Zvjezdarnice , radioastronomija

Παρουσίαση με θέμα: "Zvjezdarnice , radioastronomija"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Zvjezdarnice , radioastronomija

2 Zvjezdarnice Zvjezdarnice(opservatoriji)su mjesta gdje se smještaju astronomski instrumenti. Često su smještene daleko od gradova,na visokim i pustim planinama gdje je zrak veoma čist i nema svjetlosnog onečišćenja. Mjesta s velikim zvjezdarnicama : Sj. Amerika-Mt. Palomar , Arizona… Brda Čilea,Kanarski otoci,Havaji ,…

3 Kupole Radi zaštite od vjetra teleskopi se smještaju u zgrade kupole.
Kod izbora mjesta za gradnju zvjezdarnice astronomi obraćaju pažnju na prosječan broj sati “lijepog vremena” Jednoliko strujanje zraka manje smeta nego naglo i promjenjivo .

4 Astronomsko brdo na Havajima

5

6 Podjela teleskopa po namjeni
Teleskopi se specijaliziraju za određenu vrstu promatranja Neki služe za određivanja položaja zvijezda Posebni teleskopi za Sunce (zapažaju spektar i mjere magnetska polja) Neki se koriste za promjenjive zvijezde ili pak galaksije Astrografi-teleskopi koji snimaju veće područja neba(imaju veliko vidno polje i služe za izradu nebeskih karata) Na visokim planinama se koriste teleskopi za opažanje neba u infracrvenom

7 Astrograf , infracrveni teleskop

8 U Republici Hrvatskoj Astronomska društva Zvjezdarnice
Akademsko astronomsko društvo Rijeka Astronomska sekcija HFD Split Astronomska udruga Korčula Astronomska udruga Vidulini Astronomsko društvo Anonymus - Valpovo Astronomsko društvo Beskraj Astronomsko Društvo Faust Vrančić Astronomsko društvo "Giordano Bruno" Astronomsko društvo "ISTRA" - Pula Astronomsko društvo Ivan Štefek - Kutina Astronomsko društvo Koprivnica Astronomsko društvo Korenica Astronomsko društvo "Leo Brenner" Nadbiskupska klasična gimnazija Opservatorij Hvar Pulska zvjezdarnica Riječka zvjezdarnica Zvjezdano selo Mosor Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Zagreb   Zvjezdarnica Oton Kučera , Gimnazija Požega

9 Propusnost Zemljine atmosfere
Optička astronomija također dijelom u infracrvenom i bliskom ultraljubičastom zračenju Radioastronomija propusnost ~ cm do ~ 10m

10 Radioastronomija Izučava nebeska tijela uz pomoć radiovalova ; astronomska istraživanja na λ > 1 mm , f < 300 GHz Izvori radio zračenja : Sunce , zvijezde , pulsari , galaksije , kvazari ,… Zemljina atmosfera propušta radiovalove 1cm < λ < 10 m . Na povoljnom lokacijama taj opseg je : 1mm < λ < 150 m . Kraće radiovalove apsorbira Zemljina atmosfera , a valove veće valne duljine reflektira . Radio istraživanje se provode i za oblačnog vremena preko dana i noći. Poteškoće : treba se primati relativno slabe signale. Zato radioteleskopi moraju biti dovoljno veliki.

11 Prijam radiovalova F = E /t ·S· ∆f S = F· r2·π (W/m2)
Mjeri se energija (E) koja u jedinici vremena (t) dolazi na jedinicu površine (S) u određenom intervalu frekvencija ( ∆f) . Mjerena veličina se naziva spektralna iradijancija (F) ili ozračenost na Zemlji po intervalu frekvencije: F = E /t ·S· ∆f Jedinica za F je W·m-2·Hz-1 , ali se obično koristi jedinica janski (Jy): Jy = W·m-2·Hz-1. Za Sunčevo radio zračenje koristi se posebna jedinica s.f.u. ( solar flux unit): s.f.u. = W·m-2·Hz-1. Osjetljivost prijemnika antene S : S = F· r2·π (W/m2) r – polumjer antene Prve je takve valove s nekog svemirskog objekta otkrio je 1932.g. Karl Janski . Našao je izvor radio valova u smjeru zviježđa Strijelca

12 Radio teleskopi Dvije izvedbe: Radio antena Polje radio antena
Green Bank Telescope, WV Very Large Array, NM Radio antena Polje radio antena

13 Radio-teleskop u Parksu , Australija , s promjerom od 90 m

14

15 Radio interferometar ima moć razlučivanja : θ = 1,22· λ/ d

16 Svi radio- teleskopi na svijetu zajedno ne mi mogli upaliti žarulju stoga moraju biti jako osjetljivi.

17

18 Radio pregled Mlječne staze

19 Rakete i svemirski brodovi
Izvan atmosfere ispituju se sva ona zračenja koja kroz atmosferu slabo prolaze . Najbolji način istraživanja nebeskih objekata Astronauti su bili na Mjesecu Letjelice su ispitivale najdalje dijelove Sunčevog sustava To je jedini način da se dozna od čega su građeni nebeski objekti i ostala tvar koja pluta među planetima.

20 Hubbleov teleskop Od 1990.g obilazi Zemlju na visini od 600 km
Ima zrcalo promjera 2,4 m Opservatorij za vidljivo ultraljubičasto i dijelom infracrveno zračenje Napaja se električnom strujom pomoću solarnih kolektora(energija dolazi sa Sunca)

21 Hubbleov teleskop … Prije nego što se svjetlost fokusira,odbija se zrcalom nazad kroz prošupljenu sredinu velikog zrcala. Žarište je smješteno iza zrcala,tamo gdje su smješteni znanstveni instrumenti kojima se svjetlost zapisuje , kompjutorski obrađuje i šalje podatke radio-vezom na Zemlju. Snimio je mnoge divne slike

22 Supernova Tamna tvar????? Umiruća maglica

23 Lijepe slike …

24 Slike …

25 Letjelica Apollo ( )

26 Snimke letjelica :

27 Objasni i zapamti Objektiv(sabirna leća uperena u predmet, ili udubljeno zrcalo )koji stvara sliku objekta. Okular Kutno povećanje (povećanje vidnog kuta između točaka predmeta) Svjetlosna moć (teleskop skuplja puno više svjetlosti nego ljudsko oko) Vidno polje

28 Objasni i zapamti Tražilac (manji,pomoćni dalekozor većeg vidnog polja) Astrograf (teleskop većeg vidnog polja za snimanje neba) Radio valovi (EM zračenje velike valne duljine ,prihvaća se antenama) Radio-teleskop (mjerač snage svemirskih radio-valova, s kolektorom i antenom)

29 Objasni i zapamti Radio-interferometar (sklop od više pojedinačnih radio-teleskopa u svrhu boljeg razlučivanja) Svemirski teleskop (teleskop u stazi oko Zemlje ili u Sunčevu sustavu)