PORTFELJNI MENADŽMENT prezentacija- Doc.dr Bogdana Vujnović - Gligorić

Παρουσίαση με θέμα: "PORTFELJNI MENADŽMENT prezentacija- Doc.dr Bogdana Vujnović - Gligorić"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 PORTFELJNI MENADŽMENT prezentacija- Doc.dr Bogdana Vujnović - Gligorić
PORTFELJNI MENADŽMENT prezentacija- Doc.dr Bogdana Vujnović - Gligorić

2 PORTFELJNI MENADŽMENT
Portfelj je skup različitih finansijskih instrumenata i drugih oblika aktive u koje investitor ulaže svoja raspoloživa sredstva. Portfelj HOV: skup hartija od vrijednosti različitih vrsta i karakteristika koji se nalaze u posjedu jednog investitora Portfeljni menadžment predstavlja proces upravljanja investicijama (hartijama od vrijednosti) kojim se želi ostvariti maksimalni profit uz zadani stepen rizika, odnosno zadana profitabilnost portfelja uz minimalni rizik. POSLOVI PORTFELJNOG MENADŽERA: POMOĆ KLIJENTIMA U DEFINISANJU CILJEVA, DIVERZIFIKACIJA PORTFELJA, FLEKSIBILNOST U STRUKTUIRABNJU PORTFELJA, ADMINISTRATIVNI POSLOVI VOĐENJA RAČUNA, UPOZNAVANJE KLIJENATA SA PORESKIM OBAVEZAMA, IZVJEŠTAVANJE.

3 PRIMJER STRUKTURE PORTFELJA

4 GRAFIČKI PRIKAZ STRUKTURE PORTFELJA ZIF-ova u % (RS)

5 NOVA MOGUĆNOST ULAGANJA SREDSTAVA

6 PORTFELJNI MENADŽMENT KAO PROCES
PORTFELJNI MENADŽMENT KAO PROCES obuhvata: PLANIRANJE PORTFELJA ANALIZA INVESTICIJA IZBOR PORFELJA PROCJENA PORTFELJA MONITORING PORTFELJA Kod prve konstrukcije portfelja važno je sagledati slijedeće varijable: izvor kapitala koji se ulaže, zakonska ograničenja koja utiču na strukturu porfelja, vremenski period i način revidiranja portfelja, koje vrste hartije od vrijednosti su prihvatljive za ulaganje, poželjne proporcije u strukturi portfelja, rangiranje hartija od vrijednosti prema značaju, definisanje specifičnih hartija od vrijednosti (emitent, rok, vrsta i sl.).

7 -NERIZIČNI PORTFELJ (ODNOS RIZIKA I PRINOSA)
TEORIJA PORTFELJA -NERIZIČNI PORTFELJ (ODNOS RIZIKA I PRINOSA) Mogućnosti formiranja nerizičnog portfelja, u našim uslovima, su još uvijek skromne zbog male zastupljenosti kvalitetnih hartija od vrijednosti. NIVO TOLERANCIJE- VIŠE EFIKASNIH PORTFELJA

8 TEORIJA PORTFELJA DIVERZIFIKACIJA
Moderna teorija nalaže diverzifikaciju portfelja, tj. vlasništvo nad više vrsta hartija od vrijednosti je manje rizično od vlasništva nad jednom ili dvije hartije od vrijednosti. Sa procesom globalizacije, rizik se smanjuje diverzifikacijom portfelja na drugim svjetskim tržištima, odnosno kombinovanjem sa stranim hartijama od vrijednosti koje imaju niske koeficijente korelacije. HIPOTEZA O EFIKASNOM TRŽIŠTU (INFORMACIJE) Hipoteza o efikasnom tržištu ukazuje, da su sve dostupne informacije već ugrađene u cijene hartija od vrijednosti.

9 VOLATILNOST (DINAMIKA KRETANJA CIJENA)
IZBOR HOV PREMA STEPENU VOLATILNOSTI: DRŽAVNE OBVEZNICE, OSIGURANI DEPOZITI, NOVČANA SREDSTVA I POTRAŽIVANJA, KRATKOROČNE OBVEZNICE, DUGOROČNE OBVEZNICE, UDJELI U IF, NEKRETNINE, AKCIJE NA KOTACIJI, AKCIJE IZVAN KOTACIJE.

10 SINHRONIZACIJA NOVČANIH TOKOVA KOD ULAGANJA U OBVEZNICE
RIZIK REINVESTIRANJA ELIMINACIJA RIZIKA: Reinvesticioni rizik se može smanjiti ukoliko se prilivi od obveznica (kamate i glavnice) vremenski usklade sa dospijećem obaveza. Usklađivanje počinje od zadnje isplate glavnice i kamate koje odgovaraju prispjelim obavezama, potom predzadnje i tako redom do sadašnjeg vremena. -

11 PORTFELJNA STRATEGIJA
INVESTICIONA STRATEGIJA OGRANIČENA ZBOG: ODRŽAVANJE LIKVIDNOSTI DISPERZIJA U DRUGE VRSTE AKTIVE GENERISANJE KONTINUIRANIH PRIHODA

12 OSNOVNE INVESTICIONE STRATEGIJE
PASIVNE (KUPI I DRŽI) – PRINOS ISPOD 1% UMJERENE (PRINOS 1-3% U ODNOSU NA REFERENTNI POTFELJ) AKTIVNE (POBJEDI TRŽIŠTE- PRINOS IZNAD 3%)

13 AKTIVNE STRATEGIJE Aktivne strategije upravljanja portfeljom, odnosno aktivni portfeljni menadžment temelji se na selektivnom investiranju u najperspektivnije hartije od vrijednosti na bazi predviđanja budućih kretanja. STILOVI: OD VRHA PREMA DNU (PRIVR.GRANA-SEKTOR-KOMPANIJA) Poslije opredjeljenja za akcije odgovarajućih privrednih grana i privrednih sektora, top down menadžer vrši izbor akcija konkretnih kompanija, struktuirajući tako svoj portfelj. OD DNA PREMA VRHU (FOKUSIRANJE NA ODREĐENE HOV) Od dna prema vrhu - stil upravljanja portfeljom se ne bavi analizom privrednih kretanja, već se odmah fokusira na individualne hartije od vrijednosti. Uz pomoć tehnika fundamentalne i tehničke analize, menadžer traži akcije koje zadovoljavaju njegove kriterije izbora. - FUNDAMENTALNA ANALIZA (MAKROEK.KRETANJA I INTERNI FAKTORI) - TEHNIČKA ANALIZA (TRENDOVI IZ PROŠLOSTI)

14 FUNDAMENTALNA ANALIZA
PREDMET ANALIZE: MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE Eksterna analiza PERSPEKTIVA KOMPANIJE DIVIDENDE, KNJIG.VRIJEDNOST, NETO PROFITI I Interna analiza NOVČANI TOK

15 FUNDAMENTALNA ANALIZA
Analiza dividende podrazumijeva procjenu dividendne stope. Procjenom dividendne stope se sagledava njen odnos sa konkuretskim stopama, tendencija rasta u budućnosti, uslovljenost ostvarenim profitima kompanije i dr. Cijene akcija na tržištu treba da budu uvijek više od knjigovodsvene vrijednosti. Ukoliko ce njihova cijena približi ili padne ispod knjigovodstvene vrijednosti akcija, takve akcije nisu više atraktivne za kupce. Knjigovodstvena vrijednost kompanije se dobije kada se od aktive oduzmu ukupne obaveze. Analitičari sagledavaju kretanje knjigovodstvene vrijednosti kompanije, njenu vrijednost u odnosu na konkurente, precjenjenost odnosno potcjenjenost aktive i obaveza kompanije, stabilnost aktive i sl. Novčani tok, kod predviđanja cijene akcije, se izračunava tako što se na neto prihod kompanije doda amortizacija. Kretanje novčanog toka po akciji je značajno za buduće investitore jer oni žele da nadoknade izdatke vezane za kupovinu akcija. Neto dobit (neto profit) je važan parametar kod određivanja cijene akcije. Neto dobit predstavlja razliku između neto prihoda uvećanih za amortizaciju i izdataka koji se iz njega isplaćuju, osim dividende na obične akcije. Sredstva neto dobiti se mogu isplatiti u vidu dividendi ili reinvestirati u kompaniju.

16 PODSTILOVI AKTIVNOG UPRAVLJANJA
-MENADŽERI ORIJENTISANI NA VRIJEDNOST -MENADŽERI ORIJENTISANI NA RAST -MENADŽERI ORIJENTISANI NA ROTACIJU SEKTORA -SPECIJALIZOVANI MENADŽERI -TEHNIČKI ANALITIČARI -TAJMERI TRŽIŠTA -HEDŽERI

17 MENADŽERI ORIJENTISANI NA VRIJEDNOST
Menadžeri orijentisani na vrijednost pripadaju i kategoriji top-down menadžera i kategoriji bottom-up menadžera. Zainteresovani su za hartije od vrijednosti koje se prodaju ispod prave vrijednosti, odnosno za hartije od vrijednosti koje većini učesnika nisu primamljive. TRAGANJE ZA POTCIJENJENIM AKCIJAMA CILJ: NIZAK NIVO  VISOK NIVO DIVIDENDI PO AKCIJI (U ODNOSU NA CIJENU) NIZAK NIVO ODNOSA CIJENA AKCIJE I ZARADA PO AKCIJI NIZAK ODNOS ODNOSA CIJENA AKCIJE I KNJIG.VRIJED. Beta koeficijent pokazuje volatilnost nekog finansijskog instrumenta u odnosu na ostatak tržišta, odnosno koliki dio oscilacije njegove cijene dolazi od ukupne oscilacije tržišta.

18 MENADŽERI ORIJENTISANI NA RAST
Menadžeri orijentisani na rast se, takođe, svrstavaju u obe vrste menadžera, tj, i u top-down menadžere i bottom-up menadžere. Ovi menadžeri kupuju akcije koje imaju velik potencijal rasta zarada po akciji, odnosno akcije koje imaju: visok nivo  koeficijenta portfelja, relativno nizak nivo dividendi po akciji u odnosu na njenu cijenu, visok odnos cijena akcije i zarada po akciji i visok nivo odnosa cijena akcije i knjigovodstvene vrijednosti.

19 MENADŽERI ORIJENTISANI NA ROTACIJU SEKTORA
Menadžeri orjentisani na rotaciju sektora se mogu svrstati u kategoriju top-down menadžera. Ova tehnika upravljanja portfeljom se zasniva na pretpostavci, da ekonomija zemlje prolazi kroz određene privredne cikluse, pri čemu bi menadžeri morali prepoznati pojedinu fazu ciklusa kao i predvidjeti fazu koja će nastupiti u budućnosti. Na osnovu takve analize potrebno je izvršiti izbor sektora koji će u budućnosti evaluirati u profitabilne. Menadžeri ulažu, najveći dio akcija, u kompanije koje pripadaju tim sektorima i očekuju da profitiraju kod prelaska privrede iz jedne faze u drugu.

20 SPECIJALIZOVANI MENADŽERI
Specijalizovani menadžeri se orijentišu na izbor akcija iz istog privrednog sektora (npr. tehnologije, farmacije i sl.). Oni se, takođe, mogu specijalizovati za akcije kompanija koje karakteriše stalni rast ili akcije određenog tržišta i sl. Zahvaljujući specijalizaciji lakše je pratiti trendove određene grane nego cijele privrede. SPECIJALIZACIJA (TEHNOLOGIJA, FARMACIJA I SL.) STALNI RAST LAKŠE PRATITI TRENDOVE

21 TEHNIČKI ANALITIČARI METODE PREDVIĐANJA CIJENA AKCIJA:
TEORIJA POJEDINAČNIH AKCIJA (VEĆA TRAŽNJA-PAD CIJENA) MALI AKCIONARI- KUPUJU KADA SU CIJENE NA VRHU TEORIJA PRODAJE NA PRAZNO VIŠE OVIH PRODAJA-RASTE POTRAŽNJA-RASTE CIJENA TEORIJA RASTA I PADA CIJENA RASTE AKO SE BROJ AKCIJA ČIJA CIJENA RASTE VEĆI OD BROJA AKCIJA ČIJA CIJENA OPADA TEORIJA RASTA I PADA OBIMA CIJENA AKCIJE RASTE AKO SE POVEĆAVA DNEVNI PROMET AKCIJA CIJENA AKCIJE RASTE,PROMET SE SMANJUJE → PAD CIJENE AKCIJE CIJENA AKCIJE PADA, OBIM RASTE → CIJENA NASTAVLJA PADATI

22 TAJMERI TRŽIŠTA Tajmeri tržišta spadaju u kategoriju top-down menadžera. Njihove odluke se, slično kao kod tehničara, temelje na procjenama kada će tržište akcija rasti, a kada početi padati. Njihov portfelj se sastoji samo od akcija. Predviđanja se odnose na opšta privredna kretanja i refleksije koje ona imaju na tržište akcija TOP – DOWN ANALIZA TRŽIŠTA (SLIČNO TEHNIČKIM ANALITIČARIMA) PORTFELJ SE SASTOJI SAMO OD AKCIJA OPŠTA TRŽIŠNA PREDVIĐANJA I REFLEKSIJE NA AKCIJE

23 HEDŽERI Hedžeri kombinuju različite hartije od vrijednosti u svom porfelju, nastojeći da limitiraju nivo rizika. U tu svrhu koriste finansijske derivate. Primjer hedžinga je, kada investitor istovremeno kupuje akcije i put opcije na te akcije. Put opcija, u tom slučaju, limitira gubitak ukoliko dođe do pada cijena akcija. U slučaju rasta cijena akcija, potencijalni profit se umanjuje samo za cijenu put opcije. CILJ: LIMITIRANJE RIZIKA KOMBINACIJA AKCIJA I DERIVATA ISTOVREMENA KUPOVINA AKCIJA I DERIVATA

24 PREDNOSTI I MANE AKTIVNE STRATEGIJE
PRIMJENA EKSPERTIZA (MOGUĆNOST VEĆIH PPRINISA) KORIŠTENJE MJERA ZAŠTITE PORTFELJA MANE: POVEĆANI TROŠKOVI UPRAVLJANJA SMANJEN PRINOS ZBOG GREŠKI PORTFELJNOG MENADŽERA RIZIK ISPRAVNOG UTVRĐIVANJA EFEKATA PROMJENE NA TRŽIŠTU (PROMJENA STILA)

25 PASIVNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA PORTFELJOM
PASIVNE STRATEGIJE: VJERUJU U EFIKASNOST TRŽIŠTA I DOBRO STRUKTUIRAN PORTFELJ STRATEGIJA “KUPI I DRŽI” STRATEGIJA INDEKSACIJE (PORTFELJ ODRAŽAVA TRŽIŠNI INDEKS) TRŽIŠNI INDEKSI: - CJENOVNO PONDER.SERIJA BERZANSKIH INDIKATORA (PROSJEK TEKUĆIH CIJENA RAZLIČITIH HOV) – NAJSKUPLJE AKCIJE -VRIJEDNOSNO PONDER.SERIJA BERZANSKIH INDIKATORA (INICIJALNA TRŽ.VRIJEDNOST UZORKA-BAZA POREĐENJE TEKUĆE SA BAZNOM VRIJEDNOSTI) -NAJVEĆA KAPITALIZACIJA -JEDNAKO PONDERISANE SERIJE BERZANSKIH INDIKATORA (SVE AKCIJE NOSE JEDNAK PONDER) –NAJJEFTINIJE AKCIJE

26 PONDERISANI PROSJEK PRIMJER:
FOND IMA TRI AKCIJE ČIJE UČEŠĆE U PORTFELJU IZNOSI: A UČEŠĆE 10% CIJENA EUR B “ % “ EUR C “ % “ EUR PONDERISANI PROSJEK = (0.10 X 10)+ (0.30 X 20) +(0.60 X 30) = 25 Eura ARITMETIČKI PROSJEK: ( )/3 = 20 Eura

27 CJENOVNO PONDERISANA SERIJA
Cjenovno ponderisana serija je aritmetički prosjek tekućih cijena, koji znači da su, u stvari, kretanja u ovim serijama uzrokovana kretanjima cijena različitih hartija od vrijednosti koje ga čine. Najpoznatija serija cijena, a takođe najstarija i sigurno najpopularnija, je Dow Jones Industrial Average (DJIA). Ovo je cjenovno ponderisan prosjek 30 velikih, najpoznatijih industrijskih akcija koje su obično lideri u svojoj industriji (blue chips) i kotiraju se na NYSE. Ovaj prosjek je izveden zbrajanjem tekućih cijena 30 akcija i dijeljenjem te sume sa divizorom (divisor) koji je prilagodjen da uzme u obzir razvodnjavanja akcija i promjene u uzorku tokom vremena. Drugi poznati prosjek se zove Nikkei Stock Average Index, ili Nikkei-Dow Jones Average i to je aritmeticki prosjek cijena za 225 akcija na First Section1 Tokyo Stock Exchange (TSE). Ovo je najpoznatija serija u Japanu. Značajno je istaći da je ovo cjenovno ponderisan pokazatelj, tako da će velika dolarska promjena za malu kompaniju imati isti uticaj kao i mala promjena cijene u velikoj firmi.

28 VRIJEDNOSNO PONDER.SERIJA BERZ.INDEKSA
Vrijednosno ponderisani indeks se generiše izvođenjem inicijalne ukupne tržišne vrijednosti svih akcija u uzorku (tržišna vrijednost=broj akcija x tekuća tržišna cijena). Ova cifra se obično utvrđuje kao baza i dodjeljuje joj se indeksna vrijednost od 100. Zatim se izračunava nova tržišna vrijednost za sve hartije od vrijednosti u indeksu, a tekuća tržišna cijena se upoređuje sa inicijalnom "baznom" vrijednošću, da bi se odredila promjena.

29 JEDNAKO PONDER.SERIJE BERZ.INDEKSA
U neponderisanom indeksu sve akcije nose jednaki ponder bez obzira na cijenu i/ili njihovu vrijednost. Akcija od 20 dolara važna je kao i akcija od 40 dolara, a ukupna tržišna vrijednost kompanije nije važna. Takav indeks može koristiti i pojedinac koji nasumice izabira akcije za svoj portfolio. Jedan od načina da se vizualizuje neponderisana serija jeste da se pretpostavi da su jednake sume dolara investirane u svaku akciju u portfoliju. Tako, ista investicija od dolara u svaki stok akcija dala bi 50 akciija od 20 dolara, 100 akcija od 10 dolara i 10 akcija od 100 dolara. Value Line Composite Average je indikator baziran na jednako ponderisanom geometrijskom prosjeku procentualnih promjena za približno akcija, čija je baza od 100 postavljena na dan 30. jun godine. Više od 80% akcija koje obuhvataju Value Line Averages zastupljene su na NYSE, a izdijeljene su na sledeće glavne kategorije i 146 grupa: Broj akcija Industrijske Komunalne Željezničke Ukupno

30 KONSTR.PORTFELJA SA MANJIM BROJEM AKCIJA U ODNOSU NA INDEKS
Ako se portfelj konstruiše sa manjim brojem akcija u odnosu na izabrani indeks, onda se mogu koristiti slijedeće metode u njegovoj konstrukciji: metoda kapitalizacije ili stratifikovana metoda. Metoda kapitalizacije: Metod kapitalizacije potencira kupovinu hartija od vrijednosti iz indeksa, s tim da se pretežan dio sredstava koristi za kupovinu akcija (koje su sadržane u indeksu) sa najvećom tržišnom kapitalizacijom. Stratifikovana metoda Stratifikovani metod se bazira na definisanju kriterija po kome se akcije iz indeksa klasifikuju. Kao kriterij može da se koristi pripadnost emitenta određenoj grani ili sektoru,  koeficijent i sl. Takođe, moguće je koristiti istovremeno više kriterija za klasifikaciju. Kada se kao kriterij koristi privredni sektor, tj. kada je indeks stratifikovan prema privrednim sektorima, vrši se investiranje u različite sektore privrede srazmjerno zastupljenosti pojedinih privrednih sektora u indeksu.

31 PREDNOSTI I MANE PASIVNE STRATEGIJE
RELATIVNO NISKI TROŠKOVI, MANJI BR. TRANSAKCIJA VEĆA SIGURNOST (MANJI RIZIK UPRAVLJANJA) MANE: PRINOS LIMITIRAN KRETANJEM TRŽIŠNOG INDEKSA, MENADŽERI NEMAJU OVLAŠTENJA ZA IZNENADNE PROMJENE PROBLEM MALIH KOMPANIJA (ANALITIČARI I INFORMACIJE) GREŠKE SE MOGU TEŠKO KORIGOVATI NISU USPJEŠNE U SLUČAJU OPŠTEG PADA CIJENA NA TRŽIŠTU

32 INVESTIRANJE U HOV CILJ INVESTIRANJA: SIGURNOST
TEKUĆI NOVČANI PRIHOD (DIVIDENDE, KAMATE, KURSNE RAZLIKE I SL.) KAPITALNI DOBITAK (POVEĆANJE TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI) LIKVIDNOST (UTRŽIVOST)

33 INVESTITORI I ŠPEKULANTI
ŠPEKULANTI I ŠPEKULACIJE: - LEGALAN POSAO - U KRATKOM PERIODU VEĆA ZARADA, (A NE PREDUZETNIŠVO), - STALNO TRGOVANJE-POVEĆAVA LIKVIDNOST, - KORISTE TRŽIŠNE TRENDOVE, A MANJE ANALIZE, ZADUŽUJE SE DA KUPI RIZIČNE ULOGE INVESTITORI: -ULAŽE MALI IZNOS OD UKUPNIH SREDSTAVA (SA RIZIKOM) Špekulant je onaj koji se zaduži i kupi rizične uloge, a ulagač je onaj koji uloži mali iznos od ukupno raspoloživih sredstava sa unaprijed ukalkulisanim rizikom.

34 KARAKTERISTIKE ŠPEKULANTA
Andre Kostolanji: -RAZBORITOST (RAZLIKA LOGIČNOG OD NELOGIČNOG) -INTUICIJA (REZULTAT DUGOGODIŠNJEG BAVLJENJA) -FANTAZIJA ( DA UOBZIRI DOBRO I LOŠE)

35 BERZANSKE MANIPULACIJE
1) FIKTIVNA PRODAJA HOV NE MIJENJAJU VLASNIKA INVESTITOR ŽELI NABAVITI HOV ISPOD TRŽIŠNE CIJENE: INVESTITOR PRODAJE I KUPUJE SOPSTVENE AKCIJE PO NIŽOJ CIJENI KORISTEĆI FIKTIVNA IMENA I NEKOLIKO RAZL. BROKERA. CIJENA SE ZAPISUJE NA BERZANSKIM IZVJEŠTAJIMA – DOJAM PADA CIJENA AKCIONARI POČINJU PRODAVATI – NEZNAJUĆI DA JE PREVARA)

36 BERZANSKE MANIPULACIJE
2) PRAZNA PRODAJA: PRODAJA HOV KOJE INVESTITOR NE POSJEDUJE OČEKUJE PAD CIJENA I NABAVKU HOV PRODAJA PO VIŠOJ CIJENI KOJA JE PREDHODNO UGOVORENA INVESTITOR PROFITIRA OD PADA CIJENA

37 BERZANSKE MANIPULACIJE
3) KORNER INVESTITOR STVARA KORNER-KUPUJE SVE AKCIJE 1 EMITENTA KAO MONOPOLISTA POVEĆAVA CIJENU NEIZNOŠENJEM NA TRŽ. UČESNICI NA STRANI TRAŽNJE NUDE VEĆU CIJENU DA IZAĐE NA TRŽIŠTE

38 BERZANSKE MANIPULACIJE
4) TALASANJE ZLOUPOTREBA KLIJENTOVOG POVJERENJA U KORIST BROKERA BROKER NUDI KLIJENTU NADUVENE PREPORUKE DA DAJE NALOGE ZA KUPOVINU I PRODAJU (ČESTE I VELIKE TRANSAKCIJE) PROVIZIJA NA TALASANJE- ZARADA ZA BROKERA

39 BERZANSKE MANIPULACIJE
PUL - FORMALNO ILI NEFOR.UDRUŽENJE 2 ILI VIŠE OSOBA RADI STVARANJA PROFITA PREKO MANIPULACIJE CIJENAMA TRGOVINSKI PUL: -DISKRETNO SE SAKUPLJA VELIKI BROJ AKCIJA NEKE KOMPANIJE, A ONDA ŠIRI PUBLICITET RADI PODIZANJA REJTINGA -PRODAJA PO VELIKOJ CIJENI KAD SE OSTVARI DOVOLJNO VISOK NIVO TRAŽNJE -MOGUĆNOST DA PUL VRŠI PRODAJU NA PRAZNO- JOŠ VEĆA ZARADA OPCIONI PUL: -OPCIONI PUL NA OSNOVU OPCIONOG UGOVORA PRIBAVLJA POVOLJNO AKCIJE -PUL MOŽE IMATI U ČLANSTVU DIREKTORE KOMPANIJA KOJI LOBIRAJU U SVOJOJ FIRMI ZA SKLAPANJE OPCIONIH UGOVORA -KADA TRŽIŠNA CIJENA BUDE VEĆA OD OPCIONE-PULOVI PRODAJU AKCIJE

40 PREDNOSTI I SLABOSTI FINANSIRANJA HOV
UKRUPNJAVANJE NEISKORIŠTENOG KAPITALA POVEĆAVA SE BROJ FINANSIJERA MOGUĆA OPTIMIZACIJA KAPITALA (SA STANOVIŠTA RIZIKA I PRINOSA) OBLIK TRAJNIJE INVESTICIJE, A NE OGRANIČENE KAO KREDITI SLABOSTI: POVEĆANI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI, VELIKA PROCEDURA (U ODNOSU NA KREDITNA SREDSTVA)

41 PROMETOVANJE HOV NA BERZI
VELIKA BERZA-VELIKI PROMETI- MALA KRATK.PROMJENA CIJENA MALA BERZA-VELIKI PROMETI-VELIKE PROMJENE CIJENA KADA CIJENE RASTU-POVEĆAVA SE PROMET NA BERZI Često kupovanje i prodaja akcija je više vezana za aktivnost špekulanata nego investitora. Malo je investitora koji su postigli velike zarade učestalim trgovanjem. Svako ulaganje u kupovinu akcija je ulaganja u određenu kompaniju, tako da sudbina uloga zavisi od uspješnosti komapnije.

42 FAKTORI KOJI UTIČU NA CIJENU HOV
ODNOS PONUDE I POTRAŽNJE (Cijene hartija od vrijednosti se formiraju pod uticajem ponude i potražnje i zato je potrebno procijeniti odakle dolaze ponuda i potražnja) ZARADA KOMPANIJE (Investitori predviđaju cijene akcija na osnovu projekcija dobiti kompanije) PSIHOLOGIJA MASE (Investitori se često ponašaju prema psihologiji mase, tj. kupuju više kada cijene rastu, dižući tako cijenu akcija još više, a što privlači i druge ulagače) OČEKIVANI RAZVOJ MONETARNA POLITIKA (Centralna banka podstiče rast privrede kroz kreditnu ekspanziju, odnosno kroz količinu novca u opticaju) VANJSKI DOGAĐAJI (kao što su krize, ratovi, elementarne nepogode, carinske barijere, rezultati izbora, atentati, nevraćanje stranih kredita, devalvacije valuta i sl. mogu imati pozitivan ili negativan uticaj na kretanje cijena hartija od vrijednosti) FISKALNA POLITIKA (nivo budžetske potrošnje i visina poreskih stopa) NACIONALNA I MEĐUNARODNA POLITIKA (Od političke opcije koja je na vlasti zavisi ekonomska i kreditna politika, te psihologija i budućnost ulagača i preduzetnika). Od razvoja međunarodne politike zavisi razvoj industrije (ratne ili mirnodopske), trgovački ugovori, politika kreditiranja, platni bilansi sa inostranstvom, investiranje u strane hartije od vrijednosti, itd. INFLACIJA (Inflacija, preko kamatne stope utiče na cijenu obveznica) POSLOVNI CIKLUSI (faze: ekspanzije (prosperiteta) , recesije, depresije i oživljavanja) INFORMACIJE INSAJDERA (Insajderi su posebna vrsta grupa za pritisak (ili interesnih grupa).

43 POČETNO VREDNOVANJE HOV PO MRS
HOV RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU POČETNO : TROŠAK NABAVE + TROŠAK TRANSAKCIJE NAKNADNO: FER VRIJEDNOST - BERZANSKE KOTACIJE - TEHNIKE PROCJENE - BERZANSKE TRANSAKCIJE NOVIJEG DATUMA HOV KOJE SE DRŽE DO DOSPIJEĆA - POČETNO: TROŠAK NABAVE + TROŠAK TRANSAKCIJE - NAKNADNO: AMORTIZACIONI TROŠAK

44 UTVRĐIVANJE NSV OBVEZNICE
Za obveznicu donjih karakteristika je potrebno utvrditi njenu sadašnju vrijednost, odnosno vrijednost na dan finansijskog izvještavanja ( tekuće godine). nominalna vrijednost KM, fer vrijednost sa troškovima transakcije KM, fiksna kamatna stopa 4 % godišnje (3.500 KM x 4% = 140 KM), efektivna kamatna stopa 10 %.

45 INTERNACIONALIZACIJA TRŽIŠTA KAPITALA
PREDNOSTI: OSTVARENJE KAPITALNE DOBITI, DIVIDENDE I KURSNE RAZLIKE PRIBAVLJANJE POVOLJNIJEG KAPITALA NA INO TRŽIŠTIMA VEĆA FLEKSIBILNOST U PRIBAVLJANJU KAPITALA (VIŠE IZVORA), STVARANJE DOBROG IMIDŽA OGRANIČENJA: DRUŠTVENE RAZLIKE (JEZIČKE, KULTUROLOŠKE, GEOGR.SIL.) PROPISI (TENDENCIJE KA UJEDNAČAVANJU) INFORMACIONI SISTEMI Investitori su sve više orijentisani na kupovinu stranih hartija od vrijednosti jer mogu ostvariti dobit po tri osnova: „Cijena akcija raste i obezbjeđuje kapitalnu dobit; Na investicije se isplaćuje dividenda; Kurs valute zemlje u čije se hartije investira raste u odnosu na dolar, tako da prodajom investicije investitor može da dobije veći iznos dolara“. M.Galogaža: Portfeljni menadžment, MMCollege, Sremska Kamenica, 2004., str. 20.

46 KUPOVINA HOV NA KREDIT KREDIT- VEĆI RIZIK
PRODAJA HOV KAD BERZA KRENE U SUPROTNOM SMJERU (ZBOG OBAVEZA PREMA BANCI) VLASTITO FINANSIRANJE LAKŠE SE PODNOSI PAD BERZE ČEKA SE MOMENAT PONOVNOG OŽIVLJAVANJA BERZE

47 METODA PROSJEČNE VRIJEDNOSTI
- ULAGANJE JEDNAKIH IZNOSA U JEDNAKIM INTERVALIMA EFIKASNA : U VRIJEME VELIKIH OSCILACIJA CIJENA KOD ULAGANJA NA DUŽI ROK

48 METODA PROSJEČNE VRIJEDNOSTI

49 BERZANSKI INDEKSI Berzanski indeks je “prosek cena hartija od vrednosti izražen u odnosu na ranije utvrđenu bazičnu tržišnu vrednost” TRŽIŠTE BIKA (RASTE INDEKS) TRŽIŠTE MEDVJEDA (PADA INDEKS) CJENOVNI INDEKSI (NE UKLJUČUJU DIVIDENDU) TEŽINSKI INDEKSI (UČEŠĆE EMITENATA NA OSNOVU TRŽIŠNE KAPITALIZACIJE, PROMETA I BROJA ZAKLJ.POSLOVA NA BERZI)

50 BERZANSKI INDEKSI BIH BIRS - Berzanski indeks RS,
FIRS - Indeks investicionih fondova RS, ERS10 - Indeks preduzeća elektroprivrede RS, RSFIN - Indeks finansijskog sektora RS, MIRS - Indeks metalskog sektora RS, GIRS - Indeks građevinskog sektora RS. BIFX (čit.bifeks), SASX -10.

51 AKCIJE KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST KAPITALA: 5000 AKCIJA
NOMINALNA VRIJEDNOST AKCIJA EMISIONA PREMIJA ZADRŽANA DOBIT UKU.VRIJEDNOST AKCIJSKOG KAPITALA KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST AKCIJE

52 VRSTE AKCIJA OBIČNE (Obične akcije predstavljaju vlasnički udio u društvu) PRIORITETNE AKCIJE -Prioritetne akcije daju svojim vlasnicima određene prednosti u odnosu na obične akcije. Prednosti se odnose na prioritet pri isplati dividende i povratu uloga u slučaju bankrota (vlasnici mogu povratiti ulog tek pošto se namire vlasnici obveznica). PRIORITETNE AKCIJE: OPOZIVE I NEOPOZIVE (Opozive prioritetne akcije se, po želji emitenta, mogu uvijek povući po unaprijed utvrđenoj cijeni) ZAMJENJIVE PRIORITETNE (Zamjenjive prioritetne akcije daju pravo vlasniku da ih zamjeni u svakom momentu za predhodno određeni broj običnih akcija) KUMULATIVNE PRIORITETNE (Kumulativne prioritetne akcije garantuju vlasnicima, da će im sve kumulirane dividende biti isplaćene prije isplate dividende na obične akcije) -PARTICIPATIVNE PRIORITETNE Participativne prioritetne akcije daju pravo vlasnicima, da pored dividende, ostvare i ekstra dividendu ukoliko kompanija osvari visok profit.

53 PREDNOSTI I NEDOSTACI AKCIJSKOG KAPITALA
ISPLATA DIVIDENDE VEZANA ZA PROFIT NEMA ZAKONSKE OBAVEZE ZA ISPLATU DIVIDENDE (U SLUČAJU LOŠEG POSLOVANJA AKCIJE NEMAJU ROK DOSPIJEĆA-POZ.UTICAJ NA LIKVIDNOST PRILIV KAPITALA BEZ ZADUŽIVANJA MOTIVISANOST VLASNIKA AKCIJA NA UPRAVLJANJE NEDOSTACI: VELIKI BROJ AKCIONARA-SMANJUJE INTERES ZA KONTR. SKUP IZVOR- AKCIONARI UČESTVUJU U RASPODJELI PROFITA VISOKI TROŠKOVI EMISIJE NE POSTOJE PORESKE OLAKŠICE KOD DIVIDENDE.

54 PROCJENA VRIJEDNOSTI AKCIJA
A) MODEL KOJI SE TEMELJI NA DIVIDENDI I KAPITALNOJ ZARADI 1) MODEL KONSTANTNE DIVIDENDE 2) MODEL KONSTANTNOG RASTA DIVIDENDE Primjer: Ako pretpostavimo, da dividenda u narednoj godini iznosi 15 KM, potrebna stopa prinosa 25%, a godišnja stopa rasta dividendi 5%, onda bi tekuća cijena akcija iznosila 75 KM (15/0,25-0,05). 3) MODEL RAZVODNJENOG RASTA DIVIDENDI Primjer: Za gornji slučaj se predviđa da je stopa rasta dividende od 5% održiva 3 godine, a po isteku četvrte se smanjuje na 3%. Cijena akcija na kraju treće godine bi iznosila:

55 PROCJENA VRIJEDNOSTI AKCIJA
B) MODEL KOJI SE TEMELJI NA ZARADI KOMPANIJE

56 INDEKSNO MJERENJE PERFORMANSI AKCIJA
ra- prosječan prinos na akciju, rf- prosječna nerizična stopa σ – standardna devijacija prinosa na akciju. Primjer: Potrebno je izračunati Sharpe indeks na osnovu poznatih podataka za dvije akcije: Akcija A –prosječni prinos 11%, a standardna devijacija prinosa 9%, Akcija B –prosječan prinos 9%, a standardna devijacija prinosa 5 %, prosječna nerizična stopa 5%. Akcija B ima bolju performansu zbog nižeg rizika, iako akcija A ima veći prosječan prinos.

57 OBVEZNICE Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kod kojih se emitent obavezuje, u roku dospjelosti, na povrat pozajmljenih sredstava sa pripadajućom kamatom OBVEZNICE SA PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM O Obveznica s kuponskom stopom koja se periodično mijenja u skladu s određenom tržišnom stopom. PRIHODNE OBVEZNICE Prihodne obveznice su povezane sa prihodima firme, tako da se kamata plaća zavisno od visine ostvarenog prihoda PUT OBVEZNICE (PRODAJNE) Put (prodajne) obveznice daju mogućnost njihovim vlasnicima da obveznicu uz naknadu (prodaju) vrate emitentu po nominalnoj cijeni. KONVERTIBILNE OBVEZNICE Konvertibilne obveznice daju vlasnicima pravo konverzije (zamjene) za neke druge hartije od vrijednosti (npr. pravo konverzije u obične ili preferencijalne akcije i sl). MUNICIPLANE OBVEZNICE (Izdaje država i organi lokalne uprave) KORPORATIVNE OBVEZNICE OBVEZNICE SA KUPONOM OBVEZNICE BEZ KUPONA KONSOLE (NEPREKIDNE OBVEZNICE)

58 OBVEZNICE AAA Najkvalitetnije obveznice AA Visokokvalitetne obveznice
ROČNOST PORTFELJA OBVEZNICA RANGIRANJE OBVEZNICA AAA Najkvalitetnije obveznice AA Visokokvalitetne obveznice A Viši nivo srednjeg stepena kvaliteta BBB Obveznice srednjeg stepena kvaliteta BB Donji nivo srednjeg stepena kvaliteta B Špekulativne obveznice CCC Loš kvalitet, opasnost od nelikvidnosti CC Visoka špekulat.kategorija, često ne izvršava obav. C Najniži rang, mala mogućnost izvršenja obaveza

59 TRŽIŠNA VRIJEDNOST OBVEZNICE
OBVEZNICE SA KUPONOM- godišnja isplata kamate Tc = tržišna (sadašnja) vrijednost obveznice; Vk= vrijednost kupona obveznice; Nv= nominalna vrijednost obveznice (koja mora biti isplaćena po dospijeću); r = kamatna stopa (diskontna stopa) ili prinos po dospijeću; n = vrijeme do dospijeća obveznice (broj perioda po dospijeću); OBVEZNICE SA KUPONOM- m isplata kamate godišnje m=broj isplata kupona u toku jedne godine

60 TRŽIŠNA VRIJEDNOST OBVEZNICE
OBVEZNICE -KONSOLI OBVEZNICE BEZ KUPONA

61 HIBRIDNI FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Hibridni finansijski instrumenti - finansijski instrumenti koji imaju formu instrumenta kapitala, ali su u suštini finansijska obaveza i obrnuto, liče na finansijsku obavezu ali su stvarno instrument kapitala Naprimjer: preferencijalne akcije, dohodne obveznice, konvertibilni instrumenti finansiranja i sl. Obaveza: Obaveza plaćanja, predaje ili razmjene finansijskog instrumenta pod nepovoljnijim uslovima. Kapital: Ako nema gornje obaveze

62 VREDNOVANJE HIBRIDNOG FIN. INSTRUMENTA
I NAČIN: -VREDNUJE SE LAKŠA MJERLJIVA KOMPONENTA (OBAVEZA) PREOSTALI IZNOS SE DODJELJUJE KAPITALU II NAČIN: ODVOJENO SE MJERI SVAKA KOMPONENTA RAZLIKA SE RASPOREĐUJE NA PROPORCIONALNOJ OSNOVI

63 KRATKOROČNI FINANSIJSKI INSTRUMENTI
KRATK.DRŽAVNE OBVEZNICE (BLAGAJNIČKI ZAPISI) Kratkoročne državne obveznice ili blagajničke zapise izdaje država, centralna banka, poslovne banke i ostale finansijske organizacije. Zbog visokog stepena likvidnosti brzo se mogu kupiti (uz niske transakcione troškove) i pretvoriti u novac. Uobičajen rok dospijeća blagajničkih zapisa je od 7 do 90 dana DFEPOZITNI CERTIFIKATI Depozitni certifikat (ili bankarska potvrda o depozitu) je prenosiva hartija od vrijednosti nominirana na određenu sumu novca, koja je deponovana u banci na određeni rok i uz određenu kamatnu stopu. KOMERCIJALNI (TRGOVAČKI) ZAPIS Komercijalni ili trgovački zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri (mjenice) izdati od strane kompanija visokog boniteta. BANKARSKI AKCEPT “Bankarski akcept je mjenica trasirana na banku i akceptirana od banke, kojom banka preuzima neopozivu obavezu da isplati određeni iznos imaocu na dan dospijeća”. Đ. Đukić i dr.: Bankarstvo, Ekonomski fakultet, Beograd, 2003., str. 84. SPORAZUM O REOTKUPU –REPO Sporazum o reotkupu podrazumijeva prodaju hartija od vrijednosti, uz obavezu njihovog otkupa u određenom roku po određenoj cijeni.

64 KRATKOROČNI FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Prinos na bazi diskonta se može izračunati po slijedećem obrascu: – prinos na bazi diskonta, - nominalna vrijednost hartije, r - diskontna stopa, n – rok dospijeća. Primjer: Investitor kupuje kratkoročnu obveznicu, sa rokom dospijeća 120 dana, nominalne vrijednosti 100 KM i diskontnom stopom od 10%. Potrebno je izračunati prinos na bazi diskonta i cijenu obveznice. Na osnovu utvrđenog diskonta od KM, možemo izračunati cijenu obveznice (Tc). = - , odnosno = = KM

65 IZVEDENI FIN.INSTRUMENTI - DERIVATI
Nazivaju se izvedenim hartijama od vrijednosti ili derivatima jer se njihova vrijednost izvodi iz vrijednosti neke druge aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi. Važnije vrste derivata: forvardi, fjučersi, finansijske opcije i svop-ovi. FORVARD Primjer forvarda: kupovina robe “pouzećem” Tržišna cijena forvarda Ugovorena cijena forvarda = Premija ili diskont (gubitak) Premija ili diskont se računa pomoću slijedećeg obrasca: Tp/d- terminska premija/diskont, St- termisnka stopa na rok od n dana, Sp- promptna stopa, n - broj dana do dospijeća terminskog posla.

66 IZVEDENI FIN.INSTRUMENTI - DERIVATI
FJUČERS: je likvidni terminski ugovor između dva partnera (pravna lica) o kupoprodaji određene vrste aktive po cijeni i u roku utvrđenom u momentu njegovog zaključivanja. Aktiva, koja se nalazi u osnovi ugovora, može biti poljoprivredna roba, prirodni resursi (nafta, prirodni gas), strane valute, hartije od vrijednosti sa fiksnim prinosom, indeksi i dr. RAZLIKA OD FORVARDA: TRGUJE SE NA SEKUNDARNOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU VEĆA LIKVIDNOST (JER OBUHVATA I PRIM. I SEKUND.TRŽ.) ISPORUKA VEZANA ZA MJESEC , A NE DATUM STANDARDIZOVAN INSTRUMENT OBAVEZNO POLAGANJE DEPOZITA

67 IZVEDENI FIN.INSTRUMENTI - DERIVATI
OPCIJE Opcije ili opcioni ugovori su vrsta terminskih ugovora (izvedenih hartija od vrijednosti) na osnovu kojih kupac opcije ima pravo, ali ne i obavezu da kupi ili proda unaprijed determinisan iznos određenog finansijskog instrumenta po utvrđenoj cijeni određenog datuma (evropske opcije), ili svakog dana do isteka ugovorenog roka (američke opcije). Opcije, koje daju pravo kupcu opcije da kupi određenu hartiju od vrijednosti po dogovorenoj cijeni bilo kojeg dana do roka dospijeća, a obavezu prodavcu da udovolji zahtjevu vlasnika opcije (kupca), nazivaju se kupovne ili call opcije. Kupci se odlučuje za ovu opciju u očekivanju rasta cijena. Prodajna (ili put) opcija daje pravo kupcu (vlasniku) opcije da proda određenu hartiju od vrijednosti po dogovorenoj cijeni prije roka dospijeća, a prodavac opcije je obavezan kupiti te hartije od vrijednosti. Kupci zaključuje ovu opciju u očekivanju pada cijena.

68 IZVEDENI FIN.INSTRUMENTI – DERIVATI
”Svopovi su privatni aranžmani između dve kompanije da promene tokove novca u budućnosti saglasno predhodnom dogovoru.” Sastoje se od istovremenog sklapanja ugovora o promptnoj kupovini i terminskoj prodaji određenog finansijskog instrumenta. Kamatni svopovi ili svopovi kamatnih stopa su ugovori u kojima ugovorne strane zamjenjuju kamate obračunate po različitim kamatnim stopama na imaginarnoj glavnici za određeni period. Valutni svop je ugovor kojim dvije strane zamenjuju skup isplata u jednoj valuti za skup isplata u drugoj valuti.

69 OČEKIVANI PRINOS OD AKCIJA
POČETNO ULAGANJE TEKUĆA CIJENA DIVIDENDA PRINOS INVESTITORA DOBIT (PROFIT) = DIVIDENDA + KAMATA + PROFIT OD KAPITALA + ZARADA OD OSCIJALCIJE KURSEVA

70 ODNOS RIZIKA I PRINOSA HOV
VISOK PRINOS NIZAK PRINOS VISOK RIZIK PRAVILO MOGUĆE NIZAK RIZIK NIJE MOGUĆE PRAVILO MOGUĆI IZBOR: -DRŽAVNE HOV -DUG.OBVEZNICE KOMPANIJA ILI NEKE PREFERENC.AKCIJE -AKCIJE -ŠPEKULATIVNI POSLOVI SA DERIVATIMA

71 SKLONOST INVESTITORA PREMA RIZIKU
EMOTIVNA STABILNOST STAROSNA DOB I VREMENSKI HORIZONT ULAGANJA RASPOLOŽIVA AKTIVA, KONTINUITET I VISINA BUDUĆIH PRIHODA

72 VRSTE RIZIKA SISTEMSKI (MAKROEKONOMSKI) RIZIK PROMJENE KUPOVNE MOĆI
RIZIK KAMATNE STOPE NESISTEMSKI (MIKROEKONOMSKI) POSLOVNI RIZIK FINANSIJSKI RIZIK RIZIK LIKVIDNOSTI RIZIK REINVESTIRANJA TRŽIŠNI RIZIK

73 STOPA PRINOSA NA HOV Stopa prinosa je pokazatelj koji govori o procentualnoj promjeni stanja hartija od vrijednosti investitora u periodu od početka investiranja do kraja nekog vremenskog perioda. Stopu prinosa možemo posmatrati kao: očekivanu stopa prinosa i rizik (varijansu) stope prinosa.

74 OČEKIVANA STOPA PRINOSA
PRIVREDNI CIKLUSI: -STAGNACIJA -RECESIJA -EKSPANZIJA PARAMETRI (DOMAĆA EKONOMIJA,IZVOZ, INF. I KAM.STOPE) Op =p1v1 + p2v pivi p- stopa prinosa v- vjerovatnoće

75 PROSJEČNA STOPA PRINOSA
Prosječna stopa prinosa (Psp), za više perioda investiranja, se dobije kao aritmetička sredina prinosa svih perioda, tj.:

76 RIZIK STOPE PRINOSA VARIJANSA:
PROSJEK KVADRATNIH ODSTUPANJE SVAKOG ČLANA OD ARITMETIČKE SREDINE STANDARDNA DEVIJACIJA: APSULUTNA MJERA DISPERZIJE SVAKOG ČLANA OD ARITM.SREDINE KOEFICIJENT VARIJACIJE RELATIVNA MJERA DISPERZIJE PO JEDINICI OČEKIVANOG PRINOSA (OMJER STANDARDNE DEVIJACIJE I ARITMETIČKE SREDINE X 100)

77 STOPA PRINOSA PORTFELJA
STOPA PRINOSA SVAKE AKCIJE X PORTFELJNI PONDER PORTFELJNI PONDER= UČEŠĆE POJEDINE HOV U UKUPNIM INVESTICIJAMA) -KOMBINOVANI PRINOSI- VREMENOM POSTAJU STABILNI -REDUCIRA SE RIZIK PORTFELJA

78 RIZIK PORTFELJA ZAVISI OD RIZIKA POJEDINAČNIH HOV
RIZIK= SABIRANJEM KOVARIJANSI AKCIJA X PONDERI KOVARIJANSA - POKAZUJE SMJER KRETANJA PRINOSA AKCIJA U ODREĐENOM VREMENU KOEF.KORELACIJE=STEPEN POVEZANOSTI PRINOSA HOV U PORTFELJU TOKOM VREMENA (KOEF.KORELACIJE -1 DO + 1) NIZAK I NEGATIVAN KOEF.KORELACIJE- VEĆA STABILNOST POTFELJA

79

80 PRINOS PORTFELJA

81 VARIJABILNOST PRINOSA AKCIJE I OBVEZNICE
Kovarijansa = 1/3( ) =73.33

82 DIVERZIFIKACIJA PORTFELJA
RAZLIČITE KLASE AKTIVE RAZLIČITE INSTRUMENTE UNUTAR KLASE SMANJIVANJE RIZIKA PORTFELJA ISPOD TRŽIŠNOG RIZIKA (Markowitzeva teorija diverz.portfelja) - NE TRPATI SVA JAJA U ISTU KORPU

83 EFIKASNA DIVERZIFIKACIJA
Kako diverzifikacija smanjuje rizik portfelja? Kako izgraditi najefikasniji portfolio? Kako napraviti strukturu optimalnog rizičnog portfelja? Kako se analizira rizik HOV i portfelja? PORTFELJ:SAMO RIZIČN A IMOVINA, SAMO NERIZIČNA IMOVINA KOMBINACIJA RIZIČNE I NERIZIČNE IMOVINE Rizik se ne može diverzifikovati- tržišni rizik (regiona, zemlje, privrede) Specifični rizik- rizik koji se može diverzifikovati (kompanije) .

84 ODRŽAVANJE STABILNOSTI PORTFELJA
AKCIJE KOJE JE POŽELJNO KOMBINOVATI: NPR.: -AKCIJE PREVOZNIČKE I NAFTNE KOMPANIJE - PRINOSU UVIJEK U SUPROTNIM SMJEROVIMA

85 STRUKTURA HIPOTETIČKOG PORTFELJA
VLASTITI PORFELJ TEORETSKO TRGOVANJE I RESTRUKTUIRANJE PORTFELJA STICANJE ODREĐENOG ISKUSTVA OPREZ KOD STVARNIH ULAGANJA DIVERZIFIKOVANI PORTFELJ “GLOBALNE AKTIVE” (KADA SE NE MOŽE NAĆI AKTIVA NIŽE KORELACIJE NESTAJU PREDNOSTI TAKVE DIVERZ.

86 HEDŽING TRANSAKCIJE I PORTFELJ
OGRANIČENO ULAGANJE U VISOKO RIZIČNE HOV IZLAGANJE RIZIČNIM HOV UZ VEĆE MJERE ZAŠTITE Hedžing se može definisati kao „aranžman dve strane u kome se potencijalni gubitak jedne strane u većoj ili manjoj mjeri može elininisati profitom druge strane.“ Suština hedžinga je u kombinovanju transakcija sa finansijskim instrumentima koji različito reaguju na promjene nekog od kritičnih faktora na tržištu (npr. kombinuju se efektivne i terminske transakcije ili efektivne transakcije sa transakcijama finansijskih derivata). FAZE ZAŠTITE (hedžinga): UTVRĐIVANJE STEPENA IZLOŽENOSTI RIZIKU PREDVIĐANJE PROMJENE KRITIČNOG FAKTORA U VREMENU IZBOR ODGOVARAJUĆEG FINANSIJSKOG INSTRUMENTA KOMBINOVANJE TRŽIŠNIH TRANSAKCIJA RADI ZAŠTITE

87 HIPOTEZA EFIKASNOG TRŽIŠTA
CIJENE NA TRŽ.KAPITALA ODRAŽAVAJU SVE RELEVANTNE INFORMACIJE ZBOG BRZOG REAGOVANJA CIJENA NA INF.-NEMA VEĆIH ZARADA U KRATKOM ROKU KRETANJA CIJENA JE TEŠKO PREDVIDJETI – KARAKTER SLUČAJNOSTI EFIKASNOST: SLABA EFIKASNOST:CIJENE ODRAŽAVAJU SVE PROŠLE INFORMACIJE POLUJAKA EFIKASNOST: CIJENE ODRAŽAVAJU SVE RASPOLOŽIVE I JAVNO OBJAVLJENE INFORMACIJE JAKA EFIKASNOST: CIJENE ODRAŽAVAJU SVE RASPOLOŽIVE INFORMACIJE

88 EFIKASNOST TRŽIŠTA Slabu efikasnost tržišta možemo matematički izraziti slijedećom relacijom: pri čemu je: Pt- trenutna cijena akcija, Pt-1– cijena akcija u prethodnom periodu, O(p) – očekivani prinos,  - slučajna promjenjiva (zavisi od novih informacija o cijenama).

89 BETA KOEFICIJENT Beta koeficijent predstavlja mjeru sistemskog rizika hartija od vrijednosti. On odražava odnos rizika određene hartije od vrijednosti prema kretanju prosječnog rizika na tržištu. Na osnovu ovog pokazatelja moguće je pratiti, kako promjena hartija od vrijednosti u diverzifikovanom portfelju utiče na rizik portfelja. Naprimjer: Ukoliko je beta koeficijent određene akcije 1, a tržišnog portfelja 2 onda ta akcija ima tendenciju sporijeg kretanja od tržišta. MANE BETE: PRETJERANO OSLANJANJE NA PODATKE IZ PROŠLOSTI PROMJENJIVOST BETE KOD STATUSNIH PROMJENA KORIŠTENJE RAZL.INDEKSA KAO REPERA- RAZLIČITI REZULTATI AKO JE BETA OSJETLJIVA NA TRŽ. INDEKS SA KOJIM SE UPOREĐUJE – TEŠKO JE OCJENITI SISTEMSKI RIZIK

90 RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA
MODEL ODREĐIVANJA CIJENE ULOŽENOG KAPITALA (CAMP) - DIVERZIFIKACIJOM SE SMANJUJE SISTEMSKI RIZIK DO FORMIRANJA PORTFELJA KOJI ODRAŽAVA CIJELO TRŽIŠTE OČEKIVANI PRINOS ZAVISI OD SISTEMSKOG RIZIKA PRINOS SE VEŽE ZA BETU, A NE ZA UKUPAN RIZIK

91 CAPM MODEL očekivana stopa prinosa na investicije
očekivana stopa prinosa na investicije rf stopa prinosa na nerizične investicije mjera sistemskog rizika ( rf) razlika između očekiv. prinosa na trž.portfelj i prinosa na neriz.investiciju

92 TRŽIŠNA LINIJA FINANSIJSKIH INSTRUMENATA
TRŽIŠNA LINIJA POKAZUJE PRINOS NERIZIČNOG ULAGANJA I PRINOS TRŽIŠNOG PORTFELJA Stopa prinosa = nerizična stopa + beta (prinos sa tržišta-nerizična stopa) PRINOS FI IZNAD TRŽIŠNE LINIJE- ONDA JE ON POTCIJENJEN PRINOS SVAKOG FI SE MORA NALAZITI NA TRŽIŠNOJ LINIJI

93 TRŽIŠNE ANOMALIJE -EFEKAT MALIH PREDUZEĆA (PORTFELJ STABILNIJI I MANJE RIZIČAN OD INDEKSA ČITAVOG TRŽIŠTA) -REAGOVANJE NA GLASINE -TEŠKO PREDVIDJETI CIJENE ZBOG NEPREDVIDIVIH REAKCIJA ŠPEKULANATA

94 SKLONOST POTROŠNJI I ŠTEDNJI
DOHODAK = POTROŠNJA + ŠTEDNJA -ZADUŽENJE -ŠTEDNJA = 0 -POZITIVNA ŠTEDNJA

95 MARGINALNA SKLONOST POTROŠNJI I ŠTEDNJI
NOVOZARAĐENA (EKSRA) JEDINICA: EKSTRA POTROŠNJA + EKSTRA ŠTEDNJA KOLIKO SE EKSTRA DOHOTKA USMJERAVA U ŠTEDNJU? MJERE FISKALNE POLITIKE : PREUSMJERAVANJE DOHOTKA OD BOGATIH U KORIST SIROMAŠNIH PROGRESIVNA SKALA DESTIMULIŠE INVESTICIJE BOGATIH

96 UKUPNA NACIONALNA SKLONOST ŠTEDNJI I POTROŠNJI
ZBIR POTROŠNJE SVIH GRUPA STANOVNIŠTVA ZBIR ŠTEDNJE SVIH GRUPA STANOVNIŠTVA NIVO POTROŠNJE ZAVISI OD: PROMJENE U NIVOU CIJENA, BROJU STANOVNIKA, DOHOTKU LIČNIH PREFERENCIJA (ŽELJE ZA STATUSNIM IZJEDNAČAVANJEM I SL.)

97 ŠTEDNJA I INVESTICIJE ŠTEDNJA - NOVČANA AKUMULACIJA
INVESTICIJE – ULOŽENA AKUMULACIJA CILJ A.D. – UVEĆANJE BLAGOSTANJA, A ZANEMARUJE LIČNE PREFERENCIJE VLASNIKA NAMJENA ŠTEDNJE: INVESTIRANJE – POVEĆAVA NACIONALNI DOHODAK, ZAPOSLENOST KUPOVINA POTROŠNE ROBE, POKLONA, ODLAZAK NA GODIŠNJI

98 MJERENJE ELEMENATA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
ISTORIJSKI TROŠAK (PO IZNOSU PLAĆANJA) TEKUĆI TROŠAK (KOLIKO BI BILO PLAĆANJE U TEKUĆEM PERIODU) PRODAJNA VRIJEDNOST (KOLIKO SE MOŽE DOBITI PRILIKOM PRODAJE) SADAŠNJA VRIJEDNOST (SADAŠNJA DISKONTOVANA VRIJEDNOST TOKOVA OD UPOTREBE SREDSTVA)

99 - POLITIKA NEUTRALNE NETO MONETARNE POZICIJE
VREDNOVANJE KAPITALA - POLITIKA NEUTRALNE NETO MONETARNE POZICIJE (VLASTITI KAPITAL-NEMONETARNA AKTIVA) - POLITIKA POZITIVNE NETO MONETARNE POZICIJE (VLASTITI KAPITAL = MONETARNA + DIO NEMON.AKTIVE) - POLITIKA NEGATIVNE NETO MONETARNE POZCIJE (VLASTITI KAPITAL – DIO NEMONETARNE AKTIVE)

100 PROCJENA VRIJEDNOSTI KAPITALA
TROŠKOVNI PRISTUP (VRIJEDNOST NJENE IMOVINE) PRINOSNI PRISTUP TRŽIŠNI PRISTUP (METOD UPOREDIVE KOMPANIJE ILI METOD TRANSAKCIJE)

101 PROCJENA VRIJEDNOSTI KOMPANIJE
POKAZATELJI FUNDAMENTALNE ANALIZE: POKAZATELJI USPJEŠNOSTI, POKAZATELJI LIKVIDNOSTI POKAZATELJI AKTIVNOSTI (EFIKASNOSTI) POKAZATELJI ZADUŽENOSTI TRŽIŠNI POKAZATELJI KOEFICIJENT STEČAJA

102 SLIČNOSTI OTVORENIH I ZATVORENIH IF
OSNIVA IH DRUŠTVO UZ SAGLASNOST KOMISIJE ODVOJENA IMOVINA FONDA OD DRUŠTVA DEPOZITAR: BANKA ILI CRHOV (SAGLASNOST KOMISIJE) NEOGRANIČENA PRENOSIVOST PREDMET KOD OTVORENIH IF : UDJELI PREDMET KOD ZATVORENIH: AKCIJE

103 RAZLIKE IZMEĐU OTVORENIH I ZAVORENIH IF
ZATVORENI: FIKSNI OSNOVNI KAPITAL NE MOŽE OTKUPLJIVATI VLASTITE AKCIJE UNOVČENJE SAMO NA SEKUNDARNOM TRŽ. – BERZI CIJENA AKCIJA ZAVISI OD ODNOSA PONUDE I POTRAŽNJE PRIKUPLJA SREDSTVA JAVNOM PONUDOM SVOJIH AKCIJA OTVORENI: -NEMA FIKSNI KAPITAL MOŽE OTKUPLJIVATI SVOJE UDJELE PRAVO VLASNIKA DA BILO KADA PRODA I OBAVEZA FONDA DA KUPI VRIJEDNOST UDJELA ZAVISI OD VRIJEDNOSTI IMOVINE U PORTFELJU NEMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA (imovina zajedn.vlasništvo ulagača)