UTJECAJ REHABILITACIJSKOGA PROGRAMA DNEVNOGA CENTRA NA KVALITETU ŽIVOTA OSOBA OBOLJELIH OD SHIZOFRENIJE I SHIZOAFEKTIVNE PSIHOZE dr.sc. Marijo Vrdoljak

OSNIVANJE CENTRA Dom Zagreb u suradnji s udrugom Svitanje otvara dnevni centar za osobe s mentalnim teškoćama Centar radi u kući ljudskih prava Suradnja s CZSS Zagreb Osigurava ostanak pacijenta u matičnoj zajednici Izrada individualnog plana rada Primjena rehabilitacijskih metoda: trening socijalnih vještina, case management

CILJ ISTRAŽIVANJA evaluirati program rehabilitacije dnevnog centra, tj. ispitati razlikuju li se osobe oboljele od shizofrenije i shizoafektivne psihoze, a koje pohađaju rehabilitacijski program u dnevnom centru na skalama socijalnog funkcioniranja, kvalitete života i samopoštovanja u odnosu na kontrolnu skupinu koja prolazi standardno liječenje.

KVALITETA ŽIVOTA opažanje pojedinca o vlastitom položaju u životu u sklopu kulture i sustava vrijednosti sistema u kojem živi, a u odnosu na ciljeve, očekivanja, standarde i probleme sredine (Svjetska zdravs. organizacija, 1998). kvaliteta života važna za ishod liječenja kvaliteta života prema mišljenju pacijenata obuhvaća: odsutnost utjecaja stigme u svakodnevnom životu, odsustvo ponovne pojave bolesti posebno halucinacija, deluzija i kontakta sa stvarnošću (Corring, Cook, 2007).

SOCIJALNO FUNKCIONIRANJE razina na kojoj individua funkcionira u svojem socijalnom kontekstu u različitim funkcijama, ulogama i aktivnostima koje uključuju brigu o sebi i temeljne vještine življenja do odnosa s drugima u društvu. oštećenja soc. funkcioniranja – poteškoće u učenju, koncentraciji, pamćenju, poteškoće verbalne memorije, poteškoće u planiranju i rješavanju problema što dovodi do invaliditeta vezanog sa socijalizacijom, zapošljavanjem, brigom o sebi i suradnjom u liječenju. simptome bolesti sagledati u kontekstu svakodnevnog života procjena soc. funkcioniranja važna u planiranju rehabilitacije

PSIHOSOCIJALNA REHABILITACIJA uključuje različitu paletu socijalnih, edukacijskih, radnoterapijskih i kognitivnih intervencija za osobe s ozbiljnim psihičkim poremećajima s ciljem poboljšanja funkcioniranja u dnevnoj rutini i socijalnim ulogama. PSIHOSOCIJALNI POSTUPCI: trening socijalnih vještina rad s obitelji edukacija o bolesti case managment – koordinirano liječenje

UZORAK Skupina uključena u program dnevnog centar (eksperimentalna skupina) Kontrolna skupina

UZORAK a) Skupina uključena u program dnevnog centar (eksperimentalna skupina) Ispitanici koji pohađaju dnevni centar ispitani su u dnevnom centru na početku i po završetku programa. Broj ispitanika N = 50, Program dnevnog centra ispitanici su prolazili godinu dana. Kod ispitanika je prevladavala srednja stručna sprema, prosječne starosti 39,6 godina, uglavnom su samci. Muškarci i žene bili su ravnomjerno zastupljeni. b) Kontrolna skupina Ovu skupinu činili su ispitanici njih 48, N = 48, koji su po osnovnim parametrima (dob, spol, dijagnoza, bračni status) bili sličniji eksperimentalnoj skupini. To su ispitanici koji su ispunili sve uvjete za ulazak u dnevni centar, ali zbog udaljenosti ili nedostatka volje nisu pohađali navedeni program. Skupina je praćena kroz godinu dana kako i skupina u dnevnom centru nakon čega se je uspoređivala s eksperimentalnom skupinom. Kod obje skupine su se pratili bitni životni događaji tijekom praćenja kako isti ne bi poremetili dobivene rezultate. Prosječna starost skupine iznosi 39,9 godina, s uglavnom završenom srednjom školom, većinom su samci s ravnomjerno zastupljenošću oba spola.

PROBLEMI ISTRAŽIVANJA I HIPOTEZE (1) Ispitati postignuti pomak socijalnog funkcioniranja, kvalitete života i samopoštovanja kod skupine ispitanika koja pohađa rehabilitacijski program u odnosu na kontrolnu skupinu koja ima iste karakteristike, ali nije uključena u rehabilitaciju iz tehničkih razloga ili nije bila motivirana. H1 - Ispitanici koji su uključeni u rehabilitacijski program iskazat će pozitivniji pomak na polju socijalnog funkcioniranja, samopoštovanja i kvalitete života u odnosu na skupinu koja nije uključena u program. Usporediti socijalno funkcioniranje, kvalitetu života i samopoštovanje osoba prije i poslije programa rehabilitacije.

PROBLEMI ISTRAŽIVANJA I HIPOTEZE (2) H2 – Uključivanje u program rehabilitacije dnevnog centra dovest će do pozitivnog pomaka u socijalnom funkcioniranju, kvaliteti života i samopoštovanju. Ispitati razinu zadovoljstva ispitanika s provedenim programom rehabilitacije. H3 – Korisnici rehabilitacijskog programa imati će visok stupanj zadovoljstva s provedenim programom rehabilitacije. Provjeriti da li postoji razlika u socijalnom funkcioniranju, kvaliteti života i samopoštovanju s obzirom na demografske karakteristike ispitanika (dob, spol, stručna sprema i bračni status). H4 – Nema razlike u socijalnom funkcioniranju, kvaliteti života i samopoštovanju s obzirom na demografske karakteristike ispitanika (dob, spol, stručnu spremu i bračni status).

MJERNI INSTRUMENTI MANSA – KVALITETA ŽIVOTA ROSENBERGOVA SKALA - SAMOPOŠTOVANJE OSA – OKUPACIJSKA SAMOPROCJENA – SOC. FUNKCIO.

MANSA MANSA OMOGUĆAVA: da procjena bude usredotočena na osobu korisnički pogled i želje bi trebale oblikovati proces korisnik mora procijeniti vlastite okolnosti procjena mora obuhvatiti stanovanje, uključivanje obitelji, socijalnu sigurnost, slobodno vrijeme i dnevne aktivnosti. Sastoji se od 16 čestica od kojih se 12 odnosi na subjektivnu kvalitetu života (vlastito zadovoljstvo valja procijeniti na skali od sedam stupnjeva Likertova tipa), Ukupni rezultat varira unutar raspona od 1 do 7. MANSA ima dobru pouzdanost tipa unutarnje konzistencije i negativno korelira sa psihopatologijom. Skala pokazuje zadovoljavajuću konzistentnost. Cronbachov α (alfa) skale iznosi 0,74, a u ovom istraživanju Cronbachov α= 0,842.

ROSENBERGOVA SKALA Pitanja o zadovoljstvu sobom općenito te osjećajima i stavu prema sebi. Skala služi za mjerenje općenitog samopoštovanja, a sastoji se od deset tvrdnji, od kojih je pet pozitivo definiranih, a pet negativno. Primjenjuje se kao linearna kombinacija svih tvrdnji pri čemu se ukupan rezultat određuje zbrajanjem procjena na skali Likertova tipa od pet stupnjeva. Za negativno definirane tvrdnje prije zbrajanja rezultata treba okrenuti sustav ocjenjivanja. Visoki rezultat označava visoko samopoštovanje. Dakle, rezultat može varirati od 10-50 bodova (minimum je 1, maksimum 5, a imamo 10 čestica). Cronbach alfa kreću od 0,81 do 0,84. Za potrebe ovoga istraživanja utvrđen Cronbacov koeficijent pouzdanosti α = 0,801.

OSA – OKUPACIJSKA SAMOPROCJENA OSA je standardizirani instrument samoprocjene (Baron i sur., 1999). dizajnirana je tako da pacijent bilježi osobna zapažanja svojih okupacijskih sposobnosti i utjecaja njihove okoline na njihove svakodnevne okupacije.Ispitanik boduje okupacijske aspekte svog svakodnevnog života u smislu motivacije, navika i izvedbe. OSA ima dva dijela: skup stavki koji predstavljaju „ja“ i drugi skup stavki koji predstavljaju „Moju okolinu“ . OSA je dizajnirana tako da se može administrirati tijekom inicijalne procjene za usmjeravanje plana liječenja, a zatim ponoviti pri otpustu kako bi dokumentirala promjene nastale kod klijenta i usmjeravala planiranje otpusta. Za potrebe ovog istraživanja skala je podvrgnuta analizi čestica te je ukupan rezultat utvrđen Cronbachov koeficijent pouzdanosti α=0,907.

REZULTATI A) USPOREDBA SOCIJALNOG FUNKCIONIRANJA, KVALITETE ŽIVOTA I SAMOPOŠTOVANJA OSOBA PRIJE I POSLIJE PROGRAMA REHABILITACIJE Zbog uključenja u rehabilitacijski program došlo je do poboljšanja rezultata eksperimentalne skupine na sve tri mjerene skale

REZULTATI B) ZADOVOLJSTVO ISPITANIKA S PROVEDENIM PROGRAMOM REHABILITACIJE program dobro prihvaćen i većina sudionika (68%) je od mogućih 28 bodova dala 21 ili više (75% mogućih bodova). provjerili smo postoji li specifičan odnos između zadovoljstva programom i postignutih rezultata na korištenim mjerama socijalnog funkcioniranja, kvalitete života i samopoštovanja. U tu smo svrhu podijelili eksperimentalnu skupinu u tri skupine prema stupnju zadovoljstva i proveli jednostavnu analizu varijance s ponovljenim mjerenjem. Rezultati nam govore da ne postoji statistički značajna razlika između triju skupina ispitanika.

REZULTATI C) RAZLIKE U SOCIJALNOM FUNKCIONIRANJU, KVALITETI ŽIVOTA I SAMOPOŠTOVANJU S OBZIROM NA DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ISPITANIKA Provjeravan je utjecaj demografskih karakteristike na socijalno funkcioniranje, kvalitetu života i samopoštovanje. U tu svrhu provedena je analiza varijance nad eksperimentalnom skupinom Spol kao čimbenik koji statistički značajno utječe na rezultate nije potvrđen. postoji statistički značajan utjecaj na rezultate na Rosenberg skali na način da kod ženskih ispitanika imamo veći raspon poboljšanja rezultata Analiza varijance kod ostalih demografskih obilježja (dob, bračni status i obrazovanje) nije pokazala statistički značajne razlike

REZULTATI D) REZULTATI IZJEDNAČENIH PAROVA PREMA BITNIM ŽIVOTNIM DOGAĐAJIMA Praćeni su ispitanici koji su u godinu dana imali slične životne događaje, koji su bili istog spola, stručne spreme, bračnog statusa i slične dobi. Formirana je kontrolna skupina od 32 ispitanika koja je izjednačena s eksperimentalnom skupinom (načelo izjednačenih parova). Ta kontrolna skupina nije prolazila rehabilitacijski program, ali jeprošla proces primjene istih mjernih instrumenata u situacijama prije i poslije kao i eksperimentalna skupina. Rezultati identični ranije dobivenim rezultatima

ZAKLJUČAK 1. Ispitanici koji su bili uključeni u rehabilitacijski program dnevnog centra postigli su pomak na polju socijalnog funkcioniranja, kvalitete života i samopoštovanja nakon programa rehabilitacije i pokazali su bolje rezultate od skupina: - kontrolne skupine OSA, MANSA, ROSENBERG 2. Dobiveni rezultati potvrđuju zapažanje da primjena psihosocijalnih metoda u sklopu rehabilitacijskog programa utječe na poboljšanje socijalnog funkcioniranja (OSA), kvalitete života (MANSA) i samopoštovanja (ROSENBERG) 3. Većina ispitanika (68%) iskazuje izrazito zadovoljstvo s programom dnevnog centra.

ZAKLJUČAK 4. Demografska obilježja: Spol kao čimbenik koji statistički značajno utječe na socijalno funkcioniranje nije potvrđen. No na Rosenberg skali (samopoštovanje) primijećeno je da kod ženskih ispitanika imamo veći raspon poboljšanja rezultata. 5. Analiza varijance kod ostalih demografskih obilježja (dob, bračni status i obrazovanje) nije pokazala statistički značajne razlike. 6. Usporedbom parova iz eksperimentalne i kontrolne skupine potvrđen je ranije dobiven rezultat kojim ispitanici iz eksperimentalne skupine postižu bolje, statistički značajne rezultate na sve tri mjerene skale.