O Novom argumentu posljedice Matko Gjurašin i Davor pećnjak

O Novom argumentu posljedice Slobodu volje definiramo kao: Djelovatelj je mogao učiniti u trenutku t i drugačije nego što je učinio pri potpuno istim prethodnim uvjetima do trenutka t. Determinizam definiramo kao: Potpuno stanje svemira u nekom trenutku t i zakoni prirode jedinstveno povlače svako drugo stanje svemira Alternativna definicija: Zakoni prirode i prošlost sadrže jedinstvenu budućnost. O odnosu slobode volje i determinizma filozofi zauzimaju dva stajališta: kompatibilizam i inkompatibilizam. Kompatibilizam je stajalište da su sloboda volje i determinizam spojivi. Inkompatibilizam je stajalište da su sloboda volje i determinizam nespojivi.

O Novom argumentu posljedice Najpoznatiji argument za inkompatibilizam jest Argument posljedice. Uveo ga je Carl Ginet, a danas je prvenstveno poznat u obliku koji mu je dao Peter van Inwagen. Argument posljedice, ukratko, glasi: P1 Ako je determinizam istinit, naše su radnje učinci zakona prirode i događaja iz daleke prošlosti. P2 Nemamo moć nad zakonima prirode i događajima iz daleke prošlosti. P3 Nemamo moć nad time da su naše radnje učinci zakona prirode i događaja iz daleke prošlosti. Z Stoga, nemamo moć nad svojim radnjama. Izvod Z-a iz P2 i P3 se temelji na Počelu prijenosa nemoći: Np, N(p  q) ⊢ Nq – Ako nemamo moć nad time da p i nemamo moć nad time da p implicira q, onda nemamo moć nad time da q. Kad Argument posljedice kaže da pod determinizmom nemamo moć na svojim radnjama, on misli na to da nemamo sposobnost učiniti drugačije nego što zapravo činimo u nekom trenutku. U determinističkom svijetu, kako u nekom trenutku činimo je uzrokovano zakonima prirode i događajima iz daleke prošlosti. S obzirom da ne možemo mijenjati zakone prirode kao ni ono što se odvijalo u dalekoj prošlosti prije naših rođenja, kao ni metafizičku posljedicu determinizma da su naše radnje njima uzrokovane, ne možemo mijenjati kako nekom trenutku činimo. A ako ne možemo mijenjati kako u nekom trenutku činimo, onda ne možemo učiniti drugačije nego što zapravo činimo.

O Novom argumentu posljedice Formalna i modalna varijanta Argumenta posljedice koju je razvio Van Inwagen zove se Treći argument. U njemu N je modalni operator koji stoji za djelatničku nemoć. Np znači "p i nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p". P0 je svijet u dalekoj prošlosti, L su zakoni prirode, P je stanje svijeta nakon P0 npr. da Zdeslav podiže novine sa stolića, NP0 je djelatnička nemoć nad dalekom prošlošću i NL je djelatnička nemoć nad zakonima prirode. Posljedica je determinizma da P0 i L zajedno sadrže P. Iz te posljedice determinizma i iz NP0 i NL sljedi da NP. Treći argument koristi dva pravila zaključivanja za N: Pravilo 𝛼: □p ⊢ Np – Ako je metafizički nužno da p, onda nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p. Pravilo 𝛽: Np, N(p  q) ⊢ Nq – Ako nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p i nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p implicira q, onda nitko nije, niti je ikada imao, izbora da q. P1 □ ((P0 & L)  P)) Determinizam P2 □ (P0  (L  P)) P1 eksportacija P3 N (P0  (L  P)) P2 Pravilo 𝛼 P4 NP0 Nepromjenljivost prošlosti P5 N(L  P) P3, P4 Pravilo 𝛽 P6 NL Nepromjenljivost zakona prirode Z1 NP P5, P6 Pravilo 𝛽

O Novom argumentu posljedice Kompatibilist Joseph Campbell dao je sljedeću kritiku Argumenta posljedice: Argument posljedice, i da je formalno valjan i da su mu sve premise istinite, ne uspijeva dokazati inkompatibilizam. Problem je s Argumentom posljedice sljedeći: Inkompatibilizam je teza koje izražava nužnu istinu: Inkompatibilizamdef: Za svaki mogući deterministički svijet W, nužno je da ako se djelatnik nalazi u W, djelatnik nema slobodu volje. Argument za inkompatibilizam je argument koji pokazuje zašto djelatnik nemaju slobodu volje u svakom mogućem determinističkom svijetu W u kojem se on nalazi. Postoji barem jedan deterministički svijet W za koji Argument posljedice ne može pokazati da u njemu djelatnik nema slobodu volje. To je mogući deterministički svijet W u kojem postoji praiskonski djelatnik, djelatnik koji postoji od prvog trenutka. U W-u on postoji od prvog trenutka, stoga njegove radnje nisu učinci događaja iz daleke prošlosti. Takav djelatnik bez prošlosti ne potpada pod domet Argumenta posljedice. Stoga, zaključuje Campbell, Argument posljedice nije uspiješan argument za inkompatibilizam. Pogreška koju Argument posljedice radi je dokazivanje nužne istinite kontingentnim istinama. Daleka prošlost kontingentno je obilježje zbiljskog svijeta; ono ne proizlazi iz determinizma. Determinizam ne određuje da nužno mora postojati daleka prošlosti u odnosu na djelatnika. Netko bi odgovorio da Argument posljedice barem pokazuje zašto u zbiljskom svijetu, ako je deterministički, djelatnici kao mi nemaju slobodu volje. Ali Argument posljedice ni to ne uspijeva pokazati jer ne sagledava determinizam kao takav nego u svoju dedukciju ubacuje kontingentne elemente nevezane za determinizam. Možda nemamo slobodu volje zbog kontingentne činjenice da postoji daleka prošlost, a ne zbog determinizma. Argument posljedice može poslužiti kao potpora za slabiju inkompatibilističku tezu da je determinizam zajedno sa nekom kontingentnom istinom, u ovom slučaju da postoje događaji koji prethode postojanju djelatnika, nespojiv sa slobodom volje, ali kao argument za inkompatibilizam on je neuspješan.

O Novom argumentu posljedice Smatramo da je Campbellova kritika utemeljena, stoga smo razvili varijantu Argumenta posljedice za koju vjerujemo da podupire inkompatibilizam. Naša varijanta Argumenta posljedice, koju zovemo Novi Argument posljedice, se temelji na jednoj metafizički nužnoj posljedici determinizma kojoj se dosada malo pridodavala pažnja. Determinizam se standardno shvaća kao teza da prošlost i zakoni prirode sadrže jedinstvenu budućnost. No, druga je metafizički nužna posljedica determinizma da budućnost i zakoni prirode sadrže jedinstvenu prošlost. Iz te dvije metafizički nužne posljedice determinizma slijedi da zakoni prirode sadrže jedinstveni vremenski slijed događaja. Ovo je jasnije kada se izrazi formalno: D1: □((zakoni prirode & prošlost)  budućnost) D2: □ ((zakoni prirode & budućnost)  prošlost) Ekvivalentna logička rečenica konjunkcije D1 i D2 jest: DL: □ ((zakoni prirode  (prošlost  budućnost)) Ako determinizam nužno povlači da zakoni prirode sadrže jedinstveni vremenski slijed događaja, to znači su radnje unutar tog slijeda uzrokovane zakonima prirode. To vrijedi za svaku radnju učinjenu u bilo kojem trenutku uključujući i radnju učinjenu u prvom trenutku. Novi Argument posljedice, ukratko, glasi: P1 Ako je determinizam istinit, naše su radnje učinci zakona prirode. P2 Nemamo moć nad zakonima prirode. P3 Nemamo moć nad time da su naše radnje učinci zakona prirode. Z Stoga, nemamo moć nad svojim radnjama.

O Novom argumentu posljedice Novom Argumentu posljedice dajemo formalni izričaj: N je van Inwagenov modalni operator za djelatničku nemoć, Pn je stanje svijeta u trenutku n npr. Zdeslav ubire med iz košnice, Pm je stanje svijeta u trenutku m npr. Krešimir prihvaća ponuđeni posao u Karlovcu, L su zakoni prirode, NL je djelatnička nemoć nad zakonima prirode. Posljedica je determinizma da Pn i L sadrže Pm i da Pm i L sadrže Pn. Iz ovih dviju posljedica determinizma slijedi posljedica da L sadrži da se Pn i Pm međusobno sadrže. Iz te posljedice determinizma i NL slijedi da NPn i NPm. Argument uz Pravila 𝛼 i 𝛽 koristi dva daljnja pravila zaključivanja za N: Pravilo γ: p&q, N(pq) ⊢ N(p&q) – Ako p i q i ako nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p ako i samo ako q, onda nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p i q. Pravilo : N(p&q) ⊢ Np, Nq – Ako nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p i q, onda nitko nije, niti je ikada imao, izbora da p i nitko nije, niti je ikada imao, izbora da q. P1 Pn Stanje svijeta u trenutku n P2 Pm Stanje svijeta u trenutku m P3 Pn & Pm P1, P2 Konjunkcija P4 □ ((L & Pn)  Pm) Determinizam P5 □ ((L & Pm)  Pn) Determinizam P6 NL Nepromjenljivost zakona prirode P7 □ ((L & Pn)  Pm) & ((L & Pm)  Pn)) P4, P5 Konjunkcija P8 □ (L  (Pn  Pm)) P7 Jednakost P9 N (L  (Pn  Pm)) P8 Pravilo  P10 N (Pn  Pm) P6, P9 Pravilo  P11 N (Pn & Pm) P3, P10 Pravilo γ Z1 NPn P11 Pravilo  Z2 NPm P11 Pravilo 

HVALA!