KVALITETA ZRAKA U SLAV. BRODU

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Advertisements

NUTRITIVNA DEKLARACIJA KAO OBVEZNI PODATAK NA HRANI
MATEMATIKA NA ŠKOLSKOM IGRALIŠTU
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
Ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila
Mjerenje tlaka Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju
Čvrstih tela i tečnosti
Merenja u hidrotehnici
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
Direktna kontrola momenta DTC (Direct Torque Control)
Aminokiseline, peptidi, proteini
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
SPECIJALNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Obrada slika dokumenta
Rezultati vežbe VII Test sa patuljastim mutantima graška
jedan zanimljiv zadatak
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
PONAVLJANJE.
KALIBRACIJA SONDE ZA PRITISAK VEŽBA 2.1
FORMULE SUMIRANJE.
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Električni otpor Električna struja.
UTICAJ ELEKTRIČNOG OSVJETLJENJA NA KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Transformacija vodnog vala
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
ARHIMEDOVA PRIČA O KRUNI
Kvarkovske zvijezde.
UČINSKA PIN DIODA.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Meteorologija i oceanografija 3.N
Tehnološki proces izrade višetonskih negativa
STACIONARNO NEJEDNOLIKO TEČENJE U VODOTOCIMA
Deset zapovijedi – δεκα λογοι (Izl 34,28 Pnz 10,4)
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
ANALIZA GREŠAKAU MJERENJU UPOREDNA ANALIZA REZULTATA Ana Đačić 62/07
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Natjecanje u pamćenju decimala broja π
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1, D. Gracin1
Pirotehnika MOLIMO oprez
6. AKSIJALNO OPTEREĆENJE PRIZMATIČKIH ŠTAPOVA
SLOŽENE SJENE U AKSONOMETRIJI I PERSPEKTIVI
Tp1120 Biblijska egzegeza Psalmi i Mudrosne knjige
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Karakterizacija tankoslojnih solarnih ćelija deponiranih na staklenoj podlozi pomoću Impedancijske Spektroskopije(IS) N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1,
Tomislav Krišto POSLOVNA STATISTIKA Tomislav Krišto
Kratki elementi opterećeni centričnom tlačnom silom
Vjera u Bibliji i svećenik danas
Balanced scorecard slide 1
Kako izmjeriti opseg kruga?
DAN BROJA π.
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
eksplozivnoj atmosferi
Μεταγράφημα παρουσίασης:

KVALITETA ZRAKA U SLAV. BRODU NAZIV PROJEKTA: KVALITETA ZRAKA U SLAV. BRODU CILJEVI PROJEKTA: Informiranje o načinu praćenja kvalitete zraka u Slav. Brodu Poticanje znatiželje i interesa učenika za uočavanje problema u okolišu i potrebe očuvanja kvalitete prirodnog okoliša

Da li blizina rafinerije utječe na kvalitetu zraka u našem gradu? ZADATAK PROJEKTA Da li blizina rafinerije utječe na kvalitetu zraka u našem gradu?

1. Motivacijska faza (uočavanje problema) Slavonski Brod u borbi za čisti zrak 24. VELJAčE 2009. 18:17h Onečišćeni zrak u Slavonskom Brodu Kontinuirana zagađenost zraka u Sl. Brodu Kao razlog navodi se blizina rafinerije

Kako pojedini onečišćivači zraka utječu na zdravlje ljudi i okoliš? 2. Informativna faza Iz različitih izvora prikpljeni su podaci o tome: Od kada se javlja problem? Kada počinju mjerenja kvalitete zraka? Tko obavlja mjerenja? Koji parametri se mjere? Kako pojedini onečišćivači zraka utječu na zdravlje ljudi i okoliš?

KRONOLOGIJA Od 1991.do 2008. godine rafinerija nije radila 2007. godine ruska tvrtka Zarubezhneft je postala većinski vlasnik 27. studenog 2008. godine Rafinerija je počela sa radom Do te 2008. godine građani nisu uočavali razne neugodne i intenzivne mirise nisu ili su vrlo rijetko osjetili

2009.godina Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada , Zagreb postavlja mjernu postaju za mjerenje kakvoće zraka u Slavonskom Brodu Mjerenja se provode od 27.7. do 26.8.2009. Mjeri se sadržaj vodikova sulfida, merkaptana i sumporova dioksida u zraku To ispitivanje treba odgovoriti na pitanja: -da li je i u kojoj mjeri zrak u Slav. Brodu onečišćen i opasan za zdravlje ljudi i okoliš -da li je položaj mjerne postaje dobro odabran za postavljanje stanice za trajna mjerenja

2010.godina Mjerenja su u okviru Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka Mreža je u vlasništvu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Tijelo odgovorno za upravljanje mrežom Državni hidrometeorološki zavod Mjeri se koncentracije : SO2, NO2, H2S, PM2,5, O3, te meteorološki parametri (temperatura, vlaga, smjer i brzina vjetra i oborine). 2011. godina Mjerenja benzena započela su 9. ožujka 2011.

Državna mreža sastoji se od 9 postaja ZG - Zagreb (Zagreb-1, Zagreb-2, Zagreb-3) OS – Osijek (Osijek-1) SI – Sisak (Sisak-1), KT – Kutina (Kutina-1) Postaja Slavonski Brod-1 RI – Rijeka (Rijeka-1 i Rijeka-2)

Učestalost uzimanja uzoraka je svakih 10 min Mjerna postaja u Slav. Brodu Smještena u naselju Jelas u ulici sv. Nikole Tavelića 14 Nalazi se u zoni utjecaja rafinerije iz Bosanskog Broda na okolni zrak Uzorci se uzimaju na visini od 3m Učestalost uzimanja uzoraka je svakih 10 min Podaci se dostavljaju Agenciji za zaštitu okoliša Službeno je puštena u rad 5. veljače 2010.

Mjerenja se obavljaju prema zakonski propisanim metodama

Zakonski propisi Podaci kvalietete zraka su obrađeni, analizirani i interpretirani prema važećim propisima: Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07, 60/08) (2) Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) (3) Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05) (4) Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) (5) Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05) (6) Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće zraka (NN135/06) (7) Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08)

Tablica: onečišćujuće tvari – ISO KODOVI (ISO 7168-2:1999.)

s obzirom na zdravlje ljudi Granične i tolerantne vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje ljudi

Granična vrijednost (GV) - granična razina onečišćenosti ispod koje, ne postoji, ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti Tolerantna vrijednost (TV) - granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije Granica tolerancije - postotak granične vrijednosti za koji ona može biti prekoračena pod za to propisanim uvjetima Upozoravajuća razina - razina iznad koje pri kratkotrajnoj izloženosti postoji opasnost za zdravlje ljudi određenih osjetljivih dijelova stanovništva i kod kojih je potrebno obavješćivati o najnovijem stanju Kritična razina - razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi žurno moraju poduzeti odgovarajuće propisane mjere

Prikupljanje, obrada i analiza podataka o 3. Radna faza - aktivnosti Prikupljanje, obrada i analiza podataka o dosadšnjm mjerenjima Posjet mjernoj stanici u Slav. Brodu

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA U SLAVONSKOM BRODU TIJEKOM 2009. GODINE (27.7. – 26.8.2009.) Zagreb, rujan INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA 2010. GODINU Zagreb, travanj DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD REPUBLIKE HRVATSKE SLUŽBA ZA KAKVOĆU ZRAKA GODIŠNJE IZVJEŠĆE O KVALITETI ZRAKA U SLAVONSKOM BRODU ZA 2011. GODINU DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD REPUBLIKE HRVATSKE SLUŽBA ZA KAKVOĆU ZRAKA

ANALIZA PODATAKA ZA GRAD SLAVONSKI BROD 2009. Učestalost pojavljivanja koncentracija većih od GV

Granica dodijavanja mirisom (prag mirisa) nije strogo definirana i ovisi o osjetljivosti svakog pojedinca. Koncentracija od 2 μg m-3 bila je prekoračena tijekom 9 dana, a neugodni mirisi se mogu osjetiti kod tih koncentracija

Koncentracije merkaptana i SO2 Nisu prelazile graničnu vrijednost za 24-satni uzorak.

ZAKLJUČAK Položaj mjerne postaje je dobro odabran Na toj lokaciji treba postaviti stanicu za trajna mjerenja

ANALIZA PODATAKA ZA GRAD SLAVONSKI BROD 2010. Mjerile su se sljedeće onečišćujuće tvari: SO2, NO2 i O3, PM2,5 i H2S.

Statističke vrijednosti proračunate na mjerenim satnim (1-satnim) i dnevnim (24-satnim) koncentracijama NO2, H2S, SO2, O3 i PM2,5 tijekom 2010.

Učestalost pojavljivanja visokih koncentracija mjerenih elemenata tijekom 2010. godine

H2S Dozvoljeno 7 prekoračenja satnih i dnevnih tijekom cijele godine

Max. satna vrijednost bila je 34.48 μg/m3 (4 puta više od dopuštene) 19. prosinca 2010. u 10 sati

PM2,5 TV za 1 godinu je 28μg/m3 Dnevni max. je 346.48 μg/m3 Satni maksimum je bio 661 μg/m3

KATEGORIZACIJA KAKVOĆE ZRAKA za 2010. Kategorija kvalitete zraka utvrđuje se za svaku onečišćujuću tvar posebno jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu -prva kategorija kvalitete zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon druga kategorija kvalitete zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon - treća kategorija kvalitete zraka – prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon

ANALIZA PODATAKA ZA GRAD SLAVONSKI BROD 2011. Mjerile su se sljedeće onečišćujuće tvari: SO2, NO2 i O3, PM2,5 i H2S, C6H6 i butadiena 1,3

KATEGORIZACIJA KAKVOĆE ZRAKA

SO2

Godišnji hod dnevnih vrijednosti Pogoršanje u odnosu na 2010. godinu.

H2S

Granica dodijavanja mirisom (prag mirisa) 2 μg m-3

16. studenog 2011. godine u 10 sati satna vrijednost od 50.3 μg/m3

Dobro slaganje između satnih konc. SO2 i H2S Upućuje na isti izvor, najvjerojatnije određeni ind. proces

PM 2.5 Lebdeće čestice su sitne krute ili rjeđe tekuće čestice, isključujći čestice čiste vode Suspendirane su u zraku i pojedinačno nevidljive prostim okom Te čestice tvore maglu ili sumaglicu koja ograničava vidljivost Mogu biti grube ili fine čestice ovisno jesu li veće ili manje od 2,5 μm Veće čestice se zadržavaju u nosu i grlu, a manje mogu prodrijeti do pluća i alveola

PM 2.5 Maksimumi u zimskim mjesecima

Uzroci visokih koncentracija lebdećih čestica mogu biti: - kemijske transformacije plinovitih spojeva u njihov čestični oblik SO2 u sulfatni ion SO4= NO2 u nitratni ion NO3- benzen prelazi iz plinovite u čestičnu fazu itd. Ovi spojevi nalaze u aerosolnom obliku upravo u rasponu veličina od 0,1-2,5 mikrona meteorološki: visoka vlaga i hladnoća Pretpostavka je da u atmosferi dolazi do procesa brze kondenzacije i sublimacije

Butadien 1,3 i benzen sudjeluju u sastavu čestica PM2.5

Pretpostavlja se da PM2.5 mogu nastati: - emisijom spojeva koji su tipični za rafinerije zastarjelog tipa - emisijom benzena, etilbenzena, 1,3 butadiena i drugih aromatskih ugljikovodika iz kućna ložišta, koja kao gorivo koriste drvnu masu Potrebno je detaljno utvrditi broj domaćinstava koja za grijanja koriste fosilna goriva

O3 U ljetnim mjesecima zapažen je nekakav intenzivan, neugodan miris u gradu, ali ne na sumporovodik. Miris ljude tjera na kašalj, a ponekad stvara i glavobolju. Riječ o povećanoj koncentraciji ozona (O3) u zraku Ozon je sekundarni polutant koji nastaje u troposferi složenim fotokemijskim reakcijama uz emisiju plinova prekursora (dušikovi oksidi, hlapivi organski spojevi i ugljik monoksid.. )

Više vrijednosti ozona u ljetnom razdoblju Kod pojačanog sunčevog zračenja dolazi do pojačanog prirodnog stvaranja ozona iz molekula kisika

C6H6 GV za godinu iznosi 5 μg m-3 Mjerenja benzena (C6H6) započela su 9. ožujka 2011.

Godišnji maksimum satnih koncentracija od 65.69 μg/m3 Povišenje koncentracija počelo je u listopadu Izrazito su visoke vrijednosti u prosincu Godišnji maksimum satnih koncentracija od 65.69 μg/m3 bio je 10. prosinca 2011.

ZAKLJUČAK Za većinu parametara uočena su prekoračenja GV i to naročito u zimskim mjesecima. Razlog može biti: - nepovoljni meorološki uvjeti zimi -dodatni izvor emisije iz kućnih ložišta Ne može se tvrditi da je samo rafinerija nafte odgovorna za visoke razine onečišćujućih tvari, jer se ne raspolaže podacima o ostalim emisijama Rezultati mjerenja u Europi i svijetu pokazuju da lokalni izvori, kućna ložišta i promet mogu značajno doprinositi onečišćenju nekoga područja te je nužno uključiti ih u detaljnija razmatranja i analize kako bi se njihov utjecaj razlučio od utjecaja pojedinačnih industrijskih izvora

Da li blizina rafinerije utječe na kvalitetu zraka u našem gradu? Smatramo da blizina rafinerije utječe na kvalitetu zraka u našem gradu i da se taj utjecaj ne može zanemariti Koliki je utjecaj rafinerije nemože se sa sigurnošću znati jer nema mjerenja od prije

mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari ZANIMLJIVOST U denvniku motrenja zabilježeni su datumi kada je uočena aktivnost u neposrednoj blizini postaje koja je mogla utjecati na rezultate mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari

4. Prezentacijska faza Izrada završnog rada na ovu temu Izrada prezentacije Prezentacija projekta na Županijskom stručnom aktivu nastavnika kemije koji će se održati 21.travnja u našoj školi

Usmjerena je na vrednovanje i samovrednovaje projekta 5. Evaluacijska faza Usmjerena je na vrednovanje i samovrednovaje projekta Rad na projektu je uspio jer smatramo da samo ostvarili zadane ciljeve projekta

HVALA NA PAŽNJI

Iz literature i rezultata mjerenja u Europi i svijetu poznato je da lokalni izvori, kućna ložišta i promet mogu značajno doprinositi onečišćenju nekoga područja te je nužno uključiti ih u detaljnija razmatranja i analize kako bi se njihov utjecaj razlučio od utjecaja pojedinačnih industrijskih izvora. Jedan od načina za sustavno praćenje stanja, razumijevanje i tumačenje rezultata mjerenja