MIKROekonomija «Good to know microeconomics.»

Cjenovna, dohodovna i unakrsna elastičnost tražnje

Cjenovna elastičnost tražnje Koeficijent elastičnosti Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima potražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe.

Savršeno neelastična potražnja d p q Ed= 0 p1 p2 Savršeno neelastična potražnja

Lučna elastičnost tražnje

Primjer Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu na nivou 90 KM/telefonu. Po toj cijeni na području Bihaća u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23.

Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ΔQ = Q2-Q1 = 160 - 240 = -80 Q = (Q1+Q2):2 = 200 ΔP = P2 - P1 = 110 - 90 = 20 P = (P1+P2):2 = 100 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2. Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%, tražena količina na tržištu opada za 2%.

TR = p · q Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod/i prodaje.

0,2 0,4 0,6 0,8 Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje

Zadatak 1. Data je funkcija tražnje Qd= 5.800 – 6p i funkcija ponude Qs= 4p – 120. nacrtati na grafikonu funkciju ponude i tražnje, izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu, izračunati i na grafikonu osjenčiti veličinu potrošačevog viška, šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)?

Qd = 5.800 – 6p; ako je: p= 0, tada je Qd = 5.800, p= 200, tada je Qd = 4.600 p= 500, tada je Qd = 2.800 p= 900, tada je Qd = 400 Qs = 4p-120; ako je: p= 0, tada je Qs = -120, p= 30, tada je Qs = 0 p= 500, tada je Qs = 1.880 p= 900, tada je Qd = 3.480

b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i potražnju, odnosno: Qs=Qd. 5.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. Ukupan potrošačev višak na grafikonu predstavljen je površinom trougla (dio grafikona koji je osjenčen). Površina trougla je jednaka (2.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843.000 KM:2 = 421.500 KM.

d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište, tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište, odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe. Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha. Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače, pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene, ili da država otkupi višak proizvoda. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu.

Primjer “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg. Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte. Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje.

Slučaj 1

Slučaj 2

U slučaju (1) ukupan prihod je porastao sa 400 mil. $ na 690 mil U slučaju (1) ukupan prihod je porastao sa 400 mil.$ na 690 mil.$ dnevno, dok je u slučaju (2) ukupan prihod opao sa 400 mil.$ na 225 mil.$.

Faktori koji utječu na elastičnost tražnje Postojanje dobrih supstituta (deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (plastika) Stepen neophodnosti dobra (so, mlijeko, stan...) Udio proizvoda u dohotku potrošača (novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (inflacija) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta, ukusi potrošača se mijenjaju, raste dohodak potrošača, raste informiranost potrošača, raste broj mogućih upotreba).

Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): Metaloprerađivačka i elektroindustrija, porculan i proizvodi od stakla, namještaj, igre na sreću. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed  1) nafta i naftni derivati, transportne usluge.

Neelastična tražnja (Ed < 1) potrošnja struje u domaćinstvu, zdravstveno osiguranje, cigarete lični dokumenti, lijekovi.

U narednoj tabeli su date elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi Robe i usluge Elastičnost Elastična tražnja Neelastična tražnja Metali 1,52 Gas, električna energija i voda 0,92 Električni proizvodi 1,39 Nafta 0,91 Mašinski proizvodi 1,30 Hemikalije 0,89 Namještaj 1,26 Napici (razne vrste) 0,78 Automobilske gume 1,14 Odjeća 0,64 Mjerni električni uređaji 1,10 Cigarete 0,61 Profesionalne usluge 1,09 Bankarske usluge i usluge osiguranja 0,56 Transportne usluge 1,03 Poljoprivredni proizvodi i riba 0,42 Knjige, časopisi i novine 0,34 Hrana 0,12

Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika. Svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora. (1) definitivno ne, (2) možda, (3) rado i (4) definitivno da. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0,00 za (1), 0,30 za (2), 0,30 za (3) i 1,00 za (4). Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli.

Broj ispitanika koji je odgovorio Cijene KM Broj ispitanika koji je odgovorio Očekivana potražnja 1 2 3 4 30 500 400 100 150 25 350 250 50 230 20 300 280 15 450 360 Očekivana potražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0,00 + 400*0,30 + 100*0,30 + 0*1,00 = 150

Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360, i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije potražnje. p = a - bQ Iz grafičkog prikaza proizilazi da će očekivana količina potražnje biti jednaka nula kad bi njegova cijena iznosila oko 40,71 KM. Dobivene podatke smo predstavili na grafikonu. Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40,71-0,04167 x Q

p 100 200 300 400 10 20 30 40 Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib, tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40,71-0,08334 x Q.

Elastičnost ponude Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Ona se računa preko sljedeće formule: % promjene cijene Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine

Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Trenutni rok Kratki rok Dugi rok Zavisnosti robnih cijena

Cijena, $ po toni Q, (000) tona sedmično Na grafikonu su predstavljene tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima. To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3.000 tona narandži sedmično. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafikonu. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply). MS je savršeno neelastična. Kako vrijeme prolazi, ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene. To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply). Kako još više vrijeme prolazi, funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply), koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. MS SS LS Q, (000) tona sedmično 3 4 2 Cijena, $ po toni 250 500

Zadatak 1. Preduzeće „Crom“ d.o.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9.000 KM/toni. Zbog povećanje tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9.500 KM/toni. Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno. Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude?

Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0,13.

The End