Κατέβασμα παρουσίασης
Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε
1
Pripremio Prof dr Midhat Jašić
Vitamin A Pripremio Prof dr Midhat Jašić
2
Sadržaj Povijesni podaci Oblici vitamina - aktivne forme: Izvori
Vitamin A iz Karotenoida Apsorpcija Nedostatak Funkcije Potrebe
3
povijesni podaci Elmer V. McCollum and M. Davis otkrili su vitamin A u periodu 1912–1914. 1913, Yalski istraživači, Thomas Osborne i Lafayette Mendel otkrili su da buter sdrži liposolubilni nutrient Vitamin A Vitamin A prvi puta sintetiziran Dodavao se djeci- dojenčadi kao AD kapi ( više se ne daje)
4
Oblici vitamina A Karotenoidi-prekursori vitamina A
Tri aktivne forme vitamina A, a to su: retinol, retinal i retinoična kiselina. retinol «glavni igrač» u familiji vitamina A. Retinoidi ( derivati retinoične kiseline) Karotenoidi-prekursori vitamina A Od svih karotenoida, ß-karoten snabdijeva najveći dio vitamina A
5
izvori U biljkama u formi prekursora β-karotena.
Nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla: meso, mlijeko, jaja, itd. U biljkama u formi prekursora β-karotena.
6
izvori
7
Vitamin A - apsorpcija Apsorpciju vitamina A i provitamina A (β-karotena ) u tankom crijevu olakšavaju soli žučnih kiselina: holna, henodezoksiholna, dezoksiholna, litoholna kiselina. Emulgovanje olakšava i hidrolizu retinil estera pomoću pankreasne retinil ester hidrolaze. Nakon apsorpcije slobodni retinol se u mukoznim ćelijama reesteficira sa dugolančanim masnim kiselinama, prvenstveno palmitinskom i stearinskom.
8
Vitamin A - apsorpcija Apsorpcija vitamina A se odvija u tankom crijevu. Apsorpciju ometaju alkohol, velike količine željeza, neki lijekovi, apsorpciju pomažu vitamini C, D, E, F, B-kompleks i minerali cink, kalcijum i holin. Usljed nedostatka vitamina E dolazi do usporavanja apsorpcije vitamina A. Svi retinil esteri u lumenu crijeva enzimatski konvertiraju u retinol, koji se inkorporira u hilomikronske čestice skupa s ostalim lipidnim tvarima, uključujući karotenoide i druge. liposolubilne vitamine
9
Vitamin A iz Karotenoida
Karotenoidi, koji se u ćelijama cijepaju pomoću dioksigenaza, prevode se u retinal, a zatim reduciraju do retinola i estrificiraju. Retilni esteri asocirani na hilomikronima transportiraju putem limfnog sistema u jetru. Da bi ušli u parenhimske čelije jetre esteri retinola se ponovo hidroliziraju, vežu za celularni “ retinol vezujući protein “, reesterificiraju i pohranjuju u obliku lipoglikoproteinskih kompleksa. Da bi se oslobodio u cirkulaciju retinol se mora odvojiti od ovog kompleksa pomoću esteraza i vezati za plazmatski “ retinol vezujući protein “. U cirkulaciji, nadalje, ovaj kompleks se asocira sa prealbuminom dajući agregate koji ne mogu proći glomerularni filter.
10
Vitamin A iz Karotenoida
11
Vitamin A iz Karotenoida
Apsorpcija karotenoida u tijelu kreće se između 10% i 30%, a značajno se smanjuje s povećanjem unosa. apsorpciju potiču masnoće, jer se karotenoidi apsorbiraju samo u prisutnosti žučnih soli. Vlakna iz hrane smanjuju, odnosno inhibiraju apsorpciju karotenoida. Ukoliko ne dođe do pretvorbe karotenodia u vitamin A, oni se ugrađuju u hilomikrone te dolaze u jetru. U cirkulaciji se nalaze vezani za lipoproteine.
12
Vitamin A iz Karotenoida
Karotenoidi se pohranjuju prvenstveno u masnom tkivu, no također ih nalazimo i u jetri, plućima, prostati i sl. Raspored pojedinih karotenoida u tjelesnim organima vrlo je zanimljiv: u štitnjači, slezeni, jetri i U gušterači dominantni su beta - karoten i likopen; u testisima i prostati likopen, dok u jajnicima i masnom tkivu prevladava zeaksantin.
13
Karotenoidi
14
Izvori, apsorpcija i pohrana karotenoida.
Narandžasto i žuto voće i povrće sadrži ß-karoten, α-karoten i kriptoksantin. Dobri izvori ß-karotena su mrkva, paradajz, tikvice, dinja, kajsije i mango. Tamnozeleno povrće također sadrži karotenoide, s tim što su boje karotenoida sakrivene u bogatom zelenom pigmentu hlorofilu. narandže i mandarine imaju nizak sadržaj ß-karotena, ali su bogate kriptoksantinom. Likopen ima ga u paradajzu, crvenom grejpu i lubenici. Lutein i zeaksantin se nalazi u zelenom povrću, crvenom biberu i tikvi. Naše tijelo apsorbuje samo 20-40% karotenoida koje pojedemo, čak i ako je unos veliki. Faktori koji ograničavaju apsorpciju masti također ograničavaju apsorpciju karotenoida. To uključuje holesterol, koji se nalazi u brzoj prehrani.
15
Retinol (vitamin A) Vitamin A u svojoj aktivnoj formi
(retinol) se prirodno nalazi samo u hrani životinjskog porijekla
16
Aktivne forme: Aktivne forme:
Retinol:Deponovan u jetri. Ćelije mogu konvertovatu retinol u druge aktivne forme Retinal Retinoičnu kiselinu
17
Retinol (vitamin A) Deficijencija dovodi do: kokošijeg sljepila
smanjenja razvoja kostiju i zubi i zaostajanja u razvoju mlađih osoba.
18
Funkcije u organizmu vitamina A
Glavna funkcija vitamina A rast, reprodukcija i produkcija vidnog pigmenta rodopsina.
19
Retinol (vitamin A) Važan za funkcioniranje imunološkog sustava.
Nedostatak Dovodi do bolesti epitelnih stanica i nosa, smanjena opće otpornosti organizma na infekcije. Potreban je za rast i diferencijaciju epitelnog tkiva dišnog, urogenitalnog i probavnog sustava. Važan za funkcioniranje imunološkog sustava. Vitamin A u svojoj aktivnoj formi (retinol) se prirodno nalazi samo u hrani životinjskog porijekla
20
Rodopsin i vitamin A Shema po kojoj se odvija nastanak rodopsina je:
22
Noćno sljepilo U retini, senzitivnost na svjetlost daje
pigment rodopsin
23
Retinol (vitamin A) Toksičnost vitamina A
-Korištenje saplemenat ( trudnice) izaziva malformaciju kod djeteta
24
Imune funkcije i vitamin A
Deficit se javlja kod osoba koje su osjetljive na infekcije. Oštećeni epitel dopušta mikroorganizmima da prekorače prvu liniju odbrane. Pod normalnim okolnostima, invazija ovakih pojava bi aktivirala zaštitni sistem na brzo umnožavanje imunih ćelija. Sa samo nekolicinom imunoloških ćelija, protiv ovako jakog napada, negativni mikroorganizmi mogu prouzrokovati ozbiljne, čak fatalne, posljedice kao što je diareja ili disajna infekcija. Kada se kod djece javi deficit, bezopasna infekcija kao što su ospice postaje «ubica».
25
Ostale funkcije Pošto je vitamina A esencijalan za rast ćelija i diferencijaciju, deficit uzrokuju nekoliko problema kao npr. deformaciju kostiju, bubrežne kamence i dr. Nedostatak retinola uzrokuje smetnje u proizvodnji epitelnih ćelija i preko proteinskog keratina ispadanje korijena kožnih dlaka. Deficit narušava normalnu sekreciju, zaustavljajući znoj i sluz. Nedostatak sluzi oštećuje respiratorni, urinarni i genitalni trakt. Produkcija spermija je sporija i kod žena plodnost opada
27
Preporuke za uzimanje vitamina A u ishrani
Ekvivalent aktivnosti retinola“ (EAR). EAR je jednak jednom mikrogramu retinola. 12 mikrograma beta karotena iz hrane, proizvodi 1 mikrogram retinola. Alfa karoten 24 mikrograma 1 mikrogram retinola. Jedana IU je jednaka 0.3 mikrograma retinola, uzeta iz životinjske hrane (meso) i 3.6 mikrograma beta karotena iz biljne hrane. Većina stanovništva ima adekvatan unos vitamina A i imaju zalihe tog vitamina u jetri. RDA za vitamin A kod muškaraca starosti od 14 god. i starijih je 900 µg RAE na dan. Ze žene starosti od 14 god. i više, RDA je 700µg RAE na dan. Trudnice bi trebale konzumirati malo više vitamina A (770 µg) a dojilje trebaju da unose 1,300µg. 1 ekvivalent aktivnosti retinola (RAE) = 1 µg retinola = 2 µg suplementiranog ß-karotena = 12 µg prehrambenog ß-karotena = 24 µg drugih prehrambenih karotenoida
28
Retinol (vitamin A) DRI
Muškarci: 900 µg/day Žene: 700 µg/day najveće probleme vitamin A može izazvati prevelikim unošenjem u organizam. toksični učinci praćeni poremećajima u probavi, na koži, kostima i zglobovima. Tollerable Upper Intake Levels (UL): Gornja granica unosa: 3,000 ug/dan Izbjegavati toksičnost : Oprez sa saplementima Uzimati vitain A iz hrane Analiza iz jednog članka »Nurses Health Study» nagovještava da visoke konzumacije vitamina A (≥ 2,000µg retinola na dan) su u vezi sa povećanjem rizika frakture kuka kod starijih žena. Terapijske doze vitamina A tj. veće od 5000 IJ mora nadzirati liječnik
29
Dnevne potrebe za vitaminom A (RDA)
UZRAST RDA (i.j) Bebe mlađe od 1 godine Djeca, starosti 1-3 godine Djeca, starosti 4-6 godina Djeca, starosti 7-10 godina Muškarci, stariji od 11 godina Žene starije od 11 godina Trudnice i dojilje
30
Pitanja Koje su funkcije u organizmu ?
Zbog čega se može pojaviti nedostatak ? U kojim namirnicama se nalazi ? Koji su preporučeni unosi za odrasle, EAR, RDA, ? Koje su maksimalne doze kod saplementiranja? Koje naminice mogu inhibirati ia koje poboljšati bioiskoristivost? S kojim lijekovima interreagira? Kod kojih nutritivnih intervencija se može koristiti?
Παρόμοιες παρουσιάσεις
© 2024 SlidePlayer.gr Inc.
All rights reserved.