračenja (Sv)

74 Mjerne jedinice SI sistema
Naziv Oznaka Brojčana vrijednost peta P = 1015 tera T = 1012 giga G = 109 mega M = 106 kilo k 1 000 = 103 hekto h 100 = 102 deka da 10 = 101 deci d 0,1 = 10-1 centi c 0,01 = 10-2 mili m 0,001 = 10-3 mikro  0, = 10-6 nano n 0, = 10-9 piko p 0, = 10-12 femto f 0, = 10-15

75 Pisanje imena i simbola SI jedinica
Oznake jedinica se pišu malim slovima, ali je prvo slovo simbola jedinice veliko slovo ukoliko ime jedinice dolazi po nečijem imenu ili simbol jedinice je početak rečenice. Primjer: Jedinica kelvin označava se simbolom K. Simboli jedinica ostaju nepromijenjeni u množini - ("s" se ne dodaje - važi za engleski jezik) Iza simbola jedinice se nikada ne stavlja tačka, izuzev ako je kraj rečenice.

76 Pisanje imena i simbola SI jedinica
Jedinice kombinovane množenjem nekoliko jedinica moraju se pisati sa tačkom između (oznakom puta) ili sa razmakom. Primjer: N·m ili N m Jedinice kombinovane razlikom jedne jedinice sa drugom moraju se pisati sa kosom crtom ili sa negativnim eksponentima. Primjer: m/s ili m s-1

77 Pisanje imena i simbola SI jedinica
Kombinovane jedinice mogu sadržavati samo jednu kosu crtu. Dozvoljena je upotreba zagrada ili negativnih eksponenata za složene kombinovane jedinice. Primjer: m/s2 ili m s-2 ali ne i m/s/s Primjer: m kg/(s3 A) ili m kg s-3 A-1 ali ne i mkg/s3/A niti mkg/s3A Simboli moraju biti razdvojeni od brojčane vrijednosti razmakom. Primjer: 5 kg a ne 5kg

78 Pisanje imena i simbola SI jedinica
Simboli jedinica i imena jedinica ne smiju biti pomiješani. Kod pisanja brojnih vrijednosti razdvajaju se grupe od po tri cifre kako sa desne tako i sa lijeve strane decimalnog zareza (15 739,012 53). Kod četvorocifrenih brojeva ovaj razmak se može izostaviti. Zarez se ne koristi za razdvajanje hiljada. Matematičke operacije se mogu primjenjivati samo na simbole jedinica (kg/m3), a ne i na njihova imena (kilogram/kubni metar).

79 Pisanje imena i simbola SI jedinica
Pri pisanju mora da bude nedvosmisleno jasno na koju brojnu vrijednost se odnosi simbol jedinice i koja se matematička operacija primjenjuje na vrijednost fizičke veličine: 35 cm x 48 cm ne: 35 x 48 cm 100 g ± 2 g ne: 100 ± 2 g