Ustaška organizacija i atentat na kralja Aleksandra

Παρουσίαση με θέμα: "Ustaška organizacija i atentat na kralja Aleksandra"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Ustaška organizacija i atentat na kralja Aleksandra

2 Političko i drugo djelovanje režima navelo je dio hrvatske opozicije na promjenu načina otpora Aleksandrovu centralizmu Predsjednik najjače hrvatske političke stranke – HSS-a , Maček , isticao je da se režimu najbolje suprotstaviti taktikom čekanja Bilo je i drukčijih razmišljanja . Riječ je o pristašama bivše hrvatske stranke prava koju je od predvodio odvjetnik Ante Pavelić Ta je grupacija smatrala da se diktatorskom režimu treba otvoreno suprotstaviti, pa čak i oružanim otporom

3 Nakon proglašenja diktature 1929
Nakon proglašenja diktature većina istaknutih stranačkih prvaka uključujući i Pavelića potražila je utočište pred režimskim progonima izvan granica Kraljevine Jugoslavije . Sklonili su se uglavnom u one države koje su imale zahtjeve za dijelovima jugoslavenskog teritorija -koncentracija ustaške djelatnosti u inozemstvu: 1. u Italiji: Zadar, Rijeka, Brescia, Bovegno, Lipari 2. u Austriji: Beč, Graz 3. u Mađarskoj: tzv. Pustara (posjed J. Pusztara) 4. u Njemačkoj: Berlin (časopis: „Croatia Press") 5. u Sjevernoj Americi: Pittsburgh (glasilo: ,,NDH", 1931) 6. u Južnoj Americi: Buenos Aires (glasilo „Domobran" 1931)

4 Čvršće savezništvo sklopio je s Unutarnjom makedonskom revolucionarnom organizacijom (VMRO) , probugarskom ilegalnom revolucionarnom skupinom VMRO je težio izdvajanju Makedonije iz jugoslavenskog okvira , za što je preduvjet bio raspad Jugoslavije , pa taj cilj povezao dvije skupine

5 Pavelić i Gustav Perčec posjećuju Sofiju i potpisuju 20. travnja 1929
Pavelić i Gustav Perčec posjećuju Sofiju i potpisuju 20. travnja s predstavnicima Makedonskog nacionalnog komiteta Sofijsku deklaraciju, koja naglašava da će koordinirati "svoju legalnu djelatnost za izvojštenje čovječjih i narodnih prava, političke slobode te potpune nezavisnosti i Hrvatske i Makedonije". Zbog ove deklaracije Pavelića i Perčeca Sud za zaštitu države u Beogradu osudio je 17. srpnja na smrt. Otada Pavelić javno nastupa protiv Kraljevine Jugoslavije i traži uspostavu samostalne hrvatske države

6 Godine Pavelić osniva emigrantsku organizaciju pod nazivom Ustaša – hrvatska revolucionarna organizacija – UHRO( od naziv joj je Ustaša – hrvatski oslobodilački pokret ). Svrha organizacije bilo je oslobođenje hrvatske ispod tuđinskog jarma te stvaranje slobodne i nezavisne države Ustaška organizacija svoje je ideološko utemeljenje nalazila u političkoj misli Ante Starčevića (pravaštvo)

7 Na čelu UHRO-a nalazio se sam Pavelić , kao njezin poglavnik Pavelić se nalazio na čelu glavnog ustaškog stana (GUS), najvišeg tijela ustaške organizacije. Organizacija je u početku (1930.) brojila oko 500 članova, ali je on kasnije povećan priljevom hrvatskih ekonomskih emigranata iz Belgije i drugih zemalja Vodstvo ustaške organizacije namjeravalo se diktatorskom režimu suprotstaviti oružanom borbom Ustaša, hrvatska revolucionarna organizacija, počinje u siječnju izdavati prvi broj mjesečnika "Ustaša". Sredinom objavljen je ustav Ustaše hrvatske revolucionarne organizacije (UHRO) i razni propisi u vezi s organiziranjem.

8 Rad Ustaše bio je tajan, dočim je rad Hrvatskog domobrana javan
Rad Ustaše bio je tajan, dočim je rad Hrvatskog domobrana javan. Otada se počinje upotrebljavati naziv domobransko-ustaški pokret. Tijekom šestosiječanjske diktature ustaše su izvele niz napada eksplozivnim napravama – nazivanih “paklene naprave “ – na pruge , mostove, željeznička čvorišta te druge važnije objekte.

9 U noći 6-7. rujna izvršen je napad na žandarmerijsku stanicu u Brušanima kraj Gospića. Uz deset ustaških emigranata prebačenih iz Zadra, u napadu je sudjelovalo i nekoliko članova ustaške organizacije s područja Gospića. Okršaj je trajao oko pola sata, nakon čega su se napadači povukli. Oni među njima koji su živjeli u zemlji, vratili su se svojim kućama, a emigranti su se povukli na Velebit i zatim u Zadar na teritorij Italije. U Zadar su se sklonili i neki istaknutiji članovi domaće ustaške organizacije (J. Tomljenović, N. Orešković.) U sukobu s potjerom kod sela Jadovna poginuo je ustaša Stjepan Devčić

10 U namjeri smirivanja situacije žandamerijske postrojbe kasnije su počinile niz uhićenja i zlostavljanja nedužnog stanovništva Tu je akciju ustaška promidžba kasnije nazvala Lički ili Velebitski ustanak

11 Ipak ,glavni cilj ustaške organizacije bio je sam kralj Aleksandar
Ipak ,glavni cilj ustaške organizacije bio je sam kralj Aleksandar. Smatralo se kako bi uklanjanjem kralja režim bio u velikoj mjeri uzdrman jer bi nestao njegov glavni nositelj, računalo se i na izbijanje nereda u zemlji te njezino eventualno rasulo Nakon jednog neuspješnog pokušaja novi pokušaj atentata bio je temeljitije pripremljen.

12 Za jesen 1934. bio je dogovoren posjet kralja Aleksandra Francuskoj
Za jesen 1934.bio je dogovoren posjet kralja Aleksandra Francuskoj. Ustaška organizacija je preko jednoga talijanskoga diplomatskoga predstavnika u Beogradu obaviještena o detaljima kraljeva posjeta Francuskoj. Pavelićev povjerenik Eugen Dido Kvaternik oformio je dvije atentatorske skupine. Atentat je obavila prva skupina, u kojoj se nalazio i pripadnik VMRO-A Veličko Kerin. Skupina je kralja dočekala u francuskoj luci , Marseilleu.

13 Dana 9. listopada 1934. na kralja je izvršen atentat
Dana 9. listopada na kralja je izvršen atentat. Kerin je , izvadivši pištolj iz buketa cvijeća , iz neposredne blizine ubio kralja Aleksandra. U atentatu je smrtno stradao i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou.

14 Posljedice atentata na Aleksandra Ι Karađorđevića: ubojstvom kralja Aleksandra nestala je glavna pokretačka snaga režima . Zato je ubrzo nakon njegove smrti došlo do narušavanja te nestanka diktatorskog režima 1. zatvaranje ustaških logora (osim Lipara) 2. protuustaški pokreti 3. formiranje Namjesništva (knez Pavle Karađorđević, Ivo Perović i Radenko Stanković)

15 a) namjesnik knez Pavle dopustio je jačanje parlamentarizma (Maček je pušten iz zatvora)
b) vanjskopolitičko okretanje prema Njemačkoj Ubrzo poslije atentata na kralja Aleksandra, sve publikacije prestaju izlaziti. Središta domobransko-ustaške aktivnosti poslije listopada nalaze se u domovini, Argentini i Sjedinjenim Američkim Državama