Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof..

Παρουσίαση με θέμα: "Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof.."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof.

2 Međunarodna godina astronomije
Međunarodna godina astronomije Generalna skupština UN-a, međunarodni astronomski savez (IAU) i UNESCO 20. prosinca 2008. Geslo: “Svemir na vama je da ga otkrijete” 1609. godine Galileo Galilei prvi puta teleskopom promatra zvjezdano nebo

3 Otac moderne astronomije Galileo Galilei
otkrio planine na Mjesecu četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze otkrio je da planet Venera ima iste faze kao i Mjesec otkrio Sunčeve pjege i rotaciju Sunca

4 Mjesec knjige - astronomija
2009. godina astronomije Mjesec knjige – bajke Zvijezde i zviježđa mitovi i legende Bajke - je osobita književna vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepliće sa zbiljskim na takav način da između prirodnog i natprirodnog, stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti.

5 Zvijezde i zviježđa zvijezde
- užarena, plinovita svemirska tijela vlastite topline i svjetlosti, na okupu je drži vlastita gravitacija - “rađaju” se iz hladne međuzvjezdane tvari, plina i prašine - zvijezde se rađaju, žive i umiru - kad zvijezda potroši gorivo (vodik), napuhne se, naraste u crvenog diva, zatim se smanji u bijelog patuljka (otpuhuje vanjske slojeve, ostaje gola jezgra) - Sunce je zvijezda ( o njemu ovisi život na Zemlji)

6 “rodilišta zvijezda” Maglice

7 Hertzsprung-Russelov dijagram

8 Usporedba Sunca i Crvenog diva

9 Tipovi zvijezda Tip Boja Temperatura Primjer O plava 25 000 K Lacertra
Rigel A 7 500 – K Sirius F plavo-bijela 6 000 – K Vega G žuta 5 000 – K Procyon, Sunce K narančasta 3 500 – K Aldebaran M crvena manje od K Antares

10 Naša zvijezda Sunce Jezgra – u središtu temperature 15 mil. °C
Fotosfera – sunčeva vidljiva površina temperature 5 500 °C Kromosfera i korona čine sunčevu atmosferu

11 Sunčeve pjege Mjesta na sunčevoj površini koja su tamnija i hladnija u odnosu na čitavu fotosferu zovemo SUNČEVE PJEGE Prvi su ih opazili kineski astronomi prije god. vjerujući da su u atmosferi Galileo Galilei je prvi spoznao kako nastaju i da se nalaze na sunčevoj površini

12 Imena zvijezda Grci, Arapi, Mezopotamci grčki mitovi i legende
150. god. Ptolomej uredio katalog zvijezda sjeverne Zemljine polutke 1992. Svjetski kongres astronoma odredio način imenovanja zvijezda: - ime na latinskom jeziku - grčko slovo (α,β,γ,δ...) Grčka: Sirius, Pollux, Procyon... Latinska: Regulus, Stella Polaris... Babilonska: Nunki... Arapska: Dubhe ( Thar al Dubb al Akbar)... Danas – katalog: NGC 1234

13 Zvijezde i zviježđa Cijeli nebeski svod - 88 zviježđa
Iz naših krajeva vidljivo 53 zviježđa 35 zvijeđža vidljivo na južnoj Zemljinoj polutki Cirkumpolarna zviježđa Zviježđa jesenjeg neba Zviježđa zimskog neba Zviježđa proljetnog neba Zviježđa ljetnog neba

14 Zviježđa ili konstelacije
Označen i imenovan dio nebeske sfere sadrži prepoznatljiv sklop zvijezda (stari narodi u tom sklopu prepoznali ljudski, životinjski, mitološki lik ili neku uporabnu stvar: Kočijaš, Ribe, Perzej, Kemijska peć)

15 Cirkumpolarna zviježđa Veliki Medvjed

16 Mali medvjed (lat. Ursa Minor)

17 Žirafa (lat.Camelopardalis)

18 Ris (lat. Lynx)

19 Kasiopeja (lat. Cassiopeia)

20 Cefej (lat. Cepheus)

21 Zmaj (lat. Draco)

22 Zviježđa jesenjeg neba

23 Zviježđe Pegaza (lat. Pegasus) i Andromede

24 Zviježđa zimskog neba

25 Zimski šesterokut

26 Orion i Škorpion (lat. Scorpius)

27 Zviježđa proljetnog neba

28 Djevica lat. Virgo

29 Zviježđa ljetnog neba

30 Zmijonoac (lat. Ophiuchus)

31 Zviježđa zodijaka

32 U kojem ste znaku rođeni?
Ribe 12. ožujak-18. travnja d Ovan 19. travnja -13.svibnja d Bik svibnja- 19. lipnja d Blizanci lipnja – 20. srpnja d Rak srpnja – 9. kolovoza d Lav kolovoza – 15. rujna d Djevica rujna – 30. listopada d Vaga listopada – 22. studenog d Škorpion studenog – 29. studenog d Zmijonosac studenog – 17. prosinca d Strijelac prosinac – 18. siječnja d Jarac siječnja – 15. veljače d Vodenjak veljače – 11. ožujka (25)d

33 Hvala na pažnji