DISPERZIJA ( raspršenje, rasap ) grupa učenika 9.gimnazija, Zagreb
DEFINICIJA: Disperzija je pojava da brzina svjetlosti u nekom prozirnom sredstvu ovisi o njenoj valnoj duljini Valna duljina → boja svjetlosti v=f() f-funkcija v = f f=konst.,frekvencija Frekvencija je određena izvorom svjetlosti!
INDEKS LOMA, n Formule: npr., Kvarcno staklo plava svjetlost λ= 480 nm crvena svjetlost λ= 670 nm n= 1,4561
Indeks loma u nekom sredstvu to je veći što je valna duljina svjetlosti manja. To uzrokuje da pri lomu svjetlosti na granici optičkih medija nastaje rasap svjetlosti po valnim duljinama. Pokusi s disperzijom svjetlosti se obično izvode pomoću staklene prizme. Ako kroz prizmu prolazi bijela svjetlost,na izlasku se dobije niz zraka monokromatske svjetlosti:
Rasap bijele svjetlosti na optičkoj prizmi
NASTANAK DUGE Duga nastaje zbog raspršenja Sunčeve svjetlosti na vodenim kapljicama u atmosferi. Upadna zraka svjetlosti se lomi 2 puta : pri ulasku i pri izlasku iz kapljice Opažač vidi dugu ako je leđima okrenut Suncu!
Slika nastanka duge
Na jednoj kišnoj kapljici
Rayleigh-ev zakon: Raspršenje svjetlosti na molekulama u zraku ovisi o valnoj duljini svjetlosti: što je valna duljina manja raspršenje je veće. Intezitet raspršene svjetlosti obrnuto je proporcionalno četvrtoj potenciji valne duljine: Raspršenje valova na tijelima koja su veća od valne duljine valova ne ovisi o valnoj duljini
Plavo nebo Ako je valna duljina svjetlosti mnogo veća od dimenzija tijela (molekula u atmosferi) dogodit će se raspršenje svjetlosti: Objašnjenje: Plava svjetlost ima najkraću valnu duljinu i najviše se raspršuje, 10x više nego crvena (udio ljubičaste je neznatan)
Boja neba
Sivo nebo Crveni oblaci Prolazeći kroz oblake sve se boje raspršuju podjednako Crveni oblaci Nastaju kada u svjetlosti koja pada na oblake nisu zastupljene sve boje jednako (neke su se već ranije raspršile ili apsorbirale)
Crni svemir Nema čestica na kojima bi se raspršila svjetlost Nebo je crno i na nebeskim tijelima koja nemaju atmosferu KRAJ, hvala na pažnji