POJEDNOSTAVLJENI MODEL MIKROPROCESORA

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Advertisements

Sustavi za praćenje i vođenje procesa Bojan Stanković
Prof.dr Marina Marjanović OSNOVI RAČUNARSKE TEHNIKE
STEROIDI.
Memorija.
2. OSNOVNI PRINCIPI RAČUNALNE TEHNOLOGIJE
MATEMATIKA NA ŠKOLSKOM IGRALIŠTU
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
Skladištenje toplotne energije
oscilacije i talasi 1. Oscilatorno kretanje 2. Matematičko klatno
Nebojša Lazarević, prof. Inf. STR 15 – STR. 32
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
IPR – NAFTA 1.
Digitalna logika i minimizacija logičkih funkcija
Čvrstih tela i tečnosti
Generator naizmenične struje
18.Основне одлике синхроних машина. Начини рада синхроног генератора
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
ČVRSTOĆA 16 IZVIJANJE.
Komponente digitalnih sistema
VREMENSKI ODZIVI SISTEMA
Direktna kontrola momenta DTC (Direct Torque Control)
SEKVENCIJALNE STRUKTURE
Aminokiseline, peptidi, proteini
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
Centralna procesorska jedinica
SPECIJALNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE
Redna veza otpornika, kalema i kondenzatora
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
Brojevi u pokretnom zarezu
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Podsetnik.
Obrada slika dokumenta
jedan zanimljiv zadatak
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
KRETANJE TELA U SREDINI SA PRIGUŠENJEM – PROBLEM KIŠNE KAPI
Predavanje br. 8 Simetralne ravni
MATEMATIČKI MODELI EFIKASNOSTI
Poslovne simulacije 4. Diskretne simulacije M. Zekić-Sušac, EFO.
FORMULE SUMIRANJE.
Dimenziona analiza i teorija sličnosti
Strujanje i zakon održanja energije
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Booleova (logička) algebra
Strukture podataka i algoritmi 2. DIZAJN I ANALIZA ALGORITAMA
Deset zapovijedi – δεκα λογοι (Izl 34,28 Pnz 10,4)
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
8 Opisujemo val.
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
ANALIZA GREŠAKAU MJERENJU UPOREDNA ANALIZA REZULTATA Ana Đačić 62/07
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1, D. Gracin1
Pirotehnika MOLIMO oprez
Ustroj i poruka novozavjetnih tekstova
Tomislav Krišto POSLOVNA STATISTIKA Tomislav Krišto
Pi (π).
Kako izmjeriti opseg kruga?
DAN BROJA π.
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

POJEDNOSTAVLJENI MODEL MIKROPROCESORA

Pojednostavljeni model mikroprocesora

Pojednostavljeni model mikroprocesora Model mikroprocesora ima akumulator A koji koji se upotrebljava za privremeno skladištenje jednog od operanada. Akumulator učestvuje pri izvršavanju aritmetičkih i logičkih operacija nad podacima, te ima središnju ulogu u prenosu podataka unutar mikroračunara. Programsko brojilo (programski brojač) - registar PC - sadrži adresu sljedećeg bajta koji će biti pribavljen u narednom ciklusu.

Pojednostavljeni model mikroprocesora Operacijski kod instrukcije upisuje se u instrukcijski registar - registar IR. U 16-bitnom brojilu podataka (registar podataka) registru DC, sadržana je adresa memorijske lokacije u kojoj se nalazi operand. Izvođenje svake instrukcije dijeli se na: - fazu pribavljanja instrukcije -PRIBAVI (fetch), - fazu izvršavanje instrukcije -IZVRŠI (execute).

Faza: Pribavi Mikroprocesor za vrijeme faze PRIBAVI postavlja sadržaj programskog brojila preko interne sabirnice na spoljnu adresnu sabirnicu. Ujedno šalje i odgovarajuće upravljačke signale (signal ČITAJ) na spoljnu upravljačku sabirnicu (u našem slučaju pojednostavljeni model imaće samo dva upravljačka signala: ČITAJ i PIŠI). Memorijski sklop dekodira postavljenu adresu (prisutnu na adresnoj sabirnici) u cilju pristupa do odgovarajuće memorijske riječi.

Faza: Pribavi Za nekoliko stotina ns (npr. 50ns) sadržaj specificirane memorijske lokacije pojaviće se na spoljnoj sabirnici podataka. Taj se sadržaj skladišti u instrukcijskom registru IR, i to je operacijski kod instrukcije. Za vrijeme faze PRIBAVI mikroprocesor upotrebljava svoju internu logiku i povećava sadržaj programskog brojila.

Pojednostavljeni model mikroprocesora

Faza: Izvrši U fazi IZVRŠI upravljačka jedinica, u skladu s operacijskim kodom koji je skladišten u instrukcijskom registru, stvara niz upravljačkih signala. Rezultat tog niza signala su odgovarajući prenosi podataka, odnosno operacije (npr. aktiviranje pojedinih sklopova unutar aritmetičko- logičke jedinice.

Takt mikroprocesora Operacije unutar mikroprocesora (često se nazivaju mikrooperacijama) sinhronizovane su generatorom takta. Perioda generatora takta može biti, u zavisnosti od tipa mikroprocesora, od 1 ns do nekoliko desetina ns. Signali generatora takta mogu se sastojati od jednog ili više signala (to je onda višefazni generator takta, npr. mikroprocesor M6800 ima signale φ1 i φ2). Za pojednostavnjeni model izabran je jednofazni generator takta φ je obično oznaka za signal generatora takta.

Takt mikroprocesora Jednofazni signal takta (vremenskog vođenja) Φ pojednostavljenog modela mikroprocesora

Primjer Na primjeru jednostavnog programa sa sljedeće slike prikazani su vremenski dijagram stanja na spoljnim sabirnicama i promjene u sadržajima registara modela u cilju objašnjenja rada mikroprocesora. (Napomena: Adrese i sadržaji memorijskih lokacija na slici prikazani u heksadekadnom sistemu.)

Primjer

Primjer Početni uslov (sadržaj registara) prikazuje sljedeća slika. Na slici su označeni samo oni registri koji učestvuju u izvođenju programa. U programskom brojilu postavljena je adresa prve instrukcije.

Primjer – početni uslovi

Stanje nakon faze PRIBAVI: Prvi ciklus prve instrukcije

Prethodna slika prikazuje stanje nakon faze PRIBAVI: u instrukcijskom registru skladišten je operacijski kod instrucije, sadržaj programskog brojila povećan je za 1. Sadržaj instrukcijskog registra 10110110 (B6-heksadekadno) dekodiran je kao: napuni akumulator A sadržajem memorijske lokacije koje je adresa sadržana u sljedeća dva bajta. Mikroprocesor pribavlja sledeći bajt postavljanjem sadržaja programskog brojila na adresnu sabirnicu i generiranjem upravljačkog signala ČITAJ. Pribavljeni bajt se smješta u brojilo podataka.

Prethodna slika prikazuje stanje nakon pribavljanja značajnijeg bajta adrese operanda (02..); Programsko je brojilo uvećano za 1. Mikroprocesor pribavlja treći bajt instrukcijske riječi-manje značajni bajt adrese operanda (..01) i smješta ga u brojilo podataka; ,..programsko brojilo uvećava se za 1 i pokazuje na sljedeću instrukciju 9B.

Stanje nakon pribavljanja značajnijeg bajta adrese operanda: Drugi ciklus prve instr.

Stanje nakon prib. manje zn Stanje nakon prib. manje zn. bajta adrese operanda: Treći ciklus prve instrukcije

Instrukcijska riječ sastavljena iz tri bajta Ako se na trenutak pretpostavi da instrukcijski registar IR (0-7) i brojilo podataka DC (0-15) čine jedan 24-bitni registar, može se instrukcijski registar smatrati poljem operacijskog koda, a brojilo podataka adresnim poljem.

Postupku pribavljanja kompletne instrukcijske riječi mikroprocesora su bila tri ciklusa (3x1 bajt), dok bi računar sa dužinom reči od 24 bita taj isti postupak obavio u jednom ciklusu. Mikroprocesor pribavlja operand postavljanjem sadržaja brojila podataka na adresnu sabirnicu i generisanjem upravljačkog signala ČITAJ.

Sljedeća sllika prikazuje konačni rezultat izvođenja prve instrukcije: Akumulator A napunjen je sadržajem memorijske lokacije 0201. Sadržaj programskog brojila nije povećan, jer je pribavljen operand a ne instrukcija - mikroprocesor je bio u fazi IZVRŠI.

Stanje nakon izvođenja prve instr.: Četvrti ciklus prve instrukcije

Sljedeća slika prikazuje pojednostavnjeni vremenski dijagram izvođenja prve instrukcije. Instrukcija se izvodi u četiri ciklusa (periode) generatora takta φ.

Pojednostavljeni vremenski dijagram izvođenja prve instrukcije

Nastavlja se dalje izvođenje programa. Sljedeća slika prikazuje stanje nakon pribavljanja prvog bajta druge insrukcijske riječi. U instrukcijskom registru smješten je operacijski kod druge instrukcije. Sadržaj programskog brojila povećan je za 1. Instrukcijski kod 9B, uz specificiranje operacije (pribrajanja operanda sadržaju akumulatora A), određuje i način adresiranja – sljedeći bajt je manje značajan bajt adrese operanda.

Stanje nakon pribav. prvog bajta druge instrukcije: Prvi ciklus druge instrukcije

Sljedeća slika prikazuje stanje nakon pribavljanja drugog bajta instrukcijske riječi. Programsko brojilo povećano je za 1, a u brojilo podataka smješta se adresa operanda.

Stanje nakon pribav. drugog bajta instr Stanje nakon pribav. drugog bajta instr. riječi: Drugi ciklus druge instrukcije

Sljedeća slika prikazuje rezultat konačnog izvođenja instrukcije-sadržaj akumulatora A pribrojen je sadržaj sa memorijske lokacije 00FF (1A). Programsko brojilo nije povećano za 1 - mikroprocesor je bio u fazi IZVRŠI.

Prikaz konačnog izvođenja instrukcije

Sljedeća slika prikazuje vremenski dijagram izvođenja druge instrukcije. U mnemoničkom kodu program bi imao (za mikroprocesor M6800) sledeći oblik: LDAA $0201 ADDA $FF (Napomena: $ je oznaka za heksadekadni broj )

Vremenski dijagram izvođenja druge instrukcije

Tabela prikazuje stanje na sabirnici podataka i adresnoj sabirnici za model mikroprocesora prilikom izvođenja zadatog programa.