Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε

Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε

Platon život i djela. Aristokle - Platon potomak ugledne aristokratske atenske obitelji: Otac Ariston iz obitelji atičkog kralja, majka dolazi iz Solonovog.

Παρόμοιες παρουσιάσεις


Παρουσίαση με θέμα: "Platon život i djela. Aristokle - Platon potomak ugledne aristokratske atenske obitelji: Otac Ariston iz obitelji atičkog kralja, majka dolazi iz Solonovog."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Platon život i djela

2 Aristokle - Platon potomak ugledne aristokratske atenske obitelji: Otac Ariston iz obitelji atičkog kralja, majka dolazi iz Solonovog kruga Ujaci Kritija i Harmid, atenski političari iz vlade Tridesetorice Nije bio oženjen niti je imao djecu Sokratov učenik postaje s 20 godina U mladosti je želio aktivno sudjelovati u politici

3 "gorko sam se razočarao" u politici vidio je kako vlast pokušava uvući Sokrata u svoje prljave igre tjerajući ga da sudjeluje u hvatanju i ubojstvu jednog građanina (Leonta Salaminjanina, a bez suda), što Sokrat odbija. Naravno da to (Sokratu) ne opraštaju. Nakon pada vlade Tridesetorice, Sokrata optužuju i osuđuju... obnovljena je demokracija smaknula njegova učitelja i uzora - Sokrata! Napušta Atenu (ipak je on bio Sokratov učenik) Putuje… Megara (južno od Atene), Kirena (sjeverna Afrika), Egipat, Južna Italija (pitagorovci), Sirakuza (Sicilija) pokušaj ostvarenja svojih ideja države – neuspješno uhvaćen – prodan kao rob otkupio ga je učenik koji nije htio uzeti novac skupljen za njegov otkup za taj je novac kupljeno zemljište za njegovu buduću školu... i tako do četrdesete…

4 Izvan politike o politici Platon je ogorčen, ali i dovoljno i mudar, pa se kloni neposredna sudjelovanja u političkim zbivanjima: Razborit čovjek mora dizati svoj glas ako mu se čini da se državom loše upravlja, ali samo onda ako mu ne prijeti smrt... Ipak: problemi politike i socijalne etike ostaju osnovnim interesom njegova života.

5 Akademija S oko 40 godina vraća se u Atenu. Osniva i stalno poučava u svojoj školi Akademiji (u Akademovom gaju) u Ateni gotovo pedeset godina. Na ulazu u nju je pisalo: Aγεωμέτρητος μηδε ὶ ς ε ἰ σίτω Neka ne ulazi nitko tko nije vješt u geometriji. Sama Akademija je trajala do 529. god. poslije Kr. tj. preko 900 godina. car Justinijan ju ukida i to se smatra krajem Antike i početkom Srednjega vijeka Akadem atenski heroj, spominje se u legendi o junaku Tezeju, otmičaru Helene. Akadem je Heleninoj braći odao mjesto gdje je sakrivena Helena. Po gaju blizu Atene, koji je bio posvećen Akademu, nazvana je Platonova filozofska škola.

6 Akademija ipak traje Slavna tradicija Platonove akademije prisutna je i danas u nazivima najviših nacionalnih znanstvenih ustanova. Sustav obrazovanja ostvaren u njegovoj Akademiji u mnogočemu je ostao do danas (npr. obavezna poduka iz matematike. Umire u dubokoj starosti 437.god.

7 Djela - dijalozi Platonovo učenje poznajemo izvorno jer su njegova djela sačuvana u cjelini. Većinom su to dijalozi. U obliku razgovora prenio je Platon žive misli svoga vremena, stvarne polemike Sokrata sa sofistima. Ta suprotstavljanja, u kojima Platon svjedoči ali i domišlja antiteze različitih životnih nazora, izražena su u dotjeranu obliku zavidne literarne vrijednosti. Sokrat se javlja kao nosilac Platonovih shvaćanja. Najpoznatiji dijalog je Politeia - Država u kojoj se isprepliću ontološka, etička, estetička, spoznajna, psihološka, politička i druga razmatranja. Njegov sustav sazrijeva pola stoljeća pa stoga povjesničari filozofije razlikuju nekoliko etapa Platonova razvoja: sokratsko, prijelazno, zrelo i kasno doba.

8 Najpoznatiji dijalozi Država O pravednosti Simpozij O ljubavi Fedon O duši i Fedar - spisi zreloga doba Parmenid Dijalog o idejama Protagora O vrlini Teetet i Sofist O znanju Zakoni

9 Kako je pisao/govorio primjer Platonovog teksta – dijaloga Iz Politeia – sedma knjiga

10 Kako je pisao/govorio (primjer Platonovog teksta – dijaloga) —... dakle Predoči si da ljudi žive u podzemnoj špilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovima na nogama i vratu tako, da ostaju na istom mjestu i gledaju samo preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im ognja gori odozgo i izdaleka - njima za leđima; među ognjem i sužnjevima zamisli put gore, a uza nj zid, kao što čarobnjaci stoje pred gledateljima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije. — Predočujem si. — Predoči si dakle uz taj zid ljude, koji nose svakakve sprave, što iznad zida izviruju, kipove, druge životinje kamene, drvene i svakojako izrađene; i kako je prirodno, da jedni nositelji govore a drugi šute. — Čudnu sliku veliš i čudne sužnjeve. — Nalik na nas! Jer misliš li najprije, da bi sužnji od sebe samih i jedan od drugoga što drugo vidjeli osim sjena, što bi od ognja padale na stijenu pećine pred njima? — Naravno, ako bi bili prisiljeni cijeli život držati glavu nepomično? — A što bi vidjeli od predmeta, koji bi se mimo nosili? Zar ne bi isto? — Svakako. — Ako bi dakle mogli među sobom razgovarati, misliš da sjene, koje bi vidjeli, ne bi običavali zvati jednako kao i prave predmete? — Bez sumnje. — Što dalje, ako bi u tamnici od suprotne strane odjekivalo, kad bi koji od prolaznika progovorio, misliš da bi oni držali kako netko drugi govori, a ne sjena, koja bi mimo prolazila? — Zeusa mi, ne mislim. — Sasvim bi dakle takvi ljudi držali, da ništa drugo nije istina nego sjene predmeta? — Veoma nužno. — Gledaj dakle, što bi im se dogodilo, kad bi se toga izbavili, odbacili okove i izliječili ludosti. Kad bi koji bio odvezan i prisiljen iznenada ustati, okretati vrat, stupati i gledati gore prema svjetlu, osjećao bi kod svega toga bol, i radi bještanja svjetla ne bi mogao spoznati ono, od čega je do tada vidio sjenu — Što bi, misliš, rekao, ako bi mu tko govorio, da je do sada gledao tlapnje, a sada bolje vidi, sada, okrenut prema predmetima, je bliže bitku... Misliš li, da ne bi bio u zabuni i mislio, da je istinitije ono što je do tada gledao, nego ono što mu se sada pokazuje? — Dakako... Iz Politeia – sedma knjiga

11

12 Prvo razdoblje (djela u duhu svog učitelja Sokrata) Odbrana Sokratova - Sokratova odbrana na suđenju Kriton Sokrat kao dobar građanin koji odlučuje ispiti otrov zbog pokoravanja zakonima Eutifron Sokrat počinje razgovor o prirodi pobožnosti Lahet O hrabrosti. Ijon Protiv pjesnika Protagora O vrlini - vrlina je znanje i stoga se može naučiti. Harmid O umjerenosti Lisip I O prijateljstvu Država O pravdi Prijelazno razdoblje, Platon traži vlastiti put filozofskog promišljanja Gorgija Političar, ili pravo jačega nasuprot filozofu Menon Ispravlja se teza da se vrlina može naučiti Eutidem Protiv logičkih pogreški Hipija I O lijepom Hipija II Da li je bolje činiti zlo namerno ili nehotice Kratil O teoriji jezika. Prvi pokušaj utemeljenja filozofije jezika Meneksen Parodija retorike

13 Zrelo razdoblje (u kojem je Platon došao do svojih vlastitih postavki): GozbaSva zemaljska ljepota samo je sjenka istinske Ljepote FedonIdeje i besmrtnost Državaknjige II–X. Veoma naglašen metafizički dualizam FedarO prirodi ljubavi i trodijelnosti duše, kao u Državi Kasno razdoblje: Teetet O spoznaji. Pobija se Protagorin skepticizam. Parmenid Odbrana teorije ideja od kritike SofistPonovno razmatranje teorije ideja Državnik Vladar ima znanje. Država zakona je iz nužde FilebOdnos uživanja prema dobru TimajNauka o prirodi. Demijurgova djelatnost KritijaIdealna država nasuprot osvajačkoj pomorskoj Zakoni i Dodatak Zakonima Platon pravi ustupke realnom životu Sedmo i Osmo pismo

14 Filozof - pisac - pjesnik Svi Platonovi spisi osim Odbrane Sokratove (i nekoliko pisama) imaju dijaloški oblik: Filozofski dijalog u Platonovim spisima dobiva umjetničku obradu. U njegovim dijalozima raspravljaju filozofi, pjesnici i mladi ljudi iz Sokratovog društva. Svi spomenuti u tekstu dijaloga su povijesne osobe i dijalog obično nosi naziv po nekome od njih. Glavni lik – osnovni sugovornik - u većini dijaloga je Sokrat Dijalozi pokazuju sposobnost za živo postavljanje scene, kojoj ne nedostaje ni dramatike. Mrski su mu sofisti a posebno se izdvaja lik sofista Protagore. Dijalozi su prožeti sjajnim pjesničkim slikama i usporedbama: opisi zagrobnog života, stvaranja svijeta, mit o Prometeju, stvaranje čovjeka, Atlantida...

15 preporuka Odbrana Sokratova Fedon je opis tuge učenika koju Sokrat svojom vedrinom uspijeva ublažiti Fedar sadrži mnogo pjesničkih slika pejzaža Gozba je vjerojatno najbolje Platonovo djelo s književnog stanovišta. Filozofija u njemu nije u prvom planu a opisane su žive iskre životne radosti priča o ljubavi. Politeia – Država je najvažnije Platonovo djelo i sadrži sve osnovne teme filozofije: ontologiju, gnoseologiju, antropologiju i praktičnu filozofiju (etiku i politiku)


Κατέβασμα ppt "Platon život i djela. Aristokle - Platon potomak ugledne aristokratske atenske obitelji: Otac Ariston iz obitelji atičkog kralja, majka dolazi iz Solonovog."

Παρόμοιες παρουσιάσεις


Διαφημίσεις Google