LETOVI U SVEMIR

Jurij Gagarin Jurij Aleksejevič Gagarin ( kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. , kraj Moskve, 27.ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1. Let je trajao 1 sat i 48 minuta. Poginuo je pri rutinskom letu (kao probni pilot) u dvosjedu s još jednim pilotom. Nakon njegove smrti, njegov rodni grad preimenovan je u Gagarin.

Vostok 1 Vostok 6

Vashod 1 Sojuz 3

Mercury 9 Mercury 2

Gemini 1 Gemini 6

Apollo 6 Apollo 11

Pioneer 10 (Pioneer F) je svemirska letjelica lansirana 3. ožujka 1972. za istraživanje Sunčevog sustava . To je prva letjelica koja je prošla kroz  asteroidni pojas, do kojeg je stigla 15. srpnja  1972., i izvršila neposrednaistraživanja  Jupitera pored kojeg je prošla 3. prosinca  1973. i napravila prve fotografije te planete. Pioneer 10 putuje u pravcu Aldebarana, koji se nalazi u sazviježđu Bika.

Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4. travnja 1973 Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4. travnja 1973. za istraživanje Sunčevog sustema. Nakon što je fotografirala Jupiter nastavila je putovati prema Saturnu. Pioneer 11 je prva letjelica koja je posjetila Saturn. Letjelica danas putuje prema zvijezdi Lambda (λ) Orla. Posljednji kontakt sa letjelicom bio je u prosincu 1995. godine. Od svih letjelica koje napuštaju Sunčev sistem, Pioneer 11 je najsporija, i do svog će cilja doći tek za 4 miliona godina .

Voyager 1 je svemirska sonda lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje. Lansirana je 5. rujna 1977., i do danas još uvijek aktivna. Pri lansiranju je imala masu od 815 kg. Posjetila je planete Jupiter i Saturn i snimila ove planete i njihove satelite. Voyager je trenutno od Zemlje najdalji objekt koji je čovjek stvorio. Voyager 1 je prešao u područje gdje utjecaj Sunca polako prestaje, a zamjenjuje ga utjecaj ogromnog međuzvjezdanog prostora. Primarni ciljevi Voyagera 1 su bili planet Jupiter, Saturn i njihovi mjeseci i prstenovi. Trenutna misija mu je mjerenje čestica sunčevog vjetra, kao i istraživanje međuzvjezdanog područja. Obje sonde Voyager imaju radio-termalne generatore (generatore na bazi termalne energije radijacije izotopa), koji su daleko premašili zamišljen životni vijek. Očekuje se da će stvarati dovoljno energije za komunikaciju sa Zemljom do 2020. godine.

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977 Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977. Identična je sondi Voyager 1 i obje su bile dio programa Voyager. Razlika je u tome što je Voyager imao drugačiju putanju tijekom susreta sa Saturnom, zaobilazeći bliski susret sa mjesecom Titanom i iskorištavajući gravitacijsku "odskočnu dasku" da dođe do planeta Urana i Neptuna. Tako je postala prva sonda koja je posjetila ta dva planeta i prva sonda koja je napravila "Veliki obilazak" Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. To je moguće samo uz rijetko posloženje tih planeta koje se događa svakih 176 godina. Voyager 2 je sa dobrim argumentima sonda koja je dala najviše informacija, posjećujući 4 planeta i njihove mjesece sa moćnim kamerama i raznim znanstvenim instrumentima

New Horizons je NASA-ina bespilotna letjelica dizajnirana za misiju prolijetanja pored Plutona i njegovih satelita, uključujući Haron, slikanje i istraživanje pomenutih objekata i prosljeđivanje slika i podataka nazad na Zemlju. Planeri misije se nadaju da će NASA, u slučaju uspješnog završetka primarne misije, odobriti planove nastavka misije sa ciljem prolijetanja letjelice pored jednog ili više objekata u Kuiperovom pojasu. Letjelicu je izgradio konzorcijum organizacija vođen Southwest Research Institute-om (Jugozapadni institut za istraživanja) i Johns Hopkins University (Univerzitet John Hopkins) Laboratorija za primijenjenu fiziku. Rukovodilac misije je S. Alan Stern sa Southwest Research Instituta (SwRI). New Horizons je uspješno lansiran 19. siječnja, 2006. godine.  

Tiangong-1 ( Svemirska palata,) je prva kineska svemirska stanica, namijenjena ispitivanju, u svrhu razvoja sposobnosti potrebnih za razvoj većeg kompleksa svemirskih stanica (sastajanja i pristajanja).  Ona je dio Tiangong programa, također poznatog i kao Projekt 921-2, koji ima za cilj postavljanja veće orbitalne stanice, u određenoj mjeri sa stalnom posadom. Plan je da ova stanica, modularno dizajnirana bude u orbiti do 2020. Lansirana je automatski, pomoću rakete Dugi marš 2F/G  29. rujna 2011.  Tiangong-1 su posjetile dvije letjelice Shenzhou: Shenzhou 8 (automatska), u 2011. i Shenzhou 9 (sa ljudskom posadom) u 2012, a predviđa se spajanje i sa letjelicom Shenzhou 10 u 2013. godini.