PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Advertisements

T V R D I D I S K.
T V R D I D I S K.
Ogledni čas iz matematike
MATEMATIKA NA ŠKOLSKOM IGRALIŠTU
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
KOMBINATORIKA Vežbe 1 1.
Van der Valsova jednačina
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
Digitalna logika i minimizacija logičkih funkcija
Čvrstih tela i tečnosti
18.Основне одлике синхроних машина. Начини рада синхроног генератора
Merenja u hidrotehnici
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
Unutarnja energija i toplina
Ispitivanje proizvoda
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
Osnove statistike Kombinatorika i vjerojatnost
SPECIJALNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE
Matrice.
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Obrada slika dokumenta
Rezultati vežbe VII Test sa patuljastim mutantima graška
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
KRETANJE TELA U SREDINI SA PRIGUŠENJEM – PROBLEM KIŠNE KAPI
Poslovne simulacije 4. Diskretne simulacije M. Zekić-Sušac, EFO.
Uredjeni skupovi i mreže
Dimenziona analiza i teorija sličnosti
Normalna raspodela.
OBALNO INŽENJERSTVO Sveučilište u Mostaru Građevinski fakultet
Strujanje i zakon održanja energije
Električni otpor Električna struja.
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Transformacija vodnog vala
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
ARHIMEDOVA PRIČA O KRUNI
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Booleova (logička) algebra
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Tehnološki proces izrade višetonskih negativa
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
Štapovi velike zakrivljenosti
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
STACIONARNO NEJEDNOLIKO TEČENJE U VODOTOCIMA
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
ANALIZA GREŠAKAU MJERENJU UPOREDNA ANALIZA REZULTATA Ana Đačić 62/07
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Ponovimo... Kada kažemo da se tijelo giba? Što je put, a što putanja?
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1, D. Gracin1
Pirotehnika MOLIMO oprez
6. AKSIJALNO OPTEREĆENJE PRIZMATIČKIH ŠTAPOVA
KRITERIJI STABILNOSTI
Tomislav Krišto POSLOVNA STATISTIKA Tomislav Krišto
Kratki elementi opterećeni centričnom tlačnom silom
Vjera u Bibliji i svećenik danas
Balanced scorecard slide 1
Kako izmjeriti opseg kruga?
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
Μεταγράφημα παρουσίασης:

PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija * Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija 2011/2012. *

POSTUPAK ODREĐIVANJA RO K1: Na zadanom izratku potrebno je odrediti površinu za obradu. K2: Nakon odabira površine, odrediti potrebna svojstva površine nakon obrade. K3: Iz Tablice 1. potrebno je utvrditi tehnološke postupke kojima je moguće ostvariti potrebna svojstva površine. K4: Odabrati broj i redoslijed optimalnih tehnoloških postupaka K5: Odrediti svojstva svakog pojedinog obratka, tj. stanje nakon svake operacije (dodatak za obradu, Ra, ekvivalentnu toleranciju) K6: Provjeriti logičnost i slijednost promjene svojstava obratka nakon operacija (nazivna mjera, tolerancija nazivne mjere, hrapavost površine,geometrijske tolerancija,…)

TABLICE ZA ODABIR RO

1. Primjer Za površinu označenu debljim linijama na slici odredite vrste obrade odvajanjem čestica, dimenzije na koje se obrađuje, tolerancije i kvalitetu površine (Ra) za svaku obradu. Koristiti se tablicama za odabir vrste i redoslijeda operacija.

K1: Odabiremo Tablicu 1. Dio je kružno - simetrični, pa ćemo iz tabele koristiti preporučene postupke predviđene za takve oblike. K2: Iz Tablice 2. vidimo da nam je minimalna kvaliteta površine za zahtijevanu toleranciju 3,75 Ra. Budući da je to veće od zahtijevane 0,5Ra, zahtijevanu hrapavost ne mijenjamo. K3: Prvi proces koji se preporučuje je tokarenje. K4: Minimalna hrapavost koja se može postići tokarenjem je 0,8 Ra, što znači da je potrebna još jedna operacija. K5: Sljedeći proces u tablici je brušenje. K6: Brušenjem se može dobiti hrapavost u rasponu od 0,1Ra do 1,6Ra.

Operacije koje su preporučene za dobivanje površine: K7: Dakle, odabrali smo proces tokarenja, pa brušenja za izradu površine. K8:Tokariti ćemo na 1,6Ra koliko se maksimalno može dobiti brušenjem. K9: Ekvivalentna tolerancija za 1,6Ra je 0,05. Dodatak za brušenje računamo: 0,05x10=0,5mm K10: Dakle tokarimo na dimenziju 60+0,5=60,5mm K11: Računamo ekvivalentnu toleranciju: 0,05x2=0,1, a to je manje od 0,15 pa zadržavamo ±0,15mm Operacije koje su preporučene za dobivanje površine: TOKARITI na Φ60,5 ±0,15mm; 1,6Ra BRUSITI na Φ60,0 ±0,15mm; 0,5Ra

PRIMJER 2. Za površinu označenu debljom linijom na slici odredite vrste obrade odvajanjem čestica, dimenzije na koje se obrađuje, tolerancije i kvalitetu površine (Ra) za svaku obradu. Koristiti se tablicama za odabir vrste i redoslijeda operacija.

K1: Dio je prizmatičan pa ćemo koristiti postupke iz Tablice 1 K1: Dio je prizmatičan pa ćemo koristiti postupke iz Tablice 1. predviđene za takve oblike. K2: Iz Tablice 2. vidimo da je minimalna kvaliteta površine za zahtijevanu toleranciju 0,32Ra. Kako je to bolja kvaliteta od zadane 0,5Ra, zahtijevanu hrapavost mijenjamo. Hrapavost će biti 0,32Ra. K3: Prvi proces koji se preporučuje je glodanje. K4: Minimalna hrapavost koja se može postići glodanjem je 0,8Ra, što znači da je potrebna još jedna operacija. K5: Sljedeći proces u tablici je brušenje. K6: Brušenjem se može dobiti hrapavost u rasponu od 0,1Ra do 1,6Ra.

K7: Provjeravamo zahtjev za geometrijsku toleranciju K7: Provjeravamo zahtjev za geometrijsku toleranciju. Brušenjem se može postići paralelnost od 0,001mm(Tablica 3.). Zahtijevana paralelnost je 0,0008mm. Treba nam finija obrada. K8: Sljedeći proces je honanje. U Tablici 3. se može očitati da se honanjem može postići paralelnost od 0,0005mm. Dakle honanjem se može postići taj zahtjev. K9: Preporučeni procesi su: glodanje, brušenje, honanje. Postavlja se pitanje da li bi mogli izbaciti brušenje iz procesa. Problem je u tome što se glodanjem može postići maksimalno hrapavost 0,8Ra, a obrada honanjem počinje na površini hrapavosti od 0,8Ra maksimalno. Obzirom da uopće nema preklapanja kod tih operacija preporučljivo je ubaciti još jedan proces između: brušenje.

K10: Brusiti će se na hrapavost 0,8Ra koliko je gornja granica honanja K10: Brusiti će se na hrapavost 0,8Ra koliko je gornja granica honanja. Ekvivalentna tolerancija za tu hrapavost iz Tablice 2. je 0,02mm. Dodatak za brušenje računamo: 10x0,02=0,2mm K11: Brusiti će se na 85+0,2=85,2mm. Ekvivalentna tolerancija za tu operaciju je 0,02x2=0,04mm. K12: Hrapavost koju ćemo postići glodanjem je 1,6Ra koliko iznosi gornja granica brušenja. Ekvivalentna tolerancija za tu hrapavost iz Tablice 2. je 0,05mm. Dodatak za brušenje računamo: 10x0,05=0,5mm K14: Glodati će se na dimenziju 85,2+0,5=85,7mm K15: Računamo ekvivalentnu toleranciju: 0,05x2=0,1mm

Operacije koje su preporučene za dobivanje površine: 1. GLODATI na 85,7±0,10mm; 1,6Ra 2. BRUSITI na 85,2 ±0,04mm; 0,8Ra 3. HONATI na 85,0±0,01mm; 0,32Ra