PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA

Παρουσίαση με θέμα: "PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA
JE POSEBNO VAŽAN DIO SIGURNOSTI

2 EKSPLOZIJE I IZBIJANE VATRE NISU NAJČEŠĆI UZROČNICI NESREĆA NA RADU
MEĐUTIM, POSLJEDICE SU SPEKTA-KULARNE I DRAMATIČNE U POGLE-DU GUBITKA LJUDSKIH ŽIVOTA I MATERIJALNIH GUBITAKA

3 PRIMJER 1. EKSPLOZIJA SE DOGODILA ZA VRIJEME ČIŠĆENJA BOJLERA LOŽENOG UGLJENOM. DVA RADNIKA SU DOBILA FATALNE OPEKOTINE. UZROK EKSPLOZIJE JE BIO KRATKI SPOJ U OŠTEĆENOM KABELU NA SVJETILJKI, KOJI JE ZAPALIO UVITLANU PRAŠINU

4 2. PRIMJER PRAŠINA MIJEŠANA S RAZREĐIVAČEM U MIKSERU. PRAŠINA SE DODAVALA U MIKSER. STVORILA SE EKSPLOZIVNA SMJESA RAZREĐIVAČA I ZRAKA. ELEKTROSTATSKA ISKRA JE ZAPALILA SMJESU. RADNIK JE ZADOBIO OPASNE OPEKOTINE. RADNIK NIJE DOVOLJNO INERTIZIRAO MIKSER PRIJE ZAPOČINJANJA PROCESA

5 UGROŽAVA ŽIVOT I ZDRAVLJE ZAPOSLENIKA
EKSPLOZIJA UGROŽAVA ŽIVOT I ZDRAVLJE ZAPOSLENIKA KAO NEKONTROLIRANI UČINCI PLAMENA I TLAKA PRISUTNOST OTROVNIH PRODUKATA REAKCIJE ODUZIMANJE KISIKA IZ OKOLIŠNOG AMBIJENTA

6 OPASNOST OD EKSPLOZIJE
MOŽE NASTATI U SVIM DJELATNOSTIMA KOJE RABE ZAPALJIVE MATERIJALE

7 TO UKLJUČUJE ULAZNE MATERIJALE MEĐUPROIZVODE KONAČNE PROIZVODE OTPATKE IZ RUTINSKIH POSLOVA

8 PODRUČJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE
ZAKONOM UREĐENO PODRUČJE

9 REGULATIVA koja se odnosI na to područje:
PRAVILNIK O OPREMI I ZAŠTITNIM SUSTAVIMA NAMJENJENIM ZA UPORABU U PROSTORIMA UGROŽENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM (NN br. 123/05) ( sukladan Directive 94/9/EC) Popis usklađenih hrvatskih norma (NN 141/06, 27/08) PRAVILNIK O NAJMANJIM ZAHTJEVIMA SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA RADNIKA TE TEHNIČKOM NADGLEDANJU POSTROJENJA, OPREME, INSTALACIJA I UREĐAJA U PROSTORIMA UGROŽENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM (NN br. 39/06 i 106/07) (Directive 1999/92/EC) ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU ( NN. 59/96, 94/96 I 114/03) (Directive 89/391/EEC) ZAKONA O ENERGIJI ( NN. 68/01 I 177/04) ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA ( NN 58/93 I 33/05)

10 OSNOVNA ZADAĆA ZAKONSKE REGULATIVE
JE ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI ZAPOSLENIKA KOJI RADE U PROSTORIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

11 USPOSTAVA SUSTAVA ZAŠTITE
PROVODI SE UTVRĐIVANJEM SLIJEDEĆIH KORAKA: PREPOZNAVANJE OPASNOSTI I PROCJENA RIZIKA UTVRĐIVANJE POSEBNIH MJERA ZA POSTIZANJE SIGURNOSTII ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA ZBOG POJAVE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE OSIGURAVANJE SIGURNOG RADNOG OKRUŽENJA I PRIMJERENOG NADGLEDANJA ZA VRIJEME PRISUTNOSTI ZAPOSLENIKA SUKLADNO PROCJENJENOM RIZIKU OSIGURAVANJE UČINKOVITE KOORDINA-CIJE AKO NEKOLIKO TVRTKI RADI NA ISTOM PROSTORU IZRADA EX-DOKUMENTA

12 PODRUČJE OPASNOST OD EKSPLOZIJE KEMIJSKA INDUSTRIJA PRERADA I PROCESUIRANJE ZAPALJIVIH PLINOVA, TEKUĆINA I KRUTIH MATERIJA. PROCESI MOGU STVORITI EKSPLOZIVNE SMJESE NISKOGRADNJA I GRAĐEVINARSTVO IZ TLA SE MOGU POJAVITI ZAPALJIVI PLINOVI. POTREBNO JE ELABORIRATI TEHNIČKE POSLOVE DA SE SPRIJEĆI NEKONTROLIRANA POJAVA PLINA I NJGOVO PALJENJE. SKUPLJANJE ZAPALJIVIH PLINOVA U SLABO VENTILIRANIM PROSTORIMA (TUNELI, PODRUMI ITD) ENERGETSKA POSTROJENJA UGLJEN KOJI NIJE EKSPLOZIVAN U DODIRU SA ZRAKOM, MOŽE SE PRETVORITI TRANSPORTOM, MRVLJENJEM I SUŠENJEM U UGLJENU PRAŠINU SPOSOBNU STVARATI EKSPLOZIVNE SMJESE PRAŠINE I ZRAKA ZBRINJAVANJE OTPADA KADA SE OTPADNA VODA OBRAĐUJE U POSTROJENJIMA ZA PROČIŠĆAVANJE, MOŽE GENERIRATI ZAPALJIVE PLINOVE KOJI TVORE EKSPLOZIVNE SMJESE SAZRAKOM

13 OPSKRBA PLINOM EKSPLOZIVNA SMJESA PLIN/ZRAK MOŽE NASTATI USLIJED CURENJA, NA PR. ISTJECANJA DRVNA INDUSTRIJA PRERADOM DRVA NASTAJE DRVENA PRAŠINA. TO MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU PRAŠINA/ZRAK.NA PR. FILTERI, SILOSI RADNJE BOJENJA PRILIKOM RADA BOJENJA OTAPALA SE MIJEŠAJU SA ZRAKOM ŠTO MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU POLJOPRIVREDA POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BIO-PLINA NA FARMAMA. ISCURENJEM PLINA IZ POSTROJENJA MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU

14 PREHRAMBENA INDUSTRIJA
METALOGRADNJA PRILIKOM OBRADE METALA (POSEBNO LAKIH METALA) NASTAJE METALNA PRAŠINA KOJA MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU SA ZRAKOM PREHRAMBENA INDUSTRIJA EKSPLOZIVNA PRAŠINA NASTAJE PRILIKOM TRANSPORTA I SKLADIŠTENJA ŽITARICA, ŠEĆERA ITD, POSEBNO JE TO UPASNO NA MJESTIMAODSISAVANJA (FILTERI) FARMACEUTSKA INDUSTRIJA ČESTO SE KORISTI ALKOHOL KAO OTAPALO U PROIZVODNJI LIJEKOVA. AGENSI I POMOĆNI MATERIJALI MOGU STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU PRAŠINE (NA PR LAKTOZA) RAFINERIJE UGLJIKOVODICI U RAFINERIJI, SVI SU ZAPA-LJIVI, ZAVISNO O PLAMIŠTU I NORMALNIM OKOLIŠNIM TEMPERATURAMA MOGU STVO-RITI EKSPL. SMJESU. U POSTROJENJA SE OPĆENITO SMATRAJU KAO MJESTA UGROŽENA EKSPL. ATMOSFEROM OPORABA OTPADA PRI OPORABI IZ MOŽE NASTATI OPASNOST EKSPLOZIJE, NA PR. POSUDE KOJE NISU POTPUNOISPRAŽNJENE, PAPIR ILI PLASTIČNA PRAŠINA

15 EKSPLOZIJA GORIVA TVAR U SMJESI SA ZRAKOM (DOVOLJNO KISIKA) NASTAJE
AKO JE PRISUTNA GORIVA TVAR U SMJESI SA ZRAKOM (DOVOLJNO KISIKA) UNUTAR GRANICA EKSPLOZIVNOSTI ZAJEDNO S IZVOROM PALJENJA

16 OVA JE PROCJENA UVIJEK INDIVIDUALNA I NE MOŽE SE POOPĆITI.
ZAPOSLENIK TREBA SPRIJEČITI NASTANAK EKSPLOZIVNE ATMOSFERE PRVI KORAK PROCJENA OPASNOSTI MOŽE LI EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NASTATI POD UVJETIMA PROCESA I MOŽE LI BITI ZAPALJENA. OVA JE PROCJENA UVIJEK INDIVIDUALNA I NE MOŽE SE POOPĆITI.

17 U SLUČAJU EKSPLOZIJE RADNIK JE IZLOŽEN:
OPASNOSTI NEKONTROLIRANOG PLAMENA I UČINAKA TLAKA U OBLIKU RADIJACIJE TOPLINE, PLAMENA, TLAČNIH UDARA I LETEĆIH PREDMETA KAO I ŠTETNIH PROIZVODA REAKCIJE I SMANJENJA KISIKA ZA DISANJE U OKOLINI.

18 PROCJENU OPASNOSTI POČETNO USMJERITI NA:
VJEROJATNOST PRISUTANOSTI UČINKOVITOG IZVORA PALJENJA RAZMATRANJE UČINAKA EKSPLOZIJE U PROCJENI JE SEKUNDARNO JER KOD EKSPLOZIJE TREBA UVIJEK OČEKIVATI VELIKU ŠTETU . VJEROJATNOST POJAVE EXPLOZIVNE ATMOSFERE

19 PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OBAVITI ZA SVAKI POSAO ILI PROCES I
SVAKI RADNI STATUS ILI PROMJENU U POSTROJENJU.

20 NORMALNI RADNI UVJETI UKLJUČUJUĆI ODRŽAVANJE
PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OSNIVATI NA RADNIM STATUSIMA: NORMALNI RADNI UVJETI UKLJUČUJUĆI ODRŽAVANJE STAVLJANJE I POVLAČENJE IZ UPORABE GREŠKE I PREDVIDIVE GREŠKE KRIVE RADNJE KOJE SE MOGU PREDVIDJETI

21 PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OBAVITI CJELOVITO.
VAŽNI ČINITELJI: UREĐAJI U UPORABI GRAĐEVINE I KONFIGURACIJA KORIŠTENI MATERIJALI UVJETI RADA I PROCESA MEĐUSOBNI UTJECAJI I POVEZIVANJE (OTVORI) PRIMJENJENE METODE MORAJU IMATI SUSTAVNI PRISTUP

22 ČETIRI UVJETA POTREBNA ZA EKSPLOZIJU
VELIKI STUPANJ RASPRŠENOSTI ZAPALJIVE SUPSTANCE KONCENTRACIJA ZAPALJIVOG MEDIJA U EKSPLOZIVNIM GRANICAMA OPASNE KOLIČINE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE UČINKOVIT IZVOR PALJENJA

23 ZA NASTANAK EKSPLOZIVNE ATMOSFERE JE BITNO:
PLINOVI: GRANICE EKSPLOZIVNOSTI NAJVEĆE KONCENTRACIJE ZAPALJIVIH PLINA TIJEKOM RADA ZAPALJIVE TEKUĆINE GRANICE EKSPLOZIVNOSTI PARA DONJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI MAGLICA PLAMIŠTE RADNA ILI OKOLIŠNA TEMPERATURA NAČIN RADA S TEKUĆINAMA (ŠPRICANJE, RASPRŠIVANJE, ISPARAVANJE, KONDENZACIJA) KORIŠTENJE NA VISOKIM TLAKOVIMA (HIDRAULIČKI SUSTAVI)

24 ZAPALJIVE PRAŠINE NAČIN STVARANJA SLOJEVA PRAŠINE (BRUŠENJE, PRESIPAVANJE, PUNJNJE, PRAŽNJENJE, SUŠENJE) NAJVEĆE KONCENTRACIJE U ODNOSU NA DONJU GRANICU EKSPLOZIVNOSTI (ZA PRAŠINU JE VAŽNA DONJA GRANICA) VELIČINA ČESTICA

25 POJAVA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE
MORA SE NA RADNOM MJESTU ILI U POGONU ODREDITI MJESTO POJAVE DA BI SE MOGLO PODUZETI MJERE UKLANJANJA VAŽNE ČINJENICE ZA PROSUDBU KOD PLINOVA I PARA GUSTOĆA U ODNOSU NA ZRAK BRZINA KRETANJA ZRAKA (VEĆ MALO KRETANJE UTJEČE)

26 TEKUČINE I MAGLICE BRZINA ISPARAVANJA VELIČNA POVRŠINE S KOJE SE ISPARAVA I RADNA TEMPERATURA (RASPRŠIVANJE, ŠTRCANJE) TLAK KOJIM SE RASPRŠUJE TEKUĆINA

27 JE LI MOGUĆE STVARANJE OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE?

28 ISPARAVANJE VEĆ MALE KOLIČINE ZAPALJIVE TEKUĆINE (KAO ŠTO JE UKAPLJENI PROPAN) MOŽE STVORITI VELIKE KOLIČINE ZAPALJIVIH PARA

29 EKSPLOZIVNE ATMOSFERE.
1 LITRA UKAPLJENOG PROPANA AKO SE PRETVORI U PLIN I RAZRIJEDI SA ZRAKOM DO DONJE GRANICE EKSPLOZIVNOSTI STVARA LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE.

30

31 UGROŽENI PROSTOR. POJAVA KOLIČINE ZAPALJIVOG MEDIJA U PROSTORU,
DA SE MORAJU PODUZETI POSEBNE MJERE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI ZAPOSLENIKA, KLASIFICIRA PROSTOR KAO UGROŽENI PROSTOR.

32 PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE
MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE SE ODNOSE NA RAD POD ATMOSFERSKIM UVJETIMA RAD UKLJUČUJE PROIZVODNJU, POSTUPKE, PROCESE, UNIŠTAVANJE, SKLADIŠTENJE, PREVOŽENJE, TRANSPORT U PROIZVODNJI CJEVOVODIMA ILI DRUGIM NAČINIMA.

33 NEUGROŽENI PROSTOR PROSTOR U KOJEM SE NE OČEKUJE PRISUSTVO EKSPLOZIVNE PLINSKE ATMOSFERE U KOLIČINI KOJA IZISKUJE POSEBNE MJERE GLEDE KONSTRUKCIJE, UGRADBE i UPORABE UREĐAJA

34 NAČELA SIGURNOSTI TEHNOLOŠKE JEDINICE I POSTROJENJA UGROŽENA EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM MORAJU BITI: - PROJEKTIRANA - UPTREBLJAVANA - ODRŽAVANA

35 PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE
PODRUČJA KOJA SU OBRAĐENA DRUGIM DIREKTIVAMA A NE U OKVIRU PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE PROSTORI KOJI SE KORISTE DIREKTNO ILI ZA VRIJEME TRETMANA PACIJENATA UPOREBA UREĐAJA KOJI KORISTE GORIVE PLINOVE RAD S EKSPLOZIVNIM SUSPSTANCAMA ILI NESTABILNIM KEMIJSKIM SUSPSTANCAMA VAĐENJE MINIRALNIH SUSPSTANCI KORIŠTENJE PRIJEVOZNIH SREDSTVA NA KOPNU, VODI I ZRAKU ZA ŠTO POSTOJE MEĐUNARODNI SPORAZUMI (ADNR, ADR, ICAO, IMO, RID) SREDSTVA TRANSPORTA U UGROŽENIM PROSTORIMA NISU ISKLJUČENA

36 RASPROSTIRANJE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE MORA SE OGRANIČITI NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU UZ DOBRO ODRŽAVANJE OBZIROM NA - UČESTALOST - TRAJANJE - KOLIČINU

37 SVRHA KLASIFIKACIJE PROSTORA
ANALIZA I ODREĐIVANJE REALNE UGROŽENOSTI PROSTORA

38 CILJ IZRADA DOKUMENTACIJE S - UCRTANIM ZONAMA OPASNOSTI
I DEFINIRANIM PARAMETRIMA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE KOJA UGROŽAVA PROSTORE (GRUPE PLINOVA I TEMPERATURNI RAZREDI)

39

40

41

42 POSTUPAK KLASIFIKACIJE PROSTORA
PROVODE ZAPOSLENICI KOJI POZNAJU - SVOJSTVA ZAPALJIVIH TVARI - PROCESE - TEHNOLOŠKU OPREMU UZ SURADNJU S TEHNIČKIM OSOBLJEM DRUGIH STRUKA

43 ZAPALJIVI PLINOVI I PARE
PRIMJER: ZAPALJIVI PLINOVI I PARE UKAPLJENI PLIN (butane, butene, propane,propylene), PRIRODNI PLIN ZAPALJIVI PLINOVI(ugljični monoksid ili metan) ili PLINOVITE ZAPALJIVE KEMIKALIJE (acetilen, etilen oksid,vinilklorid) 2. ZAPALJIVE TEKUČINE (razređivači, goriva, nafta, maziva, otpadna ulja, boje, vodotopive i vodonetopive kemikalije) 3. PRAŠINE GORIVIH TVARI (ugljen, drvo, hrana – šećer, brašno, žitarice, plastika, metali ili kemikalije

44 GRUBA PROCJENA SE MOŽE NAČINITI “OD OKA”
AKO SE 8 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE NALAZI U PROSTORIJI OD 80 m3 SMATRA SE DA JE POTENCIJALNO OPASNA

45 SMATRATI OPASNOM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM
VIŠE OD 10 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE NA OGRANIČENOM MJESTU UVIJEK TREBA SMATRATI OPASNOM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM BEZ OBZIRA NA VELIČINU PROSTORA.

46 1 mm DEBELI SLOJ PRAŠINE PREKO CIJELE POVRŠINE PODA DOVOLJAN JE DA
UZVITLAN ISPUNI CIJELU PROSTORIJU, NORMALNE VISINE, EKSPLOZIVNOM SMJESOM PRAŠINA/ZRAK

47 MOŽE LI SE STVARANJE OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE POUZDANO SPRIJEČITI?
MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE OBUHVAĆAJU SVE MJERE SPRIJEČAVANJA STVARANJA OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE, SPRIJEČANJA PALJENJE OPASNE ATMOSFERE ILI OLAKŠAVANJA UČINAKA EKSPLOZIJE TAKO DA SE OSIGURA ZDRAVLJE I SIGURNOST ZAPOSLENIKA

48 PROSTORI KOJI SU POVEZANI PUTEM OTVORA S UGROŽENIM PROSTOROM MORAJU SE UZETI U OBZIR KOD ODREĐIVANJA UGROŽENOSTI PROSTORA.

49 PRIMJER: OPASNE TVARI MOGU SE POJAVITI SLUČAJNO, NA PR. KADA SE SKLADIŠTI SLABA KISELINA ILI LUŽINA U METALNOJ POSUDI. U TOM SLUČAJU MOŽE POJAVITI VODIK USLIJED ELEKTROKEMIJSKE REAKCIJE I NAKUPLJATI SE PLINOVITOJ FAZI.

50 SPRIJEČAVANJE NASTANKA OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE UVIJEK MORA BITI PRIORITET (PRIMARNA PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA) ZAMJENA ZAPALJIVIH S NEZAPALJIVIM MATERIJALIMA (VODENE OTOPINE, POVEČANA KRUPNOĆA PRAŠINE) OGRANIČENJEM KONCENTRACIJE (TEMPERATURA 5° C ISPOD PLAMIŠTA ZA OTAPALO, 15°C ZA SMJESE, VIŠE OD GORNJE GRANICE ZA NISKA PLAMIŠTA-TANK ZA GORIVO U AUTU) INERTIZACIJA (UBACIVANJE INERTNIH MATERIJALA U ZAPALJIVE MATERIJALE ILI OKOLIŠ)

51 INERTNI PLINOVI. INERTNE PRAŠINE:
DUŠIK, UGLJIKDIOKSID, PLEMENITI PLINOVI, VODENA PARA I ZAPALJIVI PLIN INERTNE PRAŠINE: KALCIJEV SULFAT, AMONIJEV FOSFAT,NATRIJEV HIDROKARBONAT, KAMENA PRAŠINA VAŽNO: DA INERTNI MATERIJAL NE REAGIRA S ZAPALJIVOM MATERIJOM (ALUMINIJ - UGLJIČNI DIOKSID)

52 NATALOŽENA PRAŠINA MOŽE STVORITI TINJANJE (ŽARENJE S MALO ILI NIŠTA KISIKA)
POJEDINE SMJESE MOGU IZAZVATI JAKU EXOTERMIČKU REAKCIJU. KOJA MOŽE BITI UZROK PALJENJA - NA PR SMJESA 95 % VAPNENCA I 5 % UGLJA.

53 NEMA ZNAČAJNIH ISPUŠTANJA
SPRJEČAVANJE ILI OGRANIČENJE STVARANJA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE U BLIZINI POSTROJENJA POSTROJENJE MORA BITI TAKOVO DA NEMA ZNAČAJNIH ISPUŠTANJA U PREDVIDIVOM RADU. TO SE POSTIŽE DOBRIM ODRŽAVANJEM. AKO TO NIJE MOGUĆE VELIKA POMOĆ JE VENTILACIJA.

54 IZBJEGAVANJE IZVORA PALJENJA EKSPLOZIVNU ATMOSFERU,
(SEKUNDARNA PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA) AKO NIJE MOGUĆE IZBJEĆI EKSPLOZIVNU ATMOSFERU, PRIBJEGAVA SE UKLANJANJU IZVORA PALJENJA – ELIMINACIJOM ILI ONEMOGUČAVANJEM PALJENJA TEHNIČKIM MJERAMA NA IZVORU PALJENJA

55 POTENCIJALNI IZVORI PALJENJA

56 RAZREDBA UGROŽENOG PROSTORA
(KLASIFIKACIJA - ZONE) PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA JAVLJA U KOLIČINI DA SE MORAJU PODUZIMATI POSEBNE MJERE JE UGROŽENIM PROSTOROM

57 VENTILACIJE VAŽNO ZA UČINKOVITOST PLINOVI, PARE I MAGLICE:
NAJVEĆA KOLIČINA ZAPALJIVE MATERIJE (JAČINA IZVORA) LOKACIJA IZVORA UVJETI ISPUŠTANJA PRAŠINE JEDINO AKO JE ODSISAVANJE NA IZVORU POUZDANO SPRIJEĆENO TALOŽENJE PRAŠINE U NAJBOLJEM SLUČAJU REZULTAT JE: SMANJENJE PROŠIRENJA ZONE

58 AKO SE NE MOŽE SPRIJEČITI NASTAJANJE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE TREBA SPRIJEČITI NJENO NASTAJANJE VENTILACIJOM SLIJEDEĆE ČINJENICE TREBA UZETI U OBZIR KADA SE PROCJENJUJE UČINKOVITOST VENTILACIJE PLINOVI, PARE, MAGLICE: MORA SE OCIJENITI MAKSIMALNA KOLIČINA ZAPALJIVE MATERIJE KOJA MOŽE BITI ISPUŠTENA (JAKOST IZVORA) I POZNAVATI LOKACIJU IZVORA KAO I UVJETE ŠIRENJA PRAŠINE: VENTILACIJA PRIDONOSI ODGOVARAJUĆU ZAŠTITU AKO SE PROVODI ODSISAVANJE NA IZVORU I AKO JE ODLAGANJE PRAŠINE POUZDANO. U NAJBOLJEM SLUČAJU VENTILACIJA MOŽE ISKLJUČITI OPASNA MJESTA, OBZIROM NA OGRANIČENJA DAKLE MOŽE SE POSTIĆI SMANJENJE NASTANKA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE ILI UBLAŽAVANJE OPASNOSTI (ZONE)

59 OSIM POZNAVANJA TOČNIH PARAMETARA IZVORA, POTREBNO JE DA:
PARAMETRI INSTRUMENTA MORAJU BITI ODGOVARAJUĆI ZA UVJETE UPORABE, POSEBNO VRIJEME REAGIRANJA, RAZINA ALARMA, PROSJEČNA OSJETLJIVOST NESMIJU NASTATI ŠTETNI UČINCI USLIJED POJEDINAČNOG KVARA FUNKCIJE SUSTAVA ALARMA PLINA (POUZDANOST) BROJ I LOKACIJA MJERNIH TOČAKA MORA BITI TAKO IZABRANA DA PREDVIĐA DA ĆE SMJESE BITI DETEKTIRANE BRZO I POUZDANO MORA SE ZNATI KOLIKO JE PROSTOR UGROŽEN DO TRENUTKA PRORADE ZAŠTITNIH MJERA POKRENUTIH INSTRUMENTOM

60

61

62

63

64

65 ZONA 0: PROSTOR U KOJEM JE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA STALNO ILI ČESTO ( UNUTRAŠNJOST SPREMNIKA, BLIZINA ODUŠAKA I OTVORA VENTILACIJE) ZONA 1: PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA POJAVLJUJE U NORMALNOM RADU ( UZ ZONU 0, NEPOSREDNO UZ BRTVE, VENTILE, ) ZONA 2: PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NE JAVLJA ČESTO U NORMALNOM RADU, A KADA SE POAJAVI TO TRAJE KRATKO. ( UZ ZONU 1 )

66

67

68

69 ZONA 20: PROSTOR U KOJEM JE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA STALNO ILI ČESTO U OBLIKU OBLAKA ZAPALJIVE PRAŠINE ( UNUTRAŠNJOST MLINOVA, SUŠIONIKA, SILOSA,SPREMNIKA, BLIZINA ODUŠAKA I OTVORA VENTILACIJE ZONA 21: PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA POJAVLJUJE U OBLIKU OBLAKA ZAPALJIVE PRAŠINE U NORMALNOM RADU (NEPOSREDNA BLIZINA PUNJENJA PRAŠKASTIH MATERIJALA) ZONA 22: PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NE POJAVLJUJE ČESTO U OBLIKU OBLAKA ZAPALJIVE PRAŠINE U NORMALNOM RADU, A AKO SE POJAVI NE TRAJE DUGO (NEPOSREDNA BLIZINA SKLADIŠTENJA PRAŠKASTIH MATERIJALA)

70

71

72

73 ZONA IZVOR PALJENJA MORA BITI POUZDANO UKLONJEN (U ZONAMA 20,21,22 MOGUĆE TALOŽENJE PRAŠINE TREBA UZETI U OBZIR) 0 ILI 20 U NORMALNOM RADU U PREDVIDIVIM SLUČAJEVIMA ILI GREŠKAMA U SLUČAJEVIMA RIJETKIH GREŠAKA 1 ILI 21 U NORMALNOM RADU (NE GREŠKAMA) U PREDVIDIVIM GREŠKAMA 2 ILI 22

74 TIPIČNI IZVORI PALJENJA
VRUĆA POVRŠINA (ELEKTRIČKI UREĐAJI, VRUĆE CIJEVI, POKRETNI DIJELOVI, SLABO PODMAZIVANJE ) PLAMEN ILI VRUĆI PLIN (SVAKI I NAJMANJI PLAMEN, PLAMEN KOD VARENJA) MEHANIČKI NASTALA ISKRA (UDARAC, STRUGANJE, BRUŠENJE) ELEKTRIČNI UREĐAJ (ISKRENJE I VRUĆE POVRŠINE) LUTAJUĆE STRUJE ILI STRUJE KATODNE ZAŠTITE

75 STATIČKI ELEKTRICITET
(POVRŠINE SA SPECIFIČNOM OTPORNOŠĆU >OD 109 Ωm, SPECIFIČNE RADNJE KAO NA ILUSTRACIJI)

76 ATMOSFERSKO PRAŽNJENJE
ELEKTROMAGNETSKA POLJA (9 kHz DO 300 GHz) VALNE DUŽINE –OPTIČKI SPEKTAR (1000 μm – 0,1 μm) IONIZACIJSKO ZRAČENJE ULTRAZVUK ADIABATSKA EKSPANZIJA KEMIJSKE REAKCIJE (REAKCIJE KOJE STVARAJU PREVISOKU TEMPERATURU- BEZ OBZIRA KAKO SU POKRENUTE )

77 ZAHTJEVI ZA OPERATIVNE UREĐAJE I INSTALACIJE
RADNI UREĐAJI I INSTALACIJE MORAJU BITI PRIMJERENI ZA UPORABU U UGROŽENOM PROSTORU UZIMAJUĆI U OBZIR RADNE UVJETE. MORAJU BITI IZRAĐENI, INSTALIRANI I ODRŽAVANI DA NE MOGU IZAZVATI EKSPLOZIJU

78 ZONA KATEGORIJA IZVEDBA ZA II 1G PLINSKU SMJESU, SMJESU PARA, MAGLICU 1 II 1G ILI 2G 2 II 1G ILI 2G ILI 3G 20 II 1 D SMJESU PRAŠINE 21 II 1D ILI 2D 22 II 1D ILI 2D ILI 3D

79 IZVEDBA UREĐAJA UREĐAJI I SPOJNE NAPRAVE ILI INSTALACIJE SMIJU SE KORISITI SAMO ONDA AKO JE POUZDANO UTVRĐENO DA NE ĆE IZAZVATI EKSPLOZIJU

80 ZA PROTUEKSPLOZIJSKU ZAŠTITU
ORGANIZACIJSKE MJERE ZA PROTUEKSPLOZIJSKU ZAŠTITU ORGANIZACIJSKE MJERE SE PODUZIMAJU TAMO GDJE SMO TEHNIČKE MJERE NISU DOVOLJNE ZA OSIGURAVANJE I ODRŽAVANJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE.

81 PRIMJER: AKO SE RADI S INERTNIM PLINOM MORA GA SE ISKLJUČITI DA RADNIKNE BI OSTAO BEZ KISIKA ALI TADA DOLAZI DO OPASNOSTI EKSPLOZIJE

82 ORGANIZACIJSKE MJERE ORGANIZACIJSKE MJERE MORAJU BITI DIO EX-DOKUMENTA
IZRADA RADNIH UPUTA OBUKA ZAPOSLENIKA O PROTUEKSPLOZIJSKOJ ZAŠTITI UTVRDITI KOMPETENCIJU ZAPOSLENIKA UVESTI SUSTAV ODOBRENJA ZA RAD U UGROŽ. PROSTORU PROVODITI ODRŽAVANJE PROVODITI NADZOR I NADGLEDANJE OZNAČAVANJE UGROŽENOG PROSTORA, GDJE JE POTREBNO ORGANIZACIJSKE MJERE MORAJU BITI DIO EX-DOKUMENTA

83 RADNE UPUTE RADNE UPUTE SU UPUTSTAVA I PRAVILA IZVOĐENJA AKTIVNOSTI POSLODAVACA ZA POSLOPRIMCA U PISANOM OBLIKU RADNE UPUTE OPISUJU OPASNOSTI ZA LJUDE I OKOLINU NA RADNOM MJESTU I UKAZUJU NA ZAŠTITNE MJERE KOJE SE MORAJU PROVODITI ILI NADGLEDATI.

84 RADNE UPUTE MOGU SADRŽAVATI POPIS SVIH POKRETNIH UREĐAJA KOJI SE SMIJU KORISTITI U PROMATRANOM UGROŽENOM PROSTORU ILI UPUĆUJU KOJU ZAŠTITNU OPREMU MORAJU NOSITI ONI KOJI ULAZE U UGROŽENI PROSTOR. RADNE UPUTE MORAJU BITI TAKO PISANE DA SU RAZUMLJIVE ONIMA KOJIMA SU NAMIJENJENE (NAČINOM PISANJA I JEZIKOM KOJI ZAPOSLENICI RAZUMIJU)

85 NADLEŽNOSTI RADNIKA ZA SVAKO RADNO MJESTO TREBA BITI DOVOLJAN BROJ RADNIKA S POTREBNIM ISKUSTVOM I TRENINGOM ZA OBAVLJANJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE

86 TRENING RADNIKA POSLODAVAC MORA OSIGURATI RADNICIMA TRENING KOJIM ĆE IH UPOZNATI S OPASNOŠĆU OD EKSPLOZIJE NA RADNOM MJESTU I PODUZETIM MJERAMA ZAŠTITE.

87 TRENING SE MORA PLANIRATI I U PRIHVATLJIVIM PERIODIMA PONAVLJATI.
RADNICI MORAJU BITI UPOZNATI: S RADOM NA SIGURAN NAČIN U UGROŽENOM PROSTORU ILI NJEGOVOJ NEPOSREDNOJ BLIZINI. S OSOBNOM ZAŠTITNOM OPREMOM KOJU MORAJU NOSITI ZA VRIJEME RADA. TRENING SE MORA PLANIRATI I U PRIHVATLJIVIM PERIODIMA PONAVLJATI.

88 NADGLEDANJE U UGROŽENOM PROSTORU MORA POSTOJATI SUSTAV NADZORA I OSIGURANJA NAD SIGURNOŠĆU I ZDRAVLJEM RADNIKA

89 DOZVOLA ZA RAD RAD U UGROŽENOM PROSTORU,KOJI MOŽE IZAZVATI EKSPLOZIJU,
MORA BITI ODOBREN OD OSOBE KOJA JE ODGOVORNA I OVLAŠTENA.

90 NA ŠTO TREBA SADRŽAVATI DOZVOLA ZA OBAVLJANJE RADOVA :
GDJE SE TOČNO IZVODI RAD JASNO NAZNAČENO KOJI ĆE SE RADOVI IZVESTI UKAZIVANJE NA OPASNOST POTREBNE PREDOSTROŽNOSTI (OSOBA TREBA POTPISATI DA JE VIDJELA DA PREDOSTROŽNOSTI POSTOJE) POTREBNA ZAŠTITNA OPREMA KADA RAD POČIMA I KADA SE PREDVIĐA ZAVRŠETAK PRIHVAČANJE, POTVRĐIVANJE RAZUMIJEVANJA IZVJEŠTAJ O UOČENIM ANOMALIJAMA TIJEKOM RADA

91 NAKON ZAVRŠETKA RADA MORA SE PROVJERITI DA JE POSTROJENJE OPET SIGURNO I DA SU SVI UKLJUČENI INFORMIRANI DA JE POSAOGOTOV

92 ODRŽAVANJE OBUHVAĆA POPRAVAK, SERVISIRANJE I NADZOR
PRIJE POČETKA ODRŽAVANJA UKLJUČENI U ODRŽAVANJE MORAJU BITI INFORMIRANI I OVLAŠTENI ZA POSAO. POSAO MOGU OBAVLJATI SAMO OSPOSOBLJENI RADNICI

93 OPREMA. KOJA MOŽE IZAZVATI EKSPLOZIJU TIJEKOM RADA MORA MEHANIČKI I/ILI ELEKTRIČKI BITI ISKLJUČENA (AKO JE MOGUĆE) AKO POSTOJI OPASNOST OD NA PR. LETEĆIH ČESTICA POTREBN JE NAČINITI ZASLANJANJE I OSTALE MJERE OPREZA

94 NADZOR I PROVJERE PRIJE PRVE UPORABE, OŠTEĆENJA ILI PROMJENE MORA PROVESTI PROVJERA CJELOKUPNE PROTUEKSPLOZIJSKE SIGURNOSTI UČINKOVITOST PODUZETIH MJERA SE MORA PROVODITI KOMPETENTNO OSOBLJE U ODMJERENIM (PLANIRANIM) INTERVALIMA

95 OZNAČAVANJE UGROŽENOG PROSTORA
UGROŽENI PROSTOR TREBA BITI OZNAČEN NA SVOJIM RUBOVIMA ZNAKOM

96 KOORDINACIJA AKO U ODREĐENOM PROSTORU RADI NEKOLIKO IZVOĐAČA MORA POSTOJATI KOORDINACIJA I MORA SE ZNATI : TKO JE ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU ŠTO SE MORA ZNATI: KOJI ĆE SE RADOVI IZVODITI PLANIRANI POČETAK I PRIHVATLJIVI ZAVRŠETAK RADOVA MJESTO RADA RADNICI KOJI ĆE SUDJELOVATI PLANIRANE METODE RADA KAO I MJERE I POSTUPCI IZ EX-DOKUMENTA IME ODGOVORNE OSOBE

97 TIPIČNI REZULTAT SLABE KOORDINACIJE,
KOJI VODI OPASNOSTI OD EKSPLOZIJE JE SLIJEDEĆI: UGOVARAČ NIJE UPOZNAT S OKOLIŠNIM OPASNOSTIMA U TVRTKI GDJE JE ANGAŽIRAN I GDJE TREBA PRIMJENITI SVOJ RAD UNUTARNJA ORGANIZACIJA ČESTO NEZNA DA VANJSKI RADNICI RADE U TVRTKI I/ILI KOJU OPASNOST UNOSE IZVOĐENJEM RADOVA MENADŽMENT TVRTKE NIJE OBJASNIO KAKO SE ON I NJIHOVI RADNICI MORAJU PONAŠATI U ODNOSU NA UGOVORNU OSOBU

98 MJERE OSIGURAVANJA SIGURNE KOOPERACIJE
(BEZ OBZIRA NA OSOBNE OBVEZE): TRAŽENJE KONTAKTA SAVJETOVANJE POKAZIVANJE PROMIŠLJANJA POŠTOVANJE DOGOVORENOG

99 EX-DOKUMENT PRAVILNIK O NAJMANJIM ZAHTJEVIMA (NN br. 39/06 i 106/07)
OBVEZUJU POSLODAVCA NA IZRADU DOKUMENTA O PROTUEKSPLOZIJSKOJ ZAŠTITI (EX-DOKUMENT) EX-DOKUMENT MORA SADRŽAVATI NAJMANJE: ODREĐENE I OCJENJENE OPASNOSTI NASTANKA EKSPLOZIJE PODUZETE ODGOVARAJUĆE MJERE PROVEDENU RAZREDBU PROSTORA U ZONE PRIMJENJENE MJERE PREMA PRAVILNIKU DOKUMENTE DA SU OPREMU I PROSTORI IZVEDENI NA NAČIN OSIGURAVANJA SIGURNOSTI DOKUMENTE DA SE OPREMA I INSTALACIJE KORISTE NA SIGURAN NAČIN

100 SADRŽAJ EX-DOKUMENTA DOKUMENTACIJA: - POSTROJENJA I RADNIH PROSTORA
- PROCESA I/ILI AKTIVNOSTI - O ZAPALJIVIM TVARIMA, IZVORIMA ISPUŠTANJA I NJIHOVIM KARAKTERISTIKAMA PROCJENE RIZIKA (ANALIZA) KLASIFIKACIJU PROSTORA PODUZETE MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE -TEHNIČKE MJERE -ORGANIZACIJSKE MJERE -PROTUEKSPLOZIJSKE MJERE POPIS OPREME -ELEKTROENERGETSKU / INSTRUMENTACIJSKU -NEELEKTRIČNU OPREMU PROJEKTE INSTALACIJA (ELEKTRIČNE/ NEELEKTRIČNE),

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

118

119