Osnovna škola Konjščina

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Advertisements

MATEMATIKA NA ŠKOLSKOM IGRALIŠTU
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
KVALITETA ZRAKA U SLAV. BRODU
Ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
Čvrstih tela i tečnosti
Merenja u hidrotehnici
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
Aminokiseline, peptidi, proteini
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
Nuklearna hemija.
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Elektrostatički potencijal
TROUGΔO.
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Obrada slika dokumenta
Rezultati vežbe VII Test sa patuljastim mutantima graška
jedan zanimljiv zadatak
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
PONAVLJANJE.
Svjetski dan voda, 22. ožujka.
Strujanje i zakon održanja energije
Električni otpor Električna struja.
UTICAJ ELEKTRIČNOG OSVJETLJENJA NA KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Transformacija vodnog vala
FEROMAGNETIZAM MATEJ POPOVIĆ,PF.
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
ARHIMEDOVA PRIČA O KRUNI
UČINSKA PIN DIODA.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Meteorologija i oceanografija 3.N
Aleksandar Buinac OŠ Viktorovac, Sisak
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Astronomska navigacija 3.N.
STACIONARNO NEJEDNOLIKO TEČENJE U VODOTOCIMA
Deset zapovijedi – δεκα λογοι (Izl 34,28 Pnz 10,4)
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
ANALIZA GREŠAKAU MJERENJU UPOREDNA ANALIZA REZULTATA Ana Đačić 62/07
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Natjecanje u pamćenju decimala broja π
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1, D. Gracin1
6. AKSIJALNO OPTEREĆENJE PRIZMATIČKIH ŠTAPOVA
SLOŽENE SJENE U AKSONOMETRIJI I PERSPEKTIVI
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Karakterizacija tankoslojnih solarnih ćelija deponiranih na staklenoj podlozi pomoću Impedancijske Spektroskopije(IS) N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1,
Tomislav Krišto POSLOVNA STATISTIKA Tomislav Krišto
DOCRTAVANJE.
Kratki elementi opterećeni centričnom tlačnom silom
Vjera u Bibliji i svećenik danas
Balanced scorecard slide 1
Kako izmjeriti opseg kruga?
DAN BROJA π.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Osnovna škola Konjščina Dobar dan, ovo su Ines, Doris i ja sam Jelena. Učenice smo OŠ Konjščina, Državna smotra i natjecanje GLOBE škola Trogir, 2014

izvora do ušća Krapinom od Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća I danas ćemo vam predstaviti naš istraživački projekt “Krapinom od izvora do ušća”.

Rijeka Krapina (duljina približno 70 km) Izvor (Podrute) Krapinica (najveća pritoka) Krapina je rijeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj,duljine približno 70 km i lijeva je pritoka rijeke Save. Cijelim svojim tokom protječe kroz Hrvatsko zagorje. Izvire na jugoistočnim padinama Ivanščice, kod mjesta Podrute, a ulijeva se u Savu kod Zaprešića na zapadnom rubu Zagreba. Veća naselja uz koja teče Krapina jesu Konjščina, Zlatar Bistrica, Bedekovčina, Zabok, Veliko Trgovišće i Zaprešić. Uglavnom ima desne pritoke koji izviru iz Ivanščice i Strahinščice, od kojih je najveća Krapinica koja izvire ispod Macelja. Ušće u Savu (Zaprešić)

Živi svijet mrena šaran klen smuđ riječni rak vrba iva žuta perunika Vodeni beskralješnjaci šaran klen smuđ riječni rak vrba iva U Krapini žive mnoge vrste riba od kojih su najčešće šaran, mrena, klen, smuđ i crvenperka, te brojni vodeni beskralješnjaci i riječni rak. Uz njezine obale možemo sresti dabra, divlje patke i sive čaplje. Njihova staništa obrasla su vrbama i žutim perunikama. žuta perunika crvenperka siva čaplja divlje patke dabar

Dolinom rijeke Krapine Duž cijelog toka vodi željeznička pruga Zagreb-Varaždin. Najznačajniji cestovni pravci koji prolaze promatranim područjem su državne cestekoje spajaju istok izapad županije te čine poveznicu s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom Prometnice D29 i D24 Željeznička pruga Zagreb-Varaždin

Mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera GLOBE podatci Mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera Temperatura, kisik,nitrati i nitriti, prozirnost,alkalitet, pH i konduktivitet Svakog tjedna mjerimo fizikalno-kemijska svojstva vode rijeke Krapine i Bajera u blizini naše škole. Unazad 15 godina prikupili smo zavidan broj podataka i dobili mnoga priznanja. Rezultati naših mjerenja nisu ukazivali veće promjene u izmjerenim parametrima tijekom godina. Kako se naša postaja nalazi u gornjem toku rijeke Krapine zapitali smo se …

Istraživačka pitanja / Hipoteze Jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? Spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena. - jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? - spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena.

Metode istraživanja Određivanje koordinata GPS-om Mjerenja prema GLOBE hidrološkim protokolima: temperatura vode, pH, otopljeni kisik, zasićenost kisikom, alkalitet, konduktivitet, prozirnost i prisutnost nitrata Bilježenje i obrada podataka Fotografiranje Analiza podataka Hrvatskih voda Podatci Zavoda za javno zdravstvo Da bismo proveli istraživanje koristili smo GLOBE hidrološke protokole, podatke ustanova koje se bave monitoringom voda na našem području. Mjerenja smo izvršili u jednom danu. Rezultate smo unijeli u tablice, fotografirali svoje postaje i odredili njihove koordinate

Prikaz i analiza podataka Nizinsko područje uz rijeku Krapinu odlikuje se relativno uskom riječnom dolinom, sredinom koje prolazi vodotok, te je ispresijecano njezinim pritocima. U gornjem toku, sve do Zaboka, rijeka je obrasla drvećem i visokim grmljem, teško je pristupačna, tako da smo za lokacije odabrali mostove. Tek nakon Zaboka korito je prošireno i regulirano zbog sprječavanja poplava. Područje uz rijeku Krapinu odlikuje se relativno uskom riječnom dolinom, sredinom koje prolazi vodotok, te je ispresijecano njezinim pritocima.

Prikupljanje podataka Izvor Podrute Hum Lug Bedekovčina Zabok Konjščina Pojatno Najprije smo dogovorili plan naših aktivnosti. Odredili smo 7 mjernih postaja (koje možete vidjeti na ovoj karti), pripremili materijal i pribor te 9. studenog krenuli na teren. Za potrebe projekta mjerenja smo proveli na slijedećim postajama Izvor Podrute – kod sela Podrute u podnožju Ivanščice, najbliže što smo mogli prići izvoru Konjščina – most nakon kanalizacijskih ispusta naselja Konjščina Bedekovčina – most nakon industrijskih postrojenja naselja Bedekovčina Hum Lug poslije bolnice Bračak – most kod gradilišta brze ceste i nakon ispusta bolnice Bračak Zabok industrijska cesta– most u blizini autoceste i nakon industrijske zone Zabok Pojatno – most nakon tvornice Viadukt u Pojatnom i industrijske zone u Velikom Trgovišću Zaprešić – most kod ušća u rijeku Savu Zaprešić Odabrali smo 7 postaja, pripremili materijal i pribor i 9. studenog, 2013. krenuli na mjerenje

Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Terenski rad Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Odredili smo lokaciju mjerne postaje pomoću GPS-a i uzeli uzorke vode. Kod izvora smo to činili sami, a kasnije smo koristili pomoć domara. Najprije samostalno, a kasnije uz pomoć domara

3. Mjerenja fizikalno – kemijskih svojstava Temperatura pH Otopljeni kisik Alkalitet Nitrati i nitriti Prozirnost Električna vodljivost Vršili smo slijedeća mjerenja: Temperatura pH Otopljeni kisik Alkalitet Nitrati i nitriti Prozirnost Električna vodljivost

Rezultati istraživanja Temperature vode minimalna maksimalna Nakon izvršenih mjerenja analizirali smo naše podatke i dobili slijedeće rezultate. Temperature vode ima velik utjecaj na količinu i raznolikost života. Vrijednosti temperature vode (Slika 1.) bile su ujednačene i kretale su se od 4 do 5 °C. Nije uočen gradijent vrijednosti temperature vode od izvora prema ušću Slika 1. Temperatura vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Slika 3.Zasićenost kisikom vode rijeke Krapine na odabranim postajama Otopljeni kisik Slika 2. Količina otopljenog kisika u rijeci Krapini na odabranim postajama Koncentracije otopljenog kisika (Slika 2.) kretale su se od maksimalnih 10 mg/l na postajama bližima izvoru, do minimalnih 6 mg/l na samom ušću. Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. Koncentracija otopljenog kisika međutim ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije. Zasićenost kisikom (Slika 3.) kretala se između 70 i 80% u gornjem toku do ujednačenih 54% na postajamaHum Lug, Zabok i Pojatno. Na samom ušću u rijeku Savu zasićenost pada na 46,87%. Slika 3.Zasićenost kisikom vode rijeke Krapine na odabranim postajama Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije

Slika 4. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama U rijeci Krapini raste od izvora prema ušću - obrnuto proporcionalan vrijednostima koncentracije kisika U prilog navedenom govori i konduktivitet (Slika 4.) koji je najviši u točki gdje je koncentracija kisika najniža. Konduktivitet raste prema ušću u Savu jer se povećava koncentracija otopljenih tvari (vjerojatno zbog većeg broja ispusta otpadnih voda i pritoka ostalih rijeka u Krapinu na tome području Slika 4. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama

Neutralno Blago kiselo pH Neutralno Blago kiselo Vrijednosti pH vode (Slika 5.) kreću se od neutralnog u gornjem toku rijeke, pa do blago kisele na ušću.Vrijednost izmjerena na postaji Zaprešić može utjecati na živi svijet u vodi, budući da su optimalne vrijednosti pH za organizme između 6,5 do 8,5. Slika 5. Vrijednosti pH vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Alkalitet Usporedbom podataka alkaliteta i pH vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra Alkalitet vode u rijeci Krapini (Slika 6.) kreće se od minimalno 374 mg/l CaCO3 na postaji Hum Lug, do maksimalno 414 mg/l CaCO3 najbliže izvoru Krapine. Usporedba podataka o alkalitetu i pH vrijednosti potvrđuje proporcionalan odnos ta dva parametra. Slika 6. Alkalitet vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Prozirnost vode Najprozirnija Mutna Prozirnost vode pokazuje mogućnost prolaza sunčevog svjetla kroz vodu, a ono je bitno za rast zelenih biljaka Najprozirnija je rijeka u svom gornjem toku (više od dužine cijevi ili >100 cm ). Najniže vrijednosti su izmjerene na postaji Hum Lug (samo 38 cm), što je i za očekivati s obzirom na vrijednosti ostalih parametara koji na tom mjestu pokazuju također najniže rezultate. U neposrednoj blizini lokacije odvijaju se i radovi na izgradnji ceste (iskopi, prašina, promet teških strojeva i dr.) što svakako doprinosi mutnoći i smanjuje mogućnost prolaza sunčeve svjetlosti kroz vodu. U svom donjem toku prozirnost je oko 70 cm. Slika 7. Prozirnost vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Nitrati i nitriti Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone Nitrati i nitriti su važni za određivanje kvalitete vode. Najčešći je ograničavajući faktor za rast biljaka. Kod povećanih koncentracija može doći do većeg razvoja algi i makrofita. Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone. Slika 8. Prisutnost nitrata u vodi rijeke Krapine na odabranim postajama

Stanje vode u rijeci Krapini Na temelju izmjerenih parametara, a prema Standardima kakvoće voda za ocjenu ekološkog stanja za vodotoke (Narodne novine 89./2010.), za Krapinu možemo reći da prema vrijednostima pH, alkaliteta, kisika i konduktiviteta spada u vode dobrog do vrlo dobrog stanja, a prema količini nitrata vode umjerenog dološeg stanja Dobro do vrlo dobro: - pH - alkalitet - kisik - konduktivitet Umjereno do loše: -nitrati

Hrvatske vode Zavod za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec Surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje brinu o čistoći i zaštiti voda Hrvatske vode Zavod za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec 20. Tijekom rada na projektu surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje se brinu o čistoći i zaštiti voda.

Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013 Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013. godinu Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda Postaja Svojstvo Konjščina Bedekovčina Zabok Zaprešić MDK Zasićenje kisikom (%) 75,3 53,9 74,6 71,5 50-100 BPK₃ - Biološka potrošnja kisika mg O₂/dm³ 2,6 2,7 2,4 4,2 2-4 KPK – Kemijska potrošnja kisika mg O₂/dm³ 3 4,1 8 7,6 4-8 Ukupni dušik (mgN/l) 1,05 1,44 2,08 1,5-2,5 Bakar, otopljeni (μgCu/l) 0,417 0,977 2,596 1,064 1-8,8 Cink, otopljeni (μgZn/l) 0,801 4,535 3,308 14,674 7,8-52 Kadmij, otopljeni (μgCd/l) 0,013 <0,010 0,15 Krom, otopljeni (μgCr/l) 0,099 0,534 0,293 0,128 9 Olovo, otopljeno (μgPb/l) 0,141 0,464 0,398 0,329 7,2 Živa, otopljena (μgHg/l) 0,0024 <0,0020 0,0042 0,0058 0,059 Arsen, otopljeni (μgAs/l) 1,55 5,74 1,442 2,125 8,5 Željezo, otopljeno (μgFe/l) 28,871 37,658 59,229 30,647 Da bismo provjerili i nadopunili naša mjerenja surađivali smo s Glavnim vodnogospodarskim laboratorijem Hrvatskih voda. Iz podataka koje su nam ustupili (Tablica 1.) vidljivo je da se mjerne postaje na kojima oni provode mjerenja poklapaju s našim postajama na području Konjščine, Bedekovčine, Zaboka i Zaprešića, nizvodno od opterećenja.Oni provode mjerenja dva do četiri puta godišnje, a za ovaj projekt smo koristili podatke iz studenog, 2013.godine. Rezultati fizikalno-kemijskih svojstava vode su se u većoj mjeri poklapali, pa smo time dobili potvrdu točnosti naših podataka. Koristeći podatke Hrvatskih voda uočavamo da se izmjerene vrijednosti kreću u nutar granica MDK.. Stoga smatramo da je ekološko stanje rijeke Krapine dobro. Vidljivo je iz tablice da je biološka potrošnja kisika (pokazatelj količine razgradive organske tvari u vodi), uglavnom ujednačena na prve tri postaje dok je na postaji Zaprešić znatno povećana. Kemijska potrošnja kisika ima trend povećanja prema ušću što također ukazuje na povećanu količinu organske tvari na čiju se ragradnju kisik troši. Rezultati KPK su na gornjog granici dopuštenih količina na postajama Zabok i Zaprešić što znači da je donji dio toka rijeke Krapine više zagađen, uglavnom organskim tvarima.

Ukupni koliformi (broj/100ml) Podatci Zavoda za javno zdravstvo Tablica 2. Analiza vode u rijeci Krapini Zavoda za javno zdravstvo na postaji Konjščina SVOJSTVA Datum IZMJERENO MKD Ukupni koliformi (broj/100ml) 16.12.2013. 4.400 5x10³ 18.09.2013. 72.700 01.07.2013. 11.000 03.04.2013. 4.000 22. Podatci ZZJZ pokazuju da je vodotok Krapina sa sanitarnog aspekta opterećen koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke. Sa sanitarnog aspekta (Tablica2.) vodotok Krapina opterećen je koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke.

potvrdili su našu hipotezu Zaključak Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke. 23. Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke.

Nastavak projekta makrobeskralježnjaci Naša smo mjerenja proveli u jednom danu i to u hladnom periodu godine. Vjerujemo da bismo cjelovitiju sliku stanja vode u najvećoj rijeci našeg zavičaja dobili provodeći mjerenja i tijekom toplijieg godišnjeg doba. Potrudit ćemo se da dopunimo naše istraživanje krajem školske godine i zatim usporedimo dobivene rezultate.. Bilo bi jako vrijedno istražiti vrste makrobeskralješnjaka u našoj rijeci, no zbog dubokog i nepristupačnog ušća nismo to u mogućnosti učiniti.

Natječaj Hrvatskih voda “Najmlađi za vode Hrvatske 2014.” Projekt u zajednici Natječaj Hrvatskih voda “Najmlađi za vode Hrvatske 2014.” Projektni Dan voda, 2014. Rezultate projekta predstavili smo učenicima i učiteljima naše škole tijekom projektnog Dana voda, kada su učenici koristili naše podatke prikazane grafikonima i tablicama. Projekt smo i prijavili na natječaj Hrvatskih voda pod nazivom “Najmlađi za vode Hrvatske” u kategoriji istraživačkih projekata. U prethodnom broju lokalnog časopisa Lampaš najavili smo temu našeg projekta, a rezultate ćemo objaviti u ljetnom broju (s obzirom da izlazi periodično 2 puta godišnje). Službena glasila lokalne zajednice

Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi o razini ekološke svijesti svakog od nas, o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom odlaganju otpada…… Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje. 24. Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi prvenstveno o razini ekološke svijesti svakog od nas, a zatim i o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda, nadziranju prijevoza otpadnih tvari te o kontroliranoj uporabi pesticida. Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje.

Izvori GLOBE hidrološki protokoli Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Narodne novine broj 47, 2008. Barbalić, Darko. Određivanje cjelina površinskih voda. Hrvatske vode, 14 (2006) 56/57, 289-296 Internet stranice: http://public.carnet.hr/globe/prirucnik/voda.PDF http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2502.html http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidrokemija.pdf http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query&lang=hr&bid=AaJdocji3NUll49M6NykJw%3D%3D http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/2.6-pi.pdf http://hr.swewe.com/word_show.htm/?79818_1&COD Ovo su neki od izvora kojima smo se služili.

HVALA NA PAŽNJI! Sudionici: Učenice: Ines Bačan, Jelena Tuković, Doris Žugec, Josipa Knežević, Marta Kuljak, Ana Mrković, Laura Vrabec i Anita Žeželj Mentorice: Milena Prodanović i Irena Gladoić