Matrice.

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
Napisala Borka Jadrijević
Advertisements

ΤΜΗΜΑ ΝΟΜΙΚΗΣ ΤΟΜΕΑΣ ΔΙΕΘΝΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ ΔΙΚΑΙΟ ΕΥΡΩΠΑΙΚΗΣ ΕΝΩΣΗΣ Ι B.Tζώρτζη Ειδική Επιστήμονας.
Trapez.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE
MS Excel 2003.
Ogledni čas iz matematike
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
KOMBINATORIKA Vežbe 1 1.
AOS
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
Digitalna logika i minimizacija logičkih funkcija
Čvrstih tela i tečnosti
Oblikovanje algoritama
18.Основне одлике синхроних машина. Начини рада синхроног генератора
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
VREMENSKI ODZIVI SISTEMA
Matematika Blackjacka – kockarska matematika
Nataša Nikl Zagreb, svibanj 2011.
Kako određujemo gustoću
SPECIJALNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
dr Eleonora Desnica, dipl. ing. maš.
TROUGΔO.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Brojevi u pokretnom zarezu
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Stereovizijski sustavi
jedan zanimljiv zadatak
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
PONAVLJANJE.
Uredjeni skupovi i mreže
FORMULE SUMIRANJE.
Dimenziona analiza i teorija sličnosti
Strujanje i zakon održanja energije
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
I zatim u zagradi, opravdavajući se, dodaje:
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Transformacija vodnog vala
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
Vježbe 1.
4. Direktno i inverzno polarisani PN spoja
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Potenciranje i korjenovanje komleksnih brojeva
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Obasjaj nas (Ps 67) 1.
Antonia Veseli Marija Varga Ivana Šovagović
Booleova (logička) algebra
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Tehnološki proces izrade višetonskih negativa
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Čebiševljevi polinomi
Deset zapovijedi – δεκα λογοι (Izl 34,28 Pnz 10,4)
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
6. AKSIJALNO OPTEREĆENJE PRIZMATIČKIH ŠTAPOVA
KINEMATIKA KRUTOG TIJELA
DOCRTAVANJE.
Kratki elementi opterećeni centričnom tlačnom silom
Kako izmjeriti opseg kruga?
DAN BROJA π.
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Matrice

MATRICE matrica tipa m x n. Brojevi su elementi matrice ili komponente matrice. i -ti redak j-ti stupac Dijagonala matrice

Matrice Ako je m=n kažemo da je A kvadratna matrica reda n . Ako je m=1 kažemo da je A retčana matrica (ima samo jedan redak), Ako je n=1kažemo da je A stupčana matrica. Retčane i stupčane matrice se još zovu vektori.

Matrice Matrice A i B su jednake ako su istog tipa i ako je aij=bij za sve parove indeksa i,j

Zbrajanje matrica Mogu se zbrajati samo matrice istog tipa. Ako su matrice A i B istog tipa, tada je matrica C=A+B istog tipa kao i matrice A i B i vrijedi cij=aij+bij Dakle, matrice se zbrajaju član po član. Svojstva zbrajanja su :   A+B=B+A   (komutativnost) (A+B)+C=A+(B+C)  (asocijativnost)

Množenje matrica sa skalarom Matrica se množi s nekim skalarom (brojem) tako da se svaki element matrice pomnoži s tim brojem. Drugim riječima, elementi matrice B=λA su bij=λaij Svojstva ove operacije proizlaze direktno iz svojstava množenja brojeva: λ(A+B)=λA+λB (λ+μ)A=λA+ μA λ(μA)=(λμ)A

Množenje matrica Definicija množenja matrica je na prvi pogled neobična, ali upravo nam ona omogućava jednostvno zapisivanje sustava linearnih jednadžbi. Matrice A i B možemo pomnožiti samo ako su ulančane, odnosno ako A ima onoliko stupaca koliko Bima redaka. Matrica C=A*B ima redaka koliko A i stupaca koliko B. Neka je, dakle, A tipa m x k i B tipa k x n . Tada je matrica C tipa m x n i vrijedi:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 4 7 2 5 8 3 6 9 * = 1*1+2*2+3*3=14 14 32 50 77 122 194

Množenje matrica množenje matrica općenito nije komutativno. vrijedi: Element (2,3) se izračunava: množenje matrica općenito nije komutativno. vrijedi: (i) (AB)C=A(BC) (asocijativnost), (ii) A(B+C)=AB+AC(distributivnost), (iii) (A+B)C=AC+BC(distributivnost), (iv) λ(AB)=(λ A)B=A(λ B)

Nul matrica i jedinična matrica Kod zbrajanja brojeva broj 0 je neutralni element s obzirom na zbrajanje Analogija kod matrica je nul-matrica koja ima sve elemente jednake nuli. Nul-matricu označavamo s O, odnosno Omn kada želimo naglasiti o kojem tipu se radi. Kod množenja brojeva broj je neutralni element s obzirom na množenje, odnosno Analogija kod matrica je jedinična matrica . Ukoliko matrica nije kvadratna, jedinične matrice u odnosu na množenje slijeva i zdesna su različitog reda.

Nul matrica i jedinična matrica

Transponirana matrica Transponirana matrica matrice A je matrica AT koja je definirana sa [AT]ij=Aji Ako je A tipa m x n , AT je tima n x m Očito je (AT) T Vrijedi : (A+B)T = AT +BT (μA)T =μAT (AB)T =AT BT Matrica za koju je AT =A je simetrična matrica.

Operacije s matricama Promatrati ćemo samo realne matrice, odnosno dvodimenzionalna polja podataka, i vektore, tj. jednodimenzionalna polja podataka. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4

Formiranje matrica >> A=[1,2,3;4,5,6;7,8,9] A = 1 2 3 4 5 6 7 8 9 >> B=[1 2 3;4 5 6;7 8 9] B =

Formiranje matrica Moguće je i automatizirano formiranje vektora >> x=(0:0.1:1) x = Columns 1 through 7 0 0.1000 0.2000 0.3000 0.4000 0.5000 0.6000 Columns 8 through 11 0.7000 0.8000 0.9000 1.0000 >> y=linspace(0,1,11) y = Columns 1 through 7

Formiranje matrica Kreiranje matrica čiji su elementi slučajni brojevi Rand(m,n) – kreira matricu dimenzija m x m čiji su elementi slučajno generirani brojevi između 0 i 1 Rand(m)-kreira kvadratnu matricu dimenzija m x m čiji su elementi slučajno generirani brojevi između 0 i 1 Ukoliko želimo brojeve 0 -10 moramo cijelu matricu pomnožit s 10 A=fix(rand(3)*10) A = 4 2 0 8 6 6 5 8 3

Formiranje matrica U MATLABu postoje funkcije kojima se mogu definirati matrice čiji elementi su jednaki jedinici i nuli (nul matrica) >> P=ones(3) P = 1 1 1 >> Q=zeros(3) Q = 0 0 0 >>R=eye(3) R = 1 0 0 0 1 0 0 0 1

Pristupanje dijelu matrice Pojedini element matrice možemo ispisati definiranjem njegova retka i stupca (npr. element matrice A u prvom retku i drugom stupcu) >> A(1,2) ans = 2 Ukoliko želimo vidjeti prva dva retka matrice A >> A(1:2,:) ans = 1 2 3 4 5 6

Pristupanje dijelu matrice Moguća je korekcija pojedinih elemenata >> r=[101 102 103]; >> A(3,:)=r A = 1 2 3 4 5 6 101 102 103

Pristupanje dijelu matrice Moguća je nadopuna matrice (npr. želimo matricu B proširiti s dodatnim redom jednakim vektoru-retku r) >> B=[B;r] B = 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101 102 103

Pristupanje dijelu matrice Ukoliko bi kod matrice A definirali element u drugom redu i šestom stupcu matrica se proširuje na portebnu dimenziju dodavajući na novodefiniranim mjestima nule. >> A(2,6)=1 A = 1 2 3 0 0 0 4 5 6 0 0 1 101 102 103 0 0 0

Pristupanje dijelu matrice Ukoliko dio matrice izjednačimo s praznom matricom [ ] isti dio se briše čime se početna matrica svodi na ostatak: >> A(:,4:5)=[ ] A = 1 2 3 0 4 5 6 1 101 102 103 0

Osnovne matematičke operacije s matricama Operacije skalar - matrica Operacije matrica - matrica Operacije na elementima matrica

Operacije skalar - matrica Matrici možemo dodati i/ili oduzeti skalar pri čemu rezultat zadržava orginalnu dimenziju >> A=[1,2,3;4,5,6;7,8,9]; >> A-1 ans = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 >> 2*A-1 1 3 5 7 9 11 13 15 17

Operacije skalar - matrica Također je definirana operacija potenciranja matrice sa skalarom >> A.^2 ans = 1 4 9 16 25 36 49 64 81 Pri tome korišteno je '.^' da označi operaciju potenciranja koja se odnosi na elemente.

Operacije matrica - matrica Transponirana matrica >> A=[1,2,3;4,5,6;7,8,9] A = 1 2 3 4 5 6 7 8 9 >> B=A' B = 1 4 7 2 5 8 3 6 9

Operacije matrica - matrica Za matrice jednake dimenzije moguće je definirati operaciju zbrajanja >> A+B ans = 2 6 10 6 10 14 10 14 18 >> 2*A-B 1 0 -1 6 5 4 11 10 9

Operacije matrica - matrica Ukoliko matrice imaju odgovarajuće dimenzije (ako je broj stupaca prve jednak broju redaka druge) moguće je izvršiti i operaciju množenja >> A*B ans = 14 32 50 32 77 122 50 122 194

Operacije matrica - matrica 1 1 2 2 3 3 >> A*C ans = 14 14 32 32 50 50 >> D=[1 1 1; 2 2 2] D = 1 1 1 2 2 2 >> D*A ans = 12 15 18 24 30 36

Operacije matrica - matrica Potenciranje koje bi se odnosilo na cijelu matricu je >> A^2 ans = 30 36 42 66 81 96 102 126 150 što je zapravo A*A

Operacije na elementima matrica operacije koje se provode po odgovarajućim elementima matrica. Ukoliko su matrice jednakih dimenzija moguće je primjeniti operacije množenja ('.*'), djeljenja ('./' s desne i '.\' s lijeve strane) i potenciranja ('.^') po elementima

Operacije na elementima matrica >> A.*D ans = 1 2 3 8 10 12 21 24 27 >> A./D 1.0000 2.0000 3.0000 2.0000 2.5000 3.0000 2.3333 2.6667 3.0000

>> D./A ans = >> A.\D >> A.^D 1.0000 0.5000 0.3333 0.5000 0.4000 0.3333 0.4286 0.3750 0.3333 >> A.\D >> A.^D 1 2 3 16 25 36 343 512 729

Neke posebne funkcije Diag(A) – izdvaja glavnu dijagonalu matrice sum(A) – vraća vektor čiji su elementi sume stupaca matrice A prod(A) - vraća vektor čiji su elementi umnošci elemenata stupaca matrice A det(A) – računa determinatnu matrice inv(A) – računa inverznu matricu matrice A size(A) - daje nam dimenzije matrice